Ispitivanje prisutnosti karijesnih lezija stomatološkim pregledom i savremenim dijagnostičkim sredstvima
Само за регистроване кориснике
2023
Дипломски рад (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Uvod: Poslednjih nekoliko decenija prevalencija karijesa okluzalnih površina u populaciji značajno je smanjena zahvaljujući preventivno-profilaktičkim merama. Međutim, to nije slučaj kada su u pitanju aproksimalne površine zbog nemogućnosti preciznog dijagnostikovanja karijesne lezije kod pacijenata. Savremena dijagnostička sredstva potencijalno mogu pomoći u rešavanju ovog problema.
Cilj rada: Poređenje četiri dijagnostičke metode koje se koriste u detekciji karijesa okluzalnih i aproksimalnih površina zuba kod studenata 5. godine Stomatoloskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Materijal i metode: Istaživanje je sprovedeno kod 50 studenata 5. godine Stomatološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Dva istraživača su ocenjivala prisustvo karijesa pomoću vizuelne, vizuelno-taktilne, laserkse fluorescencije (DIAGNOdent) i fiber-optičke transluminacije (DIAGNOcam).
Rezultati: Od ukupnog broja ispitivanih studenata, kod 33 je utvrđeno prisutvo karijes suspektnih zuba. Vizuelnom metodom... je uočeno 60,61% zuba koji su na svojim okluzalnim površinama imali karijes ili pigmentaciju. Vizuelno-taktilnom metodom je utvrđeno prisustvo karijesa kod 75,76% ispitanika na okluzalnim i aproksimalnim površinama od čega je donji desni prvi molar bio zub sa najčešćom pojavom karijesa sa 14,93%. Pomoćnim dijagnostičkim sredstvom, DIAGNOdent-om , potvrđeno je prisutvo karijesa na okluzalnim površinama kod 63,64% ispitanika, dok je DIAGNOcam pristup potvrdio 66,67% okluzalnih i aproksimalnih površina. Oba pomoćno-dijagnostička aparata su pronašla donji levi drugi molar kao zub sa najčešćom pojavom karijesnih lezija. Podudaranje između samih aparata je uočeno kod više od polovine ispitanika.
Zaključak: Pomoćna dijagnostička sredstva su od velikog značaja u evaluaciji karijesa svih površina. Radi postavljanja preciznije dijagnoze karijesa, ovo istraživanje ukazuje na potrebu za korišćenjem raspoloživih pomoćnih dijagnostičkih sredstva.
Кључне речи:
Karijes / Dijagnostička sredstvaИзвор:
2023Издавач:
- Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet
Колекције
Институција/група
Stomatološki fakultetTY - THES AU - Antonijević, Vladimir PY - 2023 UR - https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/3318 AB - Uvod: Poslednjih nekoliko decenija prevalencija karijesa okluzalnih površina u populaciji značajno je smanjena zahvaljujući preventivno-profilaktičkim merama. Međutim, to nije slučaj kada su u pitanju aproksimalne površine zbog nemogućnosti preciznog dijagnostikovanja karijesne lezije kod pacijenata. Savremena dijagnostička sredstva potencijalno mogu pomoći u rešavanju ovog problema. Cilj rada: Poređenje četiri dijagnostičke metode koje se koriste u detekciji karijesa okluzalnih i aproksimalnih površina zuba kod studenata 5. godine Stomatoloskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Materijal i metode: Istaživanje je sprovedeno kod 50 studenata 5. godine Stomatološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Dva istraživača su ocenjivala prisustvo karijesa pomoću vizuelne, vizuelno-taktilne, laserkse fluorescencije (DIAGNOdent) i fiber-optičke transluminacije (DIAGNOcam). Rezultati: Od ukupnog broja ispitivanih studenata, kod 33 je utvrđeno prisutvo karijes suspektnih zuba. Vizuelnom metodom je uočeno 60,61% zuba koji su na svojim okluzalnim površinama imali karijes ili pigmentaciju. Vizuelno-taktilnom metodom je utvrđeno prisustvo karijesa kod 75,76% ispitanika na okluzalnim i aproksimalnim površinama od čega je donji desni prvi molar bio zub sa najčešćom pojavom karijesa sa 14,93%. Pomoćnim dijagnostičkim sredstvom, DIAGNOdent-om , potvrđeno je prisutvo karijesa na okluzalnim površinama kod 63,64% ispitanika, dok je DIAGNOcam pristup potvrdio 66,67% okluzalnih i aproksimalnih površina. Oba pomoćno-dijagnostička aparata su pronašla donji levi drugi molar kao zub sa najčešćom pojavom karijesnih lezija. Podudaranje između samih aparata je uočeno kod više od polovine ispitanika. Zaključak: Pomoćna dijagnostička sredstva su od velikog značaja u evaluaciji karijesa svih površina. Radi postavljanja preciznije dijagnoze karijesa, ovo istraživanje ukazuje na potrebu za korišćenjem raspoloživih pomoćnih dijagnostičkih sredstva. PB - Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet T1 - Ispitivanje prisutnosti karijesnih lezija stomatološkim pregledom i savremenim dijagnostičkim sredstvima UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3318 ER -
@misc{ author = "Antonijević, Vladimir", year = "2023", abstract = "Uvod: Poslednjih nekoliko decenija prevalencija karijesa okluzalnih površina u populaciji značajno je smanjena zahvaljujući preventivno-profilaktičkim merama. Međutim, to nije slučaj kada su u pitanju aproksimalne površine zbog nemogućnosti preciznog dijagnostikovanja karijesne lezije kod pacijenata. Savremena dijagnostička sredstva potencijalno mogu pomoći u rešavanju ovog problema. Cilj rada: Poređenje četiri dijagnostičke metode koje se koriste u detekciji karijesa okluzalnih i aproksimalnih površina zuba kod studenata 5. godine Stomatoloskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Materijal i metode: Istaživanje je sprovedeno kod 50 studenata 5. godine Stomatološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Dva istraživača su ocenjivala prisustvo karijesa pomoću vizuelne, vizuelno-taktilne, laserkse fluorescencije (DIAGNOdent) i fiber-optičke transluminacije (DIAGNOcam). Rezultati: Od ukupnog broja ispitivanih studenata, kod 33 je utvrđeno prisutvo karijes suspektnih zuba. Vizuelnom metodom je uočeno 60,61% zuba koji su na svojim okluzalnim površinama imali karijes ili pigmentaciju. Vizuelno-taktilnom metodom je utvrđeno prisustvo karijesa kod 75,76% ispitanika na okluzalnim i aproksimalnim površinama od čega je donji desni prvi molar bio zub sa najčešćom pojavom karijesa sa 14,93%. Pomoćnim dijagnostičkim sredstvom, DIAGNOdent-om , potvrđeno je prisutvo karijesa na okluzalnim površinama kod 63,64% ispitanika, dok je DIAGNOcam pristup potvrdio 66,67% okluzalnih i aproksimalnih površina. Oba pomoćno-dijagnostička aparata su pronašla donji levi drugi molar kao zub sa najčešćom pojavom karijesnih lezija. Podudaranje između samih aparata je uočeno kod više od polovine ispitanika. Zaključak: Pomoćna dijagnostička sredstva su od velikog značaja u evaluaciji karijesa svih površina. Radi postavljanja preciznije dijagnoze karijesa, ovo istraživanje ukazuje na potrebu za korišćenjem raspoloživih pomoćnih dijagnostičkih sredstva.", publisher = "Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet", title = "Ispitivanje prisutnosti karijesnih lezija stomatološkim pregledom i savremenim dijagnostičkim sredstvima", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3318" }
Antonijević, V.. (2023). Ispitivanje prisutnosti karijesnih lezija stomatološkim pregledom i savremenim dijagnostičkim sredstvima. Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet.. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3318
Antonijević V. Ispitivanje prisutnosti karijesnih lezija stomatološkim pregledom i savremenim dijagnostičkim sredstvima. 2023;. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3318 .
Antonijević, Vladimir, "Ispitivanje prisutnosti karijesnih lezija stomatološkim pregledom i savremenim dijagnostičkim sredstvima" (2023), https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3318 .