Hiruška terapija neizniklih umnjaka u donjoj vilici
Само за регистроване кориснике
2020
Дипломски рад (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Jedna od najčešće izvođenih intervencija u oralnoj hirurgiji jeste hiruško vađenje neizniklih i delimično izniklih donjih trećih molara. Dijagnoza impaktiranih zuba se postavlja na osnovu anamneze, kliničkog pregleda i primenom radiografskih metoda. Prisustvo impaktiranih zuba može biti potpuno asimptomatsko. Kada su prisutni, simptomi mogu varirati od blage nelagodnosti do teže kliničke slike koja se javlja u sklopu perikoronitisa. Radiografske metode koje se koriste u dijagnostici i planiranju hiruške terapije impaktiranih zuba su ortopantomografija, intraoralni radiografski metodi (retroalveolarni i aksijalni) i kompjuterizovana tomografija sa konusnim snopom (CBCT). Hiruški postupci koji se koriste u terapiji neizniklih i delimično izniklih umnjaka u donjoj vilici su: incizija, ekscizija, cirkumcizija, hiruška ekstrakcija i koronektomija. Incizija, ekscizija i cirkumcizija predstavljaju postupke uklanjanja gingive iznad neizniklog ili delimično izniklog zuba. Hiruška ekstrakcija im...paktiranog donjeg umnjaka obuhvata sledeće faze: formiranje mukoperiostalnog režnja, uklanjanje dovoljne količine kosti kako bi se omogućio pristup zubu, vađenje zuba u celini ili primenom separacije njegovih delova i obradu rane (debridman). Koronektomija predstavlja hirušku intervenciju koja se radi u slučajevima bliskog odnosa korenova donjeg umnjaka i sadržaja mandibularnog kanala, koja omogućava da se izbegne rizik od povrede donjeg alveolarnog nerva i podrazumeva korono-radikularno razdvajanje pri čemu se krunica zuba uklanja a korenovi ostaju u kosti netaknuti.
Кључне речи:
Oralna hirurgija / Impaktirani umnjaciИзвор:
2020Издавач:
- Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet
Колекције
Институција/група
Stomatološki fakultetTY - THES AU - Jovanović, Jelena PY - 2020 UR - https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/2780 AB - Jedna od najčešće izvođenih intervencija u oralnoj hirurgiji jeste hiruško vađenje neizniklih i delimično izniklih donjih trećih molara. Dijagnoza impaktiranih zuba se postavlja na osnovu anamneze, kliničkog pregleda i primenom radiografskih metoda. Prisustvo impaktiranih zuba može biti potpuno asimptomatsko. Kada su prisutni, simptomi mogu varirati od blage nelagodnosti do teže kliničke slike koja se javlja u sklopu perikoronitisa. Radiografske metode koje se koriste u dijagnostici i planiranju hiruške terapije impaktiranih zuba su ortopantomografija, intraoralni radiografski metodi (retroalveolarni i aksijalni) i kompjuterizovana tomografija sa konusnim snopom (CBCT). Hiruški postupci koji se koriste u terapiji neizniklih i delimično izniklih umnjaka u donjoj vilici su: incizija, ekscizija, cirkumcizija, hiruška ekstrakcija i koronektomija. Incizija, ekscizija i cirkumcizija predstavljaju postupke uklanjanja gingive iznad neizniklog ili delimično izniklog zuba. Hiruška ekstrakcija impaktiranog donjeg umnjaka obuhvata sledeće faze: formiranje mukoperiostalnog režnja, uklanjanje dovoljne količine kosti kako bi se omogućio pristup zubu, vađenje zuba u celini ili primenom separacije njegovih delova i obradu rane (debridman). Koronektomija predstavlja hirušku intervenciju koja se radi u slučajevima bliskog odnosa korenova donjeg umnjaka i sadržaja mandibularnog kanala, koja omogućava da se izbegne rizik od povrede donjeg alveolarnog nerva i podrazumeva korono-radikularno razdvajanje pri čemu se krunica zuba uklanja a korenovi ostaju u kosti netaknuti. PB - Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet T1 - Hiruška terapija neizniklih umnjaka u donjoj vilici UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_2780 ER -
@misc{ author = "Jovanović, Jelena", year = "2020", abstract = "Jedna od najčešće izvođenih intervencija u oralnoj hirurgiji jeste hiruško vađenje neizniklih i delimično izniklih donjih trećih molara. Dijagnoza impaktiranih zuba se postavlja na osnovu anamneze, kliničkog pregleda i primenom radiografskih metoda. Prisustvo impaktiranih zuba može biti potpuno asimptomatsko. Kada su prisutni, simptomi mogu varirati od blage nelagodnosti do teže kliničke slike koja se javlja u sklopu perikoronitisa. Radiografske metode koje se koriste u dijagnostici i planiranju hiruške terapije impaktiranih zuba su ortopantomografija, intraoralni radiografski metodi (retroalveolarni i aksijalni) i kompjuterizovana tomografija sa konusnim snopom (CBCT). Hiruški postupci koji se koriste u terapiji neizniklih i delimično izniklih umnjaka u donjoj vilici su: incizija, ekscizija, cirkumcizija, hiruška ekstrakcija i koronektomija. Incizija, ekscizija i cirkumcizija predstavljaju postupke uklanjanja gingive iznad neizniklog ili delimično izniklog zuba. Hiruška ekstrakcija impaktiranog donjeg umnjaka obuhvata sledeće faze: formiranje mukoperiostalnog režnja, uklanjanje dovoljne količine kosti kako bi se omogućio pristup zubu, vađenje zuba u celini ili primenom separacije njegovih delova i obradu rane (debridman). Koronektomija predstavlja hirušku intervenciju koja se radi u slučajevima bliskog odnosa korenova donjeg umnjaka i sadržaja mandibularnog kanala, koja omogućava da se izbegne rizik od povrede donjeg alveolarnog nerva i podrazumeva korono-radikularno razdvajanje pri čemu se krunica zuba uklanja a korenovi ostaju u kosti netaknuti.", publisher = "Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet", title = "Hiruška terapija neizniklih umnjaka u donjoj vilici", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_2780" }
Jovanović, J.. (2020). Hiruška terapija neizniklih umnjaka u donjoj vilici. Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet.. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_2780
Jovanović J. Hiruška terapija neizniklih umnjaka u donjoj vilici. 2020;. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_2780 .
Jovanović, Jelena, "Hiruška terapija neizniklih umnjaka u donjoj vilici" (2020), https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_2780 .