Ciste vrata
Само за регистроване кориснике
2019
Дипломски рад (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Ciste vrata se ubrajaju u ciste mekih tkiva i smatraju se najčešćim kongenitalnim anomalijama vrata, pri čemu se dalje dele na branhiogene tj. lateralne i tireoglosalne tj. medijalne ciste, koje su češće. Branhiogene ciste lokalizovane su u predelu gornje trećine prednje ivice sternokleidomastoidnog mišića, dok se tireoglosalne ciste javljaju u medijalnoj ravni vrata, duž linije koja spaja određen deo jezika (lat. foramen coecum) sa segmentom tireoidne žlezde (lat. isthmus glandulae thyroidee). Ciste vrata najčešće se ispoljavaju u vidu spororastućeg, glatkog, jasno ograničenog otoka, mekane konzistencije i veličine do 10cm. Po pravilu su asimptomatske, sem u slučaju sekundarne infekcije kad su prisutni propratni simptomi tj. crvenilo i toplota kože iznad promene, bolovi i opšta simptomatologija. Dijagnostika cisti vrata zasniva se na anamnezi, kliničkom pregledu i pomoćnim dijagnostičkim procedurama, kao što su ehografija, magnetna rezonanca, kompjuterizovana tomografija i aspiraciona... biopsija, dok se u nekim situacijama koriste scintigrafija i pojedine laboratorijske analize. Terapija ovih cisti je isključivo hirurška i podrazumeva njihovo potpuno uklanjanje sa dodatnom resekcijom okolnog tkiva, kako bi se sprečila pojava recidiva. Same po sebi, kao i zbog anatomskog područja u okviru kog se ciste nalaze, hirurške intervencije su komplikovane, pa zbog toga zahtevaju posebnu opreznost, pažljivost i iskustvo hirurga u radu.
Кључне речи:
Vrat / CisteИзвор:
2019Издавач:
- Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet
Колекције
Институција/група
Stomatološki fakultetTY - THES AU - Danojlić, Damjan PY - 2019 UR - https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/2952 AB - Ciste vrata se ubrajaju u ciste mekih tkiva i smatraju se najčešćim kongenitalnim anomalijama vrata, pri čemu se dalje dele na branhiogene tj. lateralne i tireoglosalne tj. medijalne ciste, koje su češće. Branhiogene ciste lokalizovane su u predelu gornje trećine prednje ivice sternokleidomastoidnog mišića, dok se tireoglosalne ciste javljaju u medijalnoj ravni vrata, duž linije koja spaja određen deo jezika (lat. foramen coecum) sa segmentom tireoidne žlezde (lat. isthmus glandulae thyroidee). Ciste vrata najčešće se ispoljavaju u vidu spororastućeg, glatkog, jasno ograničenog otoka, mekane konzistencije i veličine do 10cm. Po pravilu su asimptomatske, sem u slučaju sekundarne infekcije kad su prisutni propratni simptomi tj. crvenilo i toplota kože iznad promene, bolovi i opšta simptomatologija. Dijagnostika cisti vrata zasniva se na anamnezi, kliničkom pregledu i pomoćnim dijagnostičkim procedurama, kao što su ehografija, magnetna rezonanca, kompjuterizovana tomografija i aspiraciona biopsija, dok se u nekim situacijama koriste scintigrafija i pojedine laboratorijske analize. Terapija ovih cisti je isključivo hirurška i podrazumeva njihovo potpuno uklanjanje sa dodatnom resekcijom okolnog tkiva, kako bi se sprečila pojava recidiva. Same po sebi, kao i zbog anatomskog područja u okviru kog se ciste nalaze, hirurške intervencije su komplikovane, pa zbog toga zahtevaju posebnu opreznost, pažljivost i iskustvo hirurga u radu. PB - Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet T1 - Ciste vrata UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_2952 ER -
@misc{ author = "Danojlić, Damjan", year = "2019", abstract = "Ciste vrata se ubrajaju u ciste mekih tkiva i smatraju se najčešćim kongenitalnim anomalijama vrata, pri čemu se dalje dele na branhiogene tj. lateralne i tireoglosalne tj. medijalne ciste, koje su češće. Branhiogene ciste lokalizovane su u predelu gornje trećine prednje ivice sternokleidomastoidnog mišića, dok se tireoglosalne ciste javljaju u medijalnoj ravni vrata, duž linije koja spaja određen deo jezika (lat. foramen coecum) sa segmentom tireoidne žlezde (lat. isthmus glandulae thyroidee). Ciste vrata najčešće se ispoljavaju u vidu spororastućeg, glatkog, jasno ograničenog otoka, mekane konzistencije i veličine do 10cm. Po pravilu su asimptomatske, sem u slučaju sekundarne infekcije kad su prisutni propratni simptomi tj. crvenilo i toplota kože iznad promene, bolovi i opšta simptomatologija. Dijagnostika cisti vrata zasniva se na anamnezi, kliničkom pregledu i pomoćnim dijagnostičkim procedurama, kao što su ehografija, magnetna rezonanca, kompjuterizovana tomografija i aspiraciona biopsija, dok se u nekim situacijama koriste scintigrafija i pojedine laboratorijske analize. Terapija ovih cisti je isključivo hirurška i podrazumeva njihovo potpuno uklanjanje sa dodatnom resekcijom okolnog tkiva, kako bi se sprečila pojava recidiva. Same po sebi, kao i zbog anatomskog područja u okviru kog se ciste nalaze, hirurške intervencije su komplikovane, pa zbog toga zahtevaju posebnu opreznost, pažljivost i iskustvo hirurga u radu.", publisher = "Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet", title = "Ciste vrata", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_2952" }
Danojlić, D.. (2019). Ciste vrata. Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet.. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_2952
Danojlić D. Ciste vrata. 2019;. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_2952 .
Danojlić, Damjan, "Ciste vrata" (2019), https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_2952 .