Uticaj kanalnih iriganasa na jačinu veze mineral trioksid agregata sa dentinom kanala korena
Abstract
Uvod: Kalcijum silikatni cementi se u skladu sa indikacijama, koriste pre završenog endodontskog tretmana. Ovi cementi su osetljivi na uslove sredine u koju se aplikuju, pa upotreba kanalnih iriganasa pre njihovog kompletnog vezivanja može uticati na njihova fizička svojstva.
Cilj: Ispitati uticaj različitih kanalnih iriganasa na jačinu veze MTA Angelus-a sa dentinom kanala korena, posle njegovog inicijalnog vezivanja.
Materijal i metod: Istraživanje je realizovano na 32 dentinska diska, debljine 1 mm, koji su dobijeni sečenjem 20 jednokorenih humanih zuba. Prostori kanala korena preparisani su dijamantskim borerom, a zatim ispunjeni sveže zamešanim MTA-om (MTA Angelus, Londrina, Brazil). Nakon inicijalnog vezivanja (10 minuta) , uzorci su podeljeni u četri grupe (n=8); Prva grupa uzoraka tretirana je 2,5% Natrijum hipohloritom (NaOCl), druga 17% Etilendiamintetrasirćetnom kiselinom (Calcinase, Lege Artis, Pharma GmbH, Nemačka) i treća 2% Hlorheksidinom (Gluco-chex 2%, Cerkamed, Polj...ska). Uzorci su uronjeni u iriganse na 30 minuta, nakon toga isprani destilovanom vodom i inkubirani narednih 48 h. Uzorci četvrte, kontrolne grupe nisu tretirani irigansima. Jačina veze MTA-a sa dentinom je ispitivana testom smicanja (push-out test) na univerzalnom meraču sile (PCE 200, Velika Britanija), pri brzini utiskivača od 1mm/min. Podaci su statistički obrađeni jednofaktorskom analizom varijanse (ANOVA) sa Tukey post-hoc testom na nivou značajnosti α=0.05.
Rezultati: Najjača veza MTA-a sa dentinom izmerena je u grupi uzoraka tretiranih NaOCl-om. Dobijene vrednosti bile su značajno veće u odnosu na uzorke tretirane EDTA-om i Hlorheksidinom kao i u odnosu na uzorke kontrolne grupe (p<0.05). Najniže vrednosti jačine veze sa dentinom pokazali su uzorci tretirani Hlorheksidinom.
Zaključak: Kanalni irigansi značajno utiču na jačinu veze MTA Angelus-a sa dentinom kanala korena, ukoliko se koriste neposredno posle inicijalnog vezivanja cementa.
Keywords:
Bolesti zubaSource:
2017Publisher:
- Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet
URI
https://plus.sr.cobiss.net/opac7/bib/1024325518https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/704
Collections
Institution/Community
Stomatološki fakultetTY - THES AU - Pećanac, Strahinja PY - 2017 UR - https://plus.sr.cobiss.net/opac7/bib/1024325518 UR - https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/704 AB - Uvod: Kalcijum silikatni cementi se u skladu sa indikacijama, koriste pre završenog endodontskog tretmana. Ovi cementi su osetljivi na uslove sredine u koju se aplikuju, pa upotreba kanalnih iriganasa pre njihovog kompletnog vezivanja može uticati na njihova fizička svojstva. Cilj: Ispitati uticaj različitih kanalnih iriganasa na jačinu veze MTA Angelus-a sa dentinom kanala korena, posle njegovog inicijalnog vezivanja. Materijal i metod: Istraživanje je realizovano na 32 dentinska diska, debljine 1 mm, koji su dobijeni sečenjem 20 jednokorenih humanih zuba. Prostori kanala korena preparisani su dijamantskim borerom, a zatim ispunjeni sveže zamešanim MTA-om (MTA Angelus, Londrina, Brazil). Nakon inicijalnog vezivanja (10 minuta) , uzorci su podeljeni u četri grupe (n=8); Prva grupa uzoraka tretirana je 2,5% Natrijum hipohloritom (NaOCl), druga 17% Etilendiamintetrasirćetnom kiselinom (Calcinase, Lege Artis, Pharma GmbH, Nemačka) i treća 2% Hlorheksidinom (Gluco-chex 2%, Cerkamed, Poljska). Uzorci su uronjeni u iriganse na 30 minuta, nakon toga isprani destilovanom vodom i inkubirani narednih 48 h. Uzorci četvrte, kontrolne grupe nisu tretirani irigansima. Jačina veze MTA-a sa dentinom je ispitivana testom smicanja (push-out test) na univerzalnom meraču sile (PCE 200, Velika Britanija), pri brzini utiskivača od 1mm/min. Podaci su statistički obrađeni jednofaktorskom analizom varijanse (ANOVA) sa Tukey post-hoc testom na nivou značajnosti α=0.05. Rezultati: Najjača veza MTA-a sa dentinom izmerena je u grupi uzoraka tretiranih NaOCl-om. Dobijene vrednosti bile su značajno veće u odnosu na uzorke tretirane EDTA-om i Hlorheksidinom kao i u odnosu na uzorke kontrolne grupe (p<0.05). Najniže vrednosti jačine veze sa dentinom pokazali su uzorci tretirani Hlorheksidinom. Zaključak: Kanalni irigansi značajno utiču na jačinu veze MTA Angelus-a sa dentinom kanala korena, ukoliko se koriste neposredno posle inicijalnog vezivanja cementa. PB - Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet T1 - Uticaj kanalnih iriganasa na jačinu veze mineral trioksid agregata sa dentinom kanala korena UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_704 ER -
@misc{ author = "Pećanac, Strahinja", year = "2017", abstract = "Uvod: Kalcijum silikatni cementi se u skladu sa indikacijama, koriste pre završenog endodontskog tretmana. Ovi cementi su osetljivi na uslove sredine u koju se aplikuju, pa upotreba kanalnih iriganasa pre njihovog kompletnog vezivanja može uticati na njihova fizička svojstva. Cilj: Ispitati uticaj različitih kanalnih iriganasa na jačinu veze MTA Angelus-a sa dentinom kanala korena, posle njegovog inicijalnog vezivanja. Materijal i metod: Istraživanje je realizovano na 32 dentinska diska, debljine 1 mm, koji su dobijeni sečenjem 20 jednokorenih humanih zuba. Prostori kanala korena preparisani su dijamantskim borerom, a zatim ispunjeni sveže zamešanim MTA-om (MTA Angelus, Londrina, Brazil). Nakon inicijalnog vezivanja (10 minuta) , uzorci su podeljeni u četri grupe (n=8); Prva grupa uzoraka tretirana je 2,5% Natrijum hipohloritom (NaOCl), druga 17% Etilendiamintetrasirćetnom kiselinom (Calcinase, Lege Artis, Pharma GmbH, Nemačka) i treća 2% Hlorheksidinom (Gluco-chex 2%, Cerkamed, Poljska). Uzorci su uronjeni u iriganse na 30 minuta, nakon toga isprani destilovanom vodom i inkubirani narednih 48 h. Uzorci četvrte, kontrolne grupe nisu tretirani irigansima. Jačina veze MTA-a sa dentinom je ispitivana testom smicanja (push-out test) na univerzalnom meraču sile (PCE 200, Velika Britanija), pri brzini utiskivača od 1mm/min. Podaci su statistički obrađeni jednofaktorskom analizom varijanse (ANOVA) sa Tukey post-hoc testom na nivou značajnosti α=0.05. Rezultati: Najjača veza MTA-a sa dentinom izmerena je u grupi uzoraka tretiranih NaOCl-om. Dobijene vrednosti bile su značajno veće u odnosu na uzorke tretirane EDTA-om i Hlorheksidinom kao i u odnosu na uzorke kontrolne grupe (p<0.05). Najniže vrednosti jačine veze sa dentinom pokazali su uzorci tretirani Hlorheksidinom. Zaključak: Kanalni irigansi značajno utiču na jačinu veze MTA Angelus-a sa dentinom kanala korena, ukoliko se koriste neposredno posle inicijalnog vezivanja cementa.", publisher = "Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet", title = "Uticaj kanalnih iriganasa na jačinu veze mineral trioksid agregata sa dentinom kanala korena", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_704" }
Pećanac, S.. (2017). Uticaj kanalnih iriganasa na jačinu veze mineral trioksid agregata sa dentinom kanala korena. Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet.. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_704
Pećanac S. Uticaj kanalnih iriganasa na jačinu veze mineral trioksid agregata sa dentinom kanala korena. 2017;. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_704 .
Pećanac, Strahinja, "Uticaj kanalnih iriganasa na jačinu veze mineral trioksid agregata sa dentinom kanala korena" (2017), https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_704 .