Povrede kranijalnih nerava
Само за регистроване кориснике
2023
Дипломски рад (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Kranijalni nervi predstavljaju nerve koji potiču iz mozga, moždanog stabla i pripadaju perifernom nervnom sistemu i zajedno sa vratnim kičmenim nervima učestvuju u inervaciji glave i vrata. Ima ih ukupno 12 pari i pored senzitivnih i motornih funkcija njima su pridodati i ganglioni preko kojih dobijaju parasimpatička vlakna za autonomnu inervaciju određenih struktura (pljuvačnih žlezda, srca…). Svaka povreda nerva se na osnovu stepena ozbiljnosti povrede deli na neurapraksiju , aksonotmezu i neurotmezu, gde neurapraksija predstavlja najlakši vid povređivanja sa gotovo izvesnim stepenom izlečenja i povratka funkcije inervisanih struktura u prvobitno stanje kroz par sati ili dana, aksonotmeza povredu sa izvesnim stepenom oporovka kroz par meseci i neurotmezu koja vrlo često ostavlja trajne i doživotne posledice anestezije regiona inervisanog tim nervom. Kao etiološki faktori povređivanja kranijalnih nerava navode se: trauma, tumorozne ili druge izarasline koje infiltrišu ili pritiskaju s...am nerv, jatrogene povrede. Povreda svakog od živaca nosi sa sobom i simptome karakteristične za regiju tj. anatomske strukture koje on inerviše. Oporavak zavisi od stepena povređivanja nerva, kao i od uspešno i pravovremeno primenjenih terapijskih metoda, ali se mora naglasiti da je često neizvestan i nepredvidiv.
Кључне речи:
Kranijalni nervi / PovredeИзвор:
2023Издавач:
- Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet
Колекције
Институција/група
Stomatološki fakultetTY - THES AU - Ružić, Sara PY - 2023 UR - https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/3329 AB - Kranijalni nervi predstavljaju nerve koji potiču iz mozga, moždanog stabla i pripadaju perifernom nervnom sistemu i zajedno sa vratnim kičmenim nervima učestvuju u inervaciji glave i vrata. Ima ih ukupno 12 pari i pored senzitivnih i motornih funkcija njima su pridodati i ganglioni preko kojih dobijaju parasimpatička vlakna za autonomnu inervaciju određenih struktura (pljuvačnih žlezda, srca…). Svaka povreda nerva se na osnovu stepena ozbiljnosti povrede deli na neurapraksiju , aksonotmezu i neurotmezu, gde neurapraksija predstavlja najlakši vid povređivanja sa gotovo izvesnim stepenom izlečenja i povratka funkcije inervisanih struktura u prvobitno stanje kroz par sati ili dana, aksonotmeza povredu sa izvesnim stepenom oporovka kroz par meseci i neurotmezu koja vrlo često ostavlja trajne i doživotne posledice anestezije regiona inervisanog tim nervom. Kao etiološki faktori povređivanja kranijalnih nerava navode se: trauma, tumorozne ili druge izarasline koje infiltrišu ili pritiskaju sam nerv, jatrogene povrede. Povreda svakog od živaca nosi sa sobom i simptome karakteristične za regiju tj. anatomske strukture koje on inerviše. Oporavak zavisi od stepena povređivanja nerva, kao i od uspešno i pravovremeno primenjenih terapijskih metoda, ali se mora naglasiti da je često neizvestan i nepredvidiv. PB - Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet T1 - Povrede kranijalnih nerava UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3329 ER -
@misc{ author = "Ružić, Sara", year = "2023", abstract = "Kranijalni nervi predstavljaju nerve koji potiču iz mozga, moždanog stabla i pripadaju perifernom nervnom sistemu i zajedno sa vratnim kičmenim nervima učestvuju u inervaciji glave i vrata. Ima ih ukupno 12 pari i pored senzitivnih i motornih funkcija njima su pridodati i ganglioni preko kojih dobijaju parasimpatička vlakna za autonomnu inervaciju određenih struktura (pljuvačnih žlezda, srca…). Svaka povreda nerva se na osnovu stepena ozbiljnosti povrede deli na neurapraksiju , aksonotmezu i neurotmezu, gde neurapraksija predstavlja najlakši vid povređivanja sa gotovo izvesnim stepenom izlečenja i povratka funkcije inervisanih struktura u prvobitno stanje kroz par sati ili dana, aksonotmeza povredu sa izvesnim stepenom oporovka kroz par meseci i neurotmezu koja vrlo često ostavlja trajne i doživotne posledice anestezije regiona inervisanog tim nervom. Kao etiološki faktori povređivanja kranijalnih nerava navode se: trauma, tumorozne ili druge izarasline koje infiltrišu ili pritiskaju sam nerv, jatrogene povrede. Povreda svakog od živaca nosi sa sobom i simptome karakteristične za regiju tj. anatomske strukture koje on inerviše. Oporavak zavisi od stepena povređivanja nerva, kao i od uspešno i pravovremeno primenjenih terapijskih metoda, ali se mora naglasiti da je često neizvestan i nepredvidiv.", publisher = "Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet", title = "Povrede kranijalnih nerava", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3329" }
Ružić, S.. (2023). Povrede kranijalnih nerava. Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet.. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3329
Ružić S. Povrede kranijalnih nerava. 2023;. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3329 .
Ružić, Sara, "Povrede kranijalnih nerava" (2023), https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3329 .