Čomić, Nevenka

Link to this page

Authority KeyName Variants
ebf6ba00-0b00-49a3-9f46-363671465710
  • Čomić, Nevenka (2)
Projects
No records found.

Author's Bibliography

AIDS and young people

Anđelski-Radičević, Biljana; Čomić, Nevenka; Radovanović, Miljana; Perunović, Predrag

(Komora zdravstvenih ustanova Srbije, Beograd, 2010)

TY  - JOUR
AU  - Anđelski-Radičević, Biljana
AU  - Čomić, Nevenka
AU  - Radovanović, Miljana
AU  - Perunović, Predrag
PY  - 2010
UR  - https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/1519
AB  - Acquired Immuno-Deficiency Syndrom (AIDS) today is one of the most serious diseases, that equally affects developed and undeveloped countries. While specific immunization isn't yet available, the biggest attention is dedicated to people's education, because knowledge and healthy behaviour are the strongest arm in fighting AIDS. The aim of the study is to comprehend the level of Serbian population's knowledge about AIDS, risky behaviour and protection. Data of extensive inquiry held by the Institute for public health of Serbia in 2000. and 2006. were analyzed. The results showed that for HIV infection and AIDS knew about 90 % of Serbian population, both young people between 15 and 19 years old, and adults over 20 years. This knowledge is remarkably higher in urban than in rural population, in more educated and richer people. The knowledge about ways of transmission and protection from AIDS is very poor. Only 17,8 % of young people has this knowledge, more urban and richer inhabitants. Some more than 50 % of young and adult population know that AIDS is transmitted by sexual contact. About 70 % young and 73 % adult population know that one sexual partner, and especially use of preservative during sexual intercourse, are safe protection from AIDS. However, preservative during sexual intercourse with irregular partner always use only 15,3 %, and sometimes 12,3 % of people investigated. Only some more than one third of investigated (36,3 %) know that can be tested and where, and only neglected number (4,5 %) was tested. Although 55 % of population knows that AIDS is transmitted by sexual contact, only 3 % know that can be infected because of risky sexual behaviour. As a conclusion, only 20,3 % of Serbian population has regular view about AIDS, more in Belgrade and urban settlements, women and richer inhabitants.
AB  - Stečeni sindrom imunodeficijencije (SIDA) danas je jedna od najtežih bolesti, koja podjednako pogađa i razvijene i nerazvijene zemlje. Pošto još nema imunizacije i specifične terapije, najveća pažnja se posvećuje edukaciji stanovništva, jer je znanje i zdravo ponašanje najjače oružje u borbi protiv SIDE. Cilj ovog rada jeste da se sagleda nivo znanja stanovništva Srbije o SIDI, rizičnom ponašanju i zaštiti. Realizujući cilj analizirani su podaci anketnog istraživanja koje je u dva navrata u poslednjoj deceniji (2000. i 2006. godine) sproveo Institut za javno zdravlje Srbije. Rezultati ankete pokazali su da za HIV infekciju i SIDU zna oko 90% stanovništva Srbije, kako mladih od 15 do 19 godina, tako i odraslih od preko 20 godina. Ovo znanje znatno je bolje kod stanovništva gradskih, nego seoskih naselja, te obrazovanijeg i imućnijeg stanovništva. Znanje o načinima prenošenja i zaštiti od SIDE veoma je malo. Samo 17,8% mladih ima to znanje, i to više gradskih i imućnijih stanovnika. Da se SIDA prenosi seksualnim putem zna nešto više od 50% mladih i odraslih stanovnika. Da je jedan seksualni partner, a naročito upotreba kondoma pri seksualnim odnosima, sigurna zaštita od SIDE zna oko 70% mladih i 73% odraslih stanovnika. Međutim, kondom pri seksualnim odnosima sa neregularnim partnerom uvek koristi samo 15,3%, a ponekad 12,3% ispitivanih. Da se mogu testirati i gde to mogu učiniti zna tek nešto više od trećine ispitanika (36,3%), a testiran je zanemarljiv broj (4,5%). Mada 55% stanovnika zna da se SIDA prenosi seksualnim kontaktom, samo 3% zna da se može inficirati svojim rizičnim ponašanjem u seksu. Iz svega navedenog može se zaključiti da samo 20,3% stanovnika Srbije ima pravilno shvatanje o SIDI, nešto više u Beogradu, i uopšte gradskim naseljima, te žena i imućnijih stanovnika.
PB  - Komora zdravstvenih ustanova Srbije, Beograd
T2  - Zdravstvena zaštita
T1  - AIDS and young people
T1  - SIDA i mladi
VL  - 39
IS  - 1
SP  - 1
EP  - 8
DO  - 10.5937/ZZ1001001A
ER  - 
@article{
author = "Anđelski-Radičević, Biljana and Čomić, Nevenka and Radovanović, Miljana and Perunović, Predrag",
year = "2010",
abstract = "Acquired Immuno-Deficiency Syndrom (AIDS) today is one of the most serious diseases, that equally affects developed and undeveloped countries. While specific immunization isn't yet available, the biggest attention is dedicated to people's education, because knowledge and healthy behaviour are the strongest arm in fighting AIDS. The aim of the study is to comprehend the level of Serbian population's knowledge about AIDS, risky behaviour and protection. Data of extensive inquiry held by the Institute for public health of Serbia in 2000. and 2006. were analyzed. The results showed that for HIV infection and AIDS knew about 90 % of Serbian population, both young people between 15 and 19 years old, and adults over 20 years. This knowledge is remarkably higher in urban than in rural population, in more educated and richer people. The knowledge about ways of transmission and protection from AIDS is very poor. Only 17,8 % of young people has this knowledge, more urban and richer inhabitants. Some more than 50 % of young and adult population know that AIDS is transmitted by sexual contact. About 70 % young and 73 % adult population know that one sexual partner, and especially use of preservative during sexual intercourse, are safe protection from AIDS. However, preservative during sexual intercourse with irregular partner always use only 15,3 %, and sometimes 12,3 % of people investigated. Only some more than one third of investigated (36,3 %) know that can be tested and where, and only neglected number (4,5 %) was tested. Although 55 % of population knows that AIDS is transmitted by sexual contact, only 3 % know that can be infected because of risky sexual behaviour. As a conclusion, only 20,3 % of Serbian population has regular view about AIDS, more in Belgrade and urban settlements, women and richer inhabitants., Stečeni sindrom imunodeficijencije (SIDA) danas je jedna od najtežih bolesti, koja podjednako pogađa i razvijene i nerazvijene zemlje. Pošto još nema imunizacije i specifične terapije, najveća pažnja se posvećuje edukaciji stanovništva, jer je znanje i zdravo ponašanje najjače oružje u borbi protiv SIDE. Cilj ovog rada jeste da se sagleda nivo znanja stanovništva Srbije o SIDI, rizičnom ponašanju i zaštiti. Realizujući cilj analizirani su podaci anketnog istraživanja koje je u dva navrata u poslednjoj deceniji (2000. i 2006. godine) sproveo Institut za javno zdravlje Srbije. Rezultati ankete pokazali su da za HIV infekciju i SIDU zna oko 90% stanovništva Srbije, kako mladih od 15 do 19 godina, tako i odraslih od preko 20 godina. Ovo znanje znatno je bolje kod stanovništva gradskih, nego seoskih naselja, te obrazovanijeg i imućnijeg stanovništva. Znanje o načinima prenošenja i zaštiti od SIDE veoma je malo. Samo 17,8% mladih ima to znanje, i to više gradskih i imućnijih stanovnika. Da se SIDA prenosi seksualnim putem zna nešto više od 50% mladih i odraslih stanovnika. Da je jedan seksualni partner, a naročito upotreba kondoma pri seksualnim odnosima, sigurna zaštita od SIDE zna oko 70% mladih i 73% odraslih stanovnika. Međutim, kondom pri seksualnim odnosima sa neregularnim partnerom uvek koristi samo 15,3%, a ponekad 12,3% ispitivanih. Da se mogu testirati i gde to mogu učiniti zna tek nešto više od trećine ispitanika (36,3%), a testiran je zanemarljiv broj (4,5%). Mada 55% stanovnika zna da se SIDA prenosi seksualnim kontaktom, samo 3% zna da se može inficirati svojim rizičnim ponašanjem u seksu. Iz svega navedenog može se zaključiti da samo 20,3% stanovnika Srbije ima pravilno shvatanje o SIDI, nešto više u Beogradu, i uopšte gradskim naseljima, te žena i imućnijih stanovnika.",
publisher = "Komora zdravstvenih ustanova Srbije, Beograd",
journal = "Zdravstvena zaštita",
title = "AIDS and young people, SIDA i mladi",
volume = "39",
number = "1",
pages = "1-8",
doi = "10.5937/ZZ1001001A"
}
Anđelski-Radičević, B., Čomić, N., Radovanović, M.,& Perunović, P.. (2010). AIDS and young people. in Zdravstvena zaštita
Komora zdravstvenih ustanova Srbije, Beograd., 39(1), 1-8.
https://doi.org/10.5937/ZZ1001001A
Anđelski-Radičević B, Čomić N, Radovanović M, Perunović P. AIDS and young people. in Zdravstvena zaštita. 2010;39(1):1-8.
doi:10.5937/ZZ1001001A .
Anđelski-Radičević, Biljana, Čomić, Nevenka, Radovanović, Miljana, Perunović, Predrag, "AIDS and young people" in Zdravstvena zaštita, 39, no. 1 (2010):1-8,
https://doi.org/10.5937/ZZ1001001A . .
1

Health care realization in health-houses

Obradović, Milutin; Anđelski-Radičević, Biljana; Obradović, Marijola; Petrović, Jelena; Čomić, Nevenka; Radovanović, Miljana

(Komora zdravstvenih ustanova Srbije, Beograd, 2009)

TY  - JOUR
AU  - Obradović, Milutin
AU  - Anđelski-Radičević, Biljana
AU  - Obradović, Marijola
AU  - Petrović, Jelena
AU  - Čomić, Nevenka
AU  - Radovanović, Miljana
PY  - 2009
UR  - https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/1500
AB  - Health care is realized in health institutions and other forms of health care. In health-house primary health care is realized. The aim of the study is to comprehend amount of health care realization in health-houses related to territorial parts of Serbia, type of settlement, sex, age, education and wealthy state of population. Data of extensive inquiry held by Institute for public health of Serbia were analyzed. The results show that Serbian population often use health-house services. Physicians were visited by 60.4% of school children, that was averagely two visits per child. Dentists were visited by 63.7% of school children, that was 2.1 visits per child. The adults in 54.2% visited their physician, that was three visits per inhabitant, and with 30.7% visited their dentist, that was one visit per inhabitant. All these services were more often in urban population, women, older and richer inhabitants. Related to sex, remarkably greater number of health services was used by women, in the last year, as well as in past years. The biggest number of services was used in Vojvodina and Belgrade by old population. Services of specialists used 29.7% of Serbian population, with one service per inhabitant. Services of the ambulance used about 5% of inhabitants, with average waiting for 25 minutes. Patients most often waited 15 30 minutes, and only 6.5% waited more than 60 minutes. For specialists' examinations, laboratory, X-rays and electrocardiogram patients didn't wait, or waited up to seven days. Patients waited the longest time for examination of rheumatologist, physiater and urologist.
AB  - Zdravstvena zaštita se ostvaruje u zdravstvenim ustanovama i drugim oblicima zdravstvene zaštite. U domu zdravlja pruža se uglavnom primarna zdravstvena zaštita, a domovi zdravlja su i najodgovorniji za ostvarivanje primarne zdravstvene zaštite. Cilj rada jeste da se izuči i sagleda obim ostvarivanja zdravstvene zaštite u domu zdravlja, i to po teritorijalnim delovima Srbije, tipu naselja, polu, uzrastu, obrazovanju i imućnom stanju stanovnika. U ostvarivanju tog cilja analizirani su podaci ekstenzivnog anketnog istraživanja koje je sproveo Institut za javno zdravlje Srbije. Rezultati su pokazali da stanovništvo Srbije često koristi usluge doma zdravlja. Tako su školska deca u 60,4% slučajeva bila kod lekara i učinila prosečno dve posete po detetu. Kod stomatologa je bilo 63,7% dece, učinivši 2,1 posete po detetu. Odraslo stanovništvo Srbije je u 54,2% slučajeva bilo kod lekara opšte medicine, sa prosečno tri posete po stanovniku, a kod stomatologa je bilo 30,7%, i učinilo prosečno jednu posetu po stanovniku. Sve ove usluge češće su kod gradskog stanovništva, žena, starijih i imućnijih stanovnika. Posmatrano po polu, znatno veći broj usluga koristile su žene, kako u poslednjoj, tako i u prethodnim godinama. Najveći broj usluga korišćen je u Vojvodini i Beogradu, i od strane starijeg stanovništva. Usluge specijalističke službe doma zdravlja koristilo je 29,7% stanovnika Srbije, sa prosečno jednom uslugom po stanovniku. Usluge, pak, hitne medicinske pomoći koristilo je oko 5% stanovnika, sa prosečnim čekanjem od 25 minuta. Najčešće čekanje bilo je 15 do 30 minuta, a više od 60 minuta čekalo je samo 6,5% stanovnika. Specijalističke preglede i usluge laboratorije, rendgena i EKG-a najčešće se nisu čekale, ili su se čekale do sedam dana. Najduže se čekalo na pregled kod reumatologa, fizijatra i urologa.
PB  - Komora zdravstvenih ustanova Srbije, Beograd
T2  - Zdravstvena zaštita
T1  - Health care realization in health-houses
T1  - Ostvarivanje zdravstvene zaštite u domu zdravlja
VL  - 38
IS  - 6
SP  - 21
EP  - 31
DO  - 10.5937/ZZ0906021O
ER  - 
@article{
author = "Obradović, Milutin and Anđelski-Radičević, Biljana and Obradović, Marijola and Petrović, Jelena and Čomić, Nevenka and Radovanović, Miljana",
year = "2009",
abstract = "Health care is realized in health institutions and other forms of health care. In health-house primary health care is realized. The aim of the study is to comprehend amount of health care realization in health-houses related to territorial parts of Serbia, type of settlement, sex, age, education and wealthy state of population. Data of extensive inquiry held by Institute for public health of Serbia were analyzed. The results show that Serbian population often use health-house services. Physicians were visited by 60.4% of school children, that was averagely two visits per child. Dentists were visited by 63.7% of school children, that was 2.1 visits per child. The adults in 54.2% visited their physician, that was three visits per inhabitant, and with 30.7% visited their dentist, that was one visit per inhabitant. All these services were more often in urban population, women, older and richer inhabitants. Related to sex, remarkably greater number of health services was used by women, in the last year, as well as in past years. The biggest number of services was used in Vojvodina and Belgrade by old population. Services of specialists used 29.7% of Serbian population, with one service per inhabitant. Services of the ambulance used about 5% of inhabitants, with average waiting for 25 minutes. Patients most often waited 15 30 minutes, and only 6.5% waited more than 60 minutes. For specialists' examinations, laboratory, X-rays and electrocardiogram patients didn't wait, or waited up to seven days. Patients waited the longest time for examination of rheumatologist, physiater and urologist., Zdravstvena zaštita se ostvaruje u zdravstvenim ustanovama i drugim oblicima zdravstvene zaštite. U domu zdravlja pruža se uglavnom primarna zdravstvena zaštita, a domovi zdravlja su i najodgovorniji za ostvarivanje primarne zdravstvene zaštite. Cilj rada jeste da se izuči i sagleda obim ostvarivanja zdravstvene zaštite u domu zdravlja, i to po teritorijalnim delovima Srbije, tipu naselja, polu, uzrastu, obrazovanju i imućnom stanju stanovnika. U ostvarivanju tog cilja analizirani su podaci ekstenzivnog anketnog istraživanja koje je sproveo Institut za javno zdravlje Srbije. Rezultati su pokazali da stanovništvo Srbije često koristi usluge doma zdravlja. Tako su školska deca u 60,4% slučajeva bila kod lekara i učinila prosečno dve posete po detetu. Kod stomatologa je bilo 63,7% dece, učinivši 2,1 posete po detetu. Odraslo stanovništvo Srbije je u 54,2% slučajeva bilo kod lekara opšte medicine, sa prosečno tri posete po stanovniku, a kod stomatologa je bilo 30,7%, i učinilo prosečno jednu posetu po stanovniku. Sve ove usluge češće su kod gradskog stanovništva, žena, starijih i imućnijih stanovnika. Posmatrano po polu, znatno veći broj usluga koristile su žene, kako u poslednjoj, tako i u prethodnim godinama. Najveći broj usluga korišćen je u Vojvodini i Beogradu, i od strane starijeg stanovništva. Usluge specijalističke službe doma zdravlja koristilo je 29,7% stanovnika Srbije, sa prosečno jednom uslugom po stanovniku. Usluge, pak, hitne medicinske pomoći koristilo je oko 5% stanovnika, sa prosečnim čekanjem od 25 minuta. Najčešće čekanje bilo je 15 do 30 minuta, a više od 60 minuta čekalo je samo 6,5% stanovnika. Specijalističke preglede i usluge laboratorije, rendgena i EKG-a najčešće se nisu čekale, ili su se čekale do sedam dana. Najduže se čekalo na pregled kod reumatologa, fizijatra i urologa.",
publisher = "Komora zdravstvenih ustanova Srbije, Beograd",
journal = "Zdravstvena zaštita",
title = "Health care realization in health-houses, Ostvarivanje zdravstvene zaštite u domu zdravlja",
volume = "38",
number = "6",
pages = "21-31",
doi = "10.5937/ZZ0906021O"
}
Obradović, M., Anđelski-Radičević, B., Obradović, M., Petrović, J., Čomić, N.,& Radovanović, M.. (2009). Health care realization in health-houses. in Zdravstvena zaštita
Komora zdravstvenih ustanova Srbije, Beograd., 38(6), 21-31.
https://doi.org/10.5937/ZZ0906021O
Obradović M, Anđelski-Radičević B, Obradović M, Petrović J, Čomić N, Radovanović M. Health care realization in health-houses. in Zdravstvena zaštita. 2009;38(6):21-31.
doi:10.5937/ZZ0906021O .
Obradović, Milutin, Anđelski-Radičević, Biljana, Obradović, Marijola, Petrović, Jelena, Čomić, Nevenka, Radovanović, Miljana, "Health care realization in health-houses" in Zdravstvena zaštita, 38, no. 6 (2009):21-31,
https://doi.org/10.5937/ZZ0906021O . .
1