Milić, Jasmina

Link to this page

Authority KeyName Variants
02a59f76-7151-4ae2-bec7-b2635638bc88
  • Milić, Jasmina (7)
Projects
No records found.

Author's Bibliography

Cephalometric assessment of maxillary length in Serbian children with skeletal class III

Stojanović, Zdenka; Nikolić, Predrag; Nikodijević, Angelina; Milić, Jasmina; Stojanović, Branislav

(Vojnomedicinska akademija - Institut za naučne informacije, Beograd, 2013)

TY  - JOUR
AU  - Stojanović, Zdenka
AU  - Nikolić, Predrag
AU  - Nikodijević, Angelina
AU  - Milić, Jasmina
AU  - Stojanović, Branislav
PY  - 2013
UR  - https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/1777
AB  - Background/Aim. Malocclusion of skeletal class III is a complex irregularity of sagittal inter-jaw relationship, which is due to irregularities of sagittal position of one or both of the jaw bones, which is often associated with disproportionate ratio of their length. The aim of this study was to determine whether the length of the jaw of children with skeletal class III in the period of mixed dentition was changed. Methods. Fifty children with skeletal class III and the same number of those with skeletal class I, of both sexes, have been selected on the basis of cephalometric analysis of profile tele-x-ray of the head. All the children aged 6-12 had mixed dentition, and were divided according to sex and age into three subgroups within each group. The length of maxilla, mandible and cranial base were measured. Proportions among the lengths measured within each group were found and difference significance in the measured lengths and their proportions among groups and subgroups were evaluated. Results. The children with skeletal class III, compared with the findings in the control group, had significantly lower values of maxillary length, total maxillary length, as well as lower values of their lengths in proportion to lengths of the front or the total length of cranial base and in proportion to mandibular lengths (p  lt  0.05). Among the patients of different sexes, both in the test and the control group, a significant difference in the values of the measured lengths was found. Conclusion. The children with skeletal class III have significantly shorter maxilla than those with skeletal class I.
AB  - Uvod/Cilj. Malokluzija skeletne klase III je kompleksna nepravilnost sagitalnog međuviličnog odnosa, koji nastaje usled nepravilnosti sagitalnog položaja jedne, ili obe vilične kosti, što je često udruženo sa neproporcionalnim odnosom njihovih dužina. Cilj ove studije bio je da se utvrdi da li je kod dece sa skeletnom klasom III u doba mešovite denticije izmenjena dužina gornje vilice. Metode. Pedesotoro dece sa skeletnom klasom III i isto toliko sa skeletnom klasom I, oba pola, selekcionisano je na osnovu kefalometrijske analize profilnih telerendgenskih snimaka glave. Sva deca su imala mešovitu denticiju, bila su starosti 6-12 godina i podeljena su prema polu i uzrastu na tri podgrupe u svakoj grupi. Merene su dužine maksile, mandibule i kranijalne baze. Utvrđivane su proporcije između izmerenih dužina unutar svake grupe i procenjivana značajnost razlika izmerenih dužina i njihovih proporcija između grupa i podgrupa. Rezultati. Kod dece sa skeletnom klasom III, u poređenju sa nalazom u kontrolnoj grupi, utvrđene su značajno manje vrednosti dužine tela maksile, totalne dužine maksile, kao i manje vrednosti njihovih dužina proporcionalno dužinama prednje, odnosno totalne dužine kranijalne baze i proporcionalno dužinama mandibule (p  lt  0,05). Između ispitanika različitog pola, i u ispitnoj i u kontrolnoj grupi, utvrđena je značajnost razlike za vrednosti merenih dužina. Zaključak. Kod dece sa skeletnom klasom III, maksila je značajno kraća nego kod dece sa skeletnom klasom I.
PB  - Vojnomedicinska akademija - Institut za naučne informacije, Beograd
T2  - Vojnosanitetski pregled
T1  - Cephalometric assessment of maxillary length in Serbian children with skeletal class III
T1  - Kefalometrijska procena dužine maksile kod srpske dece sa skeletnom klasom III
VL  - 70
IS  - 7
SP  - 645
EP  - 652
DO  - 10.2298/VSP110224042S
ER  - 
@article{
author = "Stojanović, Zdenka and Nikolić, Predrag and Nikodijević, Angelina and Milić, Jasmina and Stojanović, Branislav",
year = "2013",
abstract = "Background/Aim. Malocclusion of skeletal class III is a complex irregularity of sagittal inter-jaw relationship, which is due to irregularities of sagittal position of one or both of the jaw bones, which is often associated with disproportionate ratio of their length. The aim of this study was to determine whether the length of the jaw of children with skeletal class III in the period of mixed dentition was changed. Methods. Fifty children with skeletal class III and the same number of those with skeletal class I, of both sexes, have been selected on the basis of cephalometric analysis of profile tele-x-ray of the head. All the children aged 6-12 had mixed dentition, and were divided according to sex and age into three subgroups within each group. The length of maxilla, mandible and cranial base were measured. Proportions among the lengths measured within each group were found and difference significance in the measured lengths and their proportions among groups and subgroups were evaluated. Results. The children with skeletal class III, compared with the findings in the control group, had significantly lower values of maxillary length, total maxillary length, as well as lower values of their lengths in proportion to lengths of the front or the total length of cranial base and in proportion to mandibular lengths (p  lt  0.05). Among the patients of different sexes, both in the test and the control group, a significant difference in the values of the measured lengths was found. Conclusion. The children with skeletal class III have significantly shorter maxilla than those with skeletal class I., Uvod/Cilj. Malokluzija skeletne klase III je kompleksna nepravilnost sagitalnog međuviličnog odnosa, koji nastaje usled nepravilnosti sagitalnog položaja jedne, ili obe vilične kosti, što je često udruženo sa neproporcionalnim odnosom njihovih dužina. Cilj ove studije bio je da se utvrdi da li je kod dece sa skeletnom klasom III u doba mešovite denticije izmenjena dužina gornje vilice. Metode. Pedesotoro dece sa skeletnom klasom III i isto toliko sa skeletnom klasom I, oba pola, selekcionisano je na osnovu kefalometrijske analize profilnih telerendgenskih snimaka glave. Sva deca su imala mešovitu denticiju, bila su starosti 6-12 godina i podeljena su prema polu i uzrastu na tri podgrupe u svakoj grupi. Merene su dužine maksile, mandibule i kranijalne baze. Utvrđivane su proporcije između izmerenih dužina unutar svake grupe i procenjivana značajnost razlika izmerenih dužina i njihovih proporcija između grupa i podgrupa. Rezultati. Kod dece sa skeletnom klasom III, u poređenju sa nalazom u kontrolnoj grupi, utvrđene su značajno manje vrednosti dužine tela maksile, totalne dužine maksile, kao i manje vrednosti njihovih dužina proporcionalno dužinama prednje, odnosno totalne dužine kranijalne baze i proporcionalno dužinama mandibule (p  lt  0,05). Između ispitanika različitog pola, i u ispitnoj i u kontrolnoj grupi, utvrđena je značajnost razlike za vrednosti merenih dužina. Zaključak. Kod dece sa skeletnom klasom III, maksila je značajno kraća nego kod dece sa skeletnom klasom I.",
publisher = "Vojnomedicinska akademija - Institut za naučne informacije, Beograd",
journal = "Vojnosanitetski pregled",
title = "Cephalometric assessment of maxillary length in Serbian children with skeletal class III, Kefalometrijska procena dužine maksile kod srpske dece sa skeletnom klasom III",
volume = "70",
number = "7",
pages = "645-652",
doi = "10.2298/VSP110224042S"
}
Stojanović, Z., Nikolić, P., Nikodijević, A., Milić, J.,& Stojanović, B.. (2013). Cephalometric assessment of maxillary length in Serbian children with skeletal class III. in Vojnosanitetski pregled
Vojnomedicinska akademija - Institut za naučne informacije, Beograd., 70(7), 645-652.
https://doi.org/10.2298/VSP110224042S
Stojanović Z, Nikolić P, Nikodijević A, Milić J, Stojanović B. Cephalometric assessment of maxillary length in Serbian children with skeletal class III. in Vojnosanitetski pregled. 2013;70(7):645-652.
doi:10.2298/VSP110224042S .
Stojanović, Zdenka, Nikolić, Predrag, Nikodijević, Angelina, Milić, Jasmina, Stojanović, Branislav, "Cephalometric assessment of maxillary length in Serbian children with skeletal class III" in Vojnosanitetski pregled, 70, no. 7 (2013):645-652,
https://doi.org/10.2298/VSP110224042S . .
5
3
4

Analysis of variation of sagittal position of the jaw bones in skeletal class III malocclusion

Stojanović, Zdenka; Nikolić, Predrag; Nikodijević, Angelina; Milić, Jasmina; Duka, Miloš

(Vojnomedicinska akademija - Institut za naučne informacije, Beograd, 2012)

TY  - JOUR
AU  - Stojanović, Zdenka
AU  - Nikolić, Predrag
AU  - Nikodijević, Angelina
AU  - Milić, Jasmina
AU  - Duka, Miloš
PY  - 2012
UR  - https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/1720
AB  - Background/Aim. Skeletal Class III malocclusion is a discrepancy in the sagittal jaw relationship, due to imbalances in their development and/or position, resulting in the dominant appearance of the lower jaw in facial profile. The aim of this study was to determine variations in the sagittal position of the jaw bones to the cranial base in subjects with skeletal Class III, for the earliest possible diagnosis of malocclusion. Methods. Fifty children and as many adults with skeletal Class III, both sexes, were examined and selected, based on the findings of sagittal interjaw relationship (ANB) ≤ 0° from the cephalometric analysis of tele-x-ray profile head shots. The subjects were grouped according to age. The first group consisted of children aged 6-12 years, and another group, of adults aged 18-26 years. We measured the angles of maxillary prognathism (SNA), mandibular prognathism (SNB) and ANB. Based on these results, within the respective groups subclassification into the subgroups was done, among which a significant difference measured values was evaluated. In both groups a significant correlation of the determined values was evaluated. Results. An average SNA angle ranged 77.36 ± 3.58 in children and 77.32 ± 4.88 in adults, while an average SNB angle was 79.46 ± 3.91 in the group of children and 81.12 ± 3.76 in adults. An average ANB angle was -2.10 ± 2.07 in children, and -4.00 ± 2.34 in adults. In both groups, a significant correlation between the measured values and a significant difference in the values of all the measured parameters were found between patients from different subgroups (p  lt  0.01). Conclusion. The most common morphological variation of sagittal position of the upper jaw is its retrognatism, which is equally present in both children and adults. Sagittal position of the lower jaw in most of the adults was prognathic, while mandible prognathism in the children was less present.
AB  - Uvod/Cilj. Malokluzija skeletne klase III je nesklad u sagitalnom odnosu vilica, nastao usled neusklađenosti njihove razvijenosti i/ili položaja, što rezultira dominantnim izgledom donje vilice u facijalnom profilu. Cilj ove studije bio je da se utvrde varijacije sagitalnog položaja viličnih kostiju prema kranijalnoj bazi kod ispitanika sa skeletnom klasom III, radi što ranijeg dijagnostikovanja ove malokluzije. Metode. Pedesotoro dece i isto toliko odraslih sa skeletnom klasom III, oba pola, pregledano je i selekcionisano na osnovu nalaza ugla sagitalnog međuviličnog odnosa (ANB) ≤ 0° iz kefalometrijske analize profilnih telerendgenskih snimaka glave. Ispitanici su bili grupisani prema uzrastu. Prvu grupu, činila su deca starosti 6-12 godina, a drugu grupu odrasli starosti 18-26 godina. Mereni su uglovi prognatizma gornje vilice (SNA), prognatizma donje vilice (SNB) i ANB. Na osnovu dobijenih rezultata, unutar pripadajuće grupe učinjena je supklasifikacija na podgrupe, između kojih je procenjivana značajnost razlike izmerenih vrednosti. U obe grupe određivana je značajnost korelacije utvrđenih vrednosti. Rezultati. Prosečne vrednosti ugla SNA iznosile su kod dece 77,36 ± 3,58° i 77,32 ± 4,88° kod odraslih, a ugla SNB 79,46 ± 3,91° u grupi dece i 81,12 ± 3,76° kod odraslih. Ugao ANB prosečno je iznosio kod dece -2,10 ± 2,07°, a kod odraslih -4,00 ± 2,34°. U obe grupe utvr đena je značajna korelacija izmerenih vrednosti i značajna razlika u vrednostima svih merenih parametara između ispitanika iz različitih podgrupa (p  lt  0,01). Zaključak. Najčešća morfološka varijacija sagitalnog položaja gornje vilice je njen retrognatizam, koji je u jednakoj meri zastupljen kod dece i kod odraslih. Sagitalni položaj donje vilice kod najvećeg broja odraslih bio je prognat, dok je kod dece prognatizam donje vilice bio prisutan u manjoj meri.
PB  - Vojnomedicinska akademija - Institut za naučne informacije, Beograd
T2  - Vojnosanitetski pregled
T1  - Analysis of variation of sagittal position of the jaw bones in skeletal class III malocclusion
T1  - Analiza varijacija sagitalnog položaja viličnih kostiju u malokluziji skeletne klase III
VL  - 69
IS  - 12
SP  - 1039
EP  - 1045
DO  - 10.2298/VSP1212039S
ER  - 
@article{
author = "Stojanović, Zdenka and Nikolić, Predrag and Nikodijević, Angelina and Milić, Jasmina and Duka, Miloš",
year = "2012",
abstract = "Background/Aim. Skeletal Class III malocclusion is a discrepancy in the sagittal jaw relationship, due to imbalances in their development and/or position, resulting in the dominant appearance of the lower jaw in facial profile. The aim of this study was to determine variations in the sagittal position of the jaw bones to the cranial base in subjects with skeletal Class III, for the earliest possible diagnosis of malocclusion. Methods. Fifty children and as many adults with skeletal Class III, both sexes, were examined and selected, based on the findings of sagittal interjaw relationship (ANB) ≤ 0° from the cephalometric analysis of tele-x-ray profile head shots. The subjects were grouped according to age. The first group consisted of children aged 6-12 years, and another group, of adults aged 18-26 years. We measured the angles of maxillary prognathism (SNA), mandibular prognathism (SNB) and ANB. Based on these results, within the respective groups subclassification into the subgroups was done, among which a significant difference measured values was evaluated. In both groups a significant correlation of the determined values was evaluated. Results. An average SNA angle ranged 77.36 ± 3.58 in children and 77.32 ± 4.88 in adults, while an average SNB angle was 79.46 ± 3.91 in the group of children and 81.12 ± 3.76 in adults. An average ANB angle was -2.10 ± 2.07 in children, and -4.00 ± 2.34 in adults. In both groups, a significant correlation between the measured values and a significant difference in the values of all the measured parameters were found between patients from different subgroups (p  lt  0.01). Conclusion. The most common morphological variation of sagittal position of the upper jaw is its retrognatism, which is equally present in both children and adults. Sagittal position of the lower jaw in most of the adults was prognathic, while mandible prognathism in the children was less present., Uvod/Cilj. Malokluzija skeletne klase III je nesklad u sagitalnom odnosu vilica, nastao usled neusklađenosti njihove razvijenosti i/ili položaja, što rezultira dominantnim izgledom donje vilice u facijalnom profilu. Cilj ove studije bio je da se utvrde varijacije sagitalnog položaja viličnih kostiju prema kranijalnoj bazi kod ispitanika sa skeletnom klasom III, radi što ranijeg dijagnostikovanja ove malokluzije. Metode. Pedesotoro dece i isto toliko odraslih sa skeletnom klasom III, oba pola, pregledano je i selekcionisano na osnovu nalaza ugla sagitalnog međuviličnog odnosa (ANB) ≤ 0° iz kefalometrijske analize profilnih telerendgenskih snimaka glave. Ispitanici su bili grupisani prema uzrastu. Prvu grupu, činila su deca starosti 6-12 godina, a drugu grupu odrasli starosti 18-26 godina. Mereni su uglovi prognatizma gornje vilice (SNA), prognatizma donje vilice (SNB) i ANB. Na osnovu dobijenih rezultata, unutar pripadajuće grupe učinjena je supklasifikacija na podgrupe, između kojih je procenjivana značajnost razlike izmerenih vrednosti. U obe grupe određivana je značajnost korelacije utvrđenih vrednosti. Rezultati. Prosečne vrednosti ugla SNA iznosile su kod dece 77,36 ± 3,58° i 77,32 ± 4,88° kod odraslih, a ugla SNB 79,46 ± 3,91° u grupi dece i 81,12 ± 3,76° kod odraslih. Ugao ANB prosečno je iznosio kod dece -2,10 ± 2,07°, a kod odraslih -4,00 ± 2,34°. U obe grupe utvr đena je značajna korelacija izmerenih vrednosti i značajna razlika u vrednostima svih merenih parametara između ispitanika iz različitih podgrupa (p  lt  0,01). Zaključak. Najčešća morfološka varijacija sagitalnog položaja gornje vilice je njen retrognatizam, koji je u jednakoj meri zastupljen kod dece i kod odraslih. Sagitalni položaj donje vilice kod najvećeg broja odraslih bio je prognat, dok je kod dece prognatizam donje vilice bio prisutan u manjoj meri.",
publisher = "Vojnomedicinska akademija - Institut za naučne informacije, Beograd",
journal = "Vojnosanitetski pregled",
title = "Analysis of variation of sagittal position of the jaw bones in skeletal class III malocclusion, Analiza varijacija sagitalnog položaja viličnih kostiju u malokluziji skeletne klase III",
volume = "69",
number = "12",
pages = "1039-1045",
doi = "10.2298/VSP1212039S"
}
Stojanović, Z., Nikolić, P., Nikodijević, A., Milić, J.,& Duka, M.. (2012). Analysis of variation of sagittal position of the jaw bones in skeletal class III malocclusion. in Vojnosanitetski pregled
Vojnomedicinska akademija - Institut za naučne informacije, Beograd., 69(12), 1039-1045.
https://doi.org/10.2298/VSP1212039S
Stojanović Z, Nikolić P, Nikodijević A, Milić J, Duka M. Analysis of variation of sagittal position of the jaw bones in skeletal class III malocclusion. in Vojnosanitetski pregled. 2012;69(12):1039-1045.
doi:10.2298/VSP1212039S .
Stojanović, Zdenka, Nikolić, Predrag, Nikodijević, Angelina, Milić, Jasmina, Duka, Miloš, "Analysis of variation of sagittal position of the jaw bones in skeletal class III malocclusion" in Vojnosanitetski pregled, 69, no. 12 (2012):1039-1045,
https://doi.org/10.2298/VSP1212039S . .
1

Size of lower jaw as an early indicator of skeletal class III development

Stojanović, Zdenka; Nikodijević, Angelina; Udovičić, Božidar; Milić, Jasmina; Nikolić, Predrag

(Vojnomedicinska akademija - Institut za naučne informacije, Beograd, 2008)

TY  - JOUR
AU  - Stojanović, Zdenka
AU  - Nikodijević, Angelina
AU  - Udovičić, Božidar
AU  - Milić, Jasmina
AU  - Nikolić, Predrag
PY  - 2008
UR  - https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/1413
AB  - Background/Aim. Malocclusion of skeletal class III is a complex abnormality, with a characteristic sagital position of the lower jaw in front of the upper one. A higher level of prognatism of the lower jaw in relation to the upper one can be the consequence of its excessive length. The aim of this study was to find the differences in the length of the lower jaw in the children with skeletal class III and the children with normal sagital interjaw relation (skeletal class I) in the period of mixed dentition. Methods. After clinical and x-ray diagnostics, profile tele-x-rays of the head were analyzed in 60 examinees with mixed dentition, aged from 6 to 12 years. The examinees were divided into two groups: group 1 - the children with skeletal class III and group 2 - the children with skeletal class I. The length of the lower jaw, upper jaw and cranial base were measured. The proportional relations between the lengths measured within each group were established and the level of difference in the lengths measured and their proportions between the groups were estimated. Results. No significant difference between the groups was found in the body length, ramus and the total length of the lower jaw. Proportional relation between the body length and the length of the lower jaw ramus and proportional relation between the forward cranial base and the lower jaw body were not significantly different. A significant difference was found in proportional relations of the total length of the lower jaw with the total lengths of cranial base and the upper jaw and proportional relation of the length of the lower and upper jaw body. Conclusion. Of all the analyzed parameters, the following were selected as the early indicators of the development of skeletal class III on the lower jaw: greater total length of the lower jaw, proportional to the total lengths of cranial base and the upper jaw, as well as greater length of the lower jaw body, proportional to the length of the upper jaw body. .
AB  - Uvod/Cilj. Malokluzija skeletne klase III kompleksna je nepravilnost, sa karakterističnim sagitalnim položajem donje vilice ispred gornje. Veći stepen prognatizma donje vilice u odnosu na gornju može biti posledica njene prekomerne dužine. Cilj ovog rada bio je utvrđivanje razlike u dužinama donje vilice i međusobnim odnosima pojedinih kefalometrijskih parametara kod dece sa skeletnom klasom III i dece sa normalnim sagitalnim odnosom vilica (skeletna klasa I), u doba mešovite denticije. Metode. Kod 60 ispitanika sa mešovitom denticijom, uzrasta 6-12 godina, nakon kliničke i rendgenske dijagnostike, analizirani su profilni telerendgenski snimci glave. Ispitanici su bili podeljeni u dve grupe: prva grupa - ispitanici sa skeletnom klasom III, druga grupa - sa skeletnom klasom I. Merene su dužine donje vilice, gornje vilice i kranijalne baze. Utvrđivane su proporcije između izmerenih dužina unutar svake grupe i procenjivana značajnost razlika izmerenih dužina i njihovih proporcija između grupa. Rezultati. Dužine tela, ramusa i totalna dužina donje vilice, nisu bile značajno različite između grupa. Proporcije dužine tela i dužine ramusa donje vilice i proporcije dužina prednje baze lobanje i tela donje vilice, nisu bile značajno različite. Značajna razlika utvrđena je za proporcionalne odnose totalne dužine donje vilice sa totalnim dužinama kranijalne baze i gornje vilice i proporcionalni odnos dužina tela donje i gornje vilice. Zaključak. Kao rani pokazatelji razvoja skeletne klase III, među ispitivanim parametrima, izdvojeni su: veća proporcija totalne dužine donje vilice sa totalnim dužinama kranijalne baze i gornje vilice i veća proporcija dužina tela donje vilice i dužine tela gornje vilice. .
PB  - Vojnomedicinska akademija - Institut za naučne informacije, Beograd
T2  - Vojnosanitetski pregled
T1  - Size of lower jaw as an early indicator of skeletal class III development
T1  - Veličina donje vilice kao rani pokazatelj razvoja skeletne klase III
VL  - 65
IS  - 8
SP  - 589
EP  - 595
DO  - 10.2298/VSP0808589S
ER  - 
@article{
author = "Stojanović, Zdenka and Nikodijević, Angelina and Udovičić, Božidar and Milić, Jasmina and Nikolić, Predrag",
year = "2008",
abstract = "Background/Aim. Malocclusion of skeletal class III is a complex abnormality, with a characteristic sagital position of the lower jaw in front of the upper one. A higher level of prognatism of the lower jaw in relation to the upper one can be the consequence of its excessive length. The aim of this study was to find the differences in the length of the lower jaw in the children with skeletal class III and the children with normal sagital interjaw relation (skeletal class I) in the period of mixed dentition. Methods. After clinical and x-ray diagnostics, profile tele-x-rays of the head were analyzed in 60 examinees with mixed dentition, aged from 6 to 12 years. The examinees were divided into two groups: group 1 - the children with skeletal class III and group 2 - the children with skeletal class I. The length of the lower jaw, upper jaw and cranial base were measured. The proportional relations between the lengths measured within each group were established and the level of difference in the lengths measured and their proportions between the groups were estimated. Results. No significant difference between the groups was found in the body length, ramus and the total length of the lower jaw. Proportional relation between the body length and the length of the lower jaw ramus and proportional relation between the forward cranial base and the lower jaw body were not significantly different. A significant difference was found in proportional relations of the total length of the lower jaw with the total lengths of cranial base and the upper jaw and proportional relation of the length of the lower and upper jaw body. Conclusion. Of all the analyzed parameters, the following were selected as the early indicators of the development of skeletal class III on the lower jaw: greater total length of the lower jaw, proportional to the total lengths of cranial base and the upper jaw, as well as greater length of the lower jaw body, proportional to the length of the upper jaw body. ., Uvod/Cilj. Malokluzija skeletne klase III kompleksna je nepravilnost, sa karakterističnim sagitalnim položajem donje vilice ispred gornje. Veći stepen prognatizma donje vilice u odnosu na gornju može biti posledica njene prekomerne dužine. Cilj ovog rada bio je utvrđivanje razlike u dužinama donje vilice i međusobnim odnosima pojedinih kefalometrijskih parametara kod dece sa skeletnom klasom III i dece sa normalnim sagitalnim odnosom vilica (skeletna klasa I), u doba mešovite denticije. Metode. Kod 60 ispitanika sa mešovitom denticijom, uzrasta 6-12 godina, nakon kliničke i rendgenske dijagnostike, analizirani su profilni telerendgenski snimci glave. Ispitanici su bili podeljeni u dve grupe: prva grupa - ispitanici sa skeletnom klasom III, druga grupa - sa skeletnom klasom I. Merene su dužine donje vilice, gornje vilice i kranijalne baze. Utvrđivane su proporcije između izmerenih dužina unutar svake grupe i procenjivana značajnost razlika izmerenih dužina i njihovih proporcija između grupa. Rezultati. Dužine tela, ramusa i totalna dužina donje vilice, nisu bile značajno različite između grupa. Proporcije dužine tela i dužine ramusa donje vilice i proporcije dužina prednje baze lobanje i tela donje vilice, nisu bile značajno različite. Značajna razlika utvrđena je za proporcionalne odnose totalne dužine donje vilice sa totalnim dužinama kranijalne baze i gornje vilice i proporcionalni odnos dužina tela donje i gornje vilice. Zaključak. Kao rani pokazatelji razvoja skeletne klase III, među ispitivanim parametrima, izdvojeni su: veća proporcija totalne dužine donje vilice sa totalnim dužinama kranijalne baze i gornje vilice i veća proporcija dužina tela donje vilice i dužine tela gornje vilice. .",
publisher = "Vojnomedicinska akademija - Institut za naučne informacije, Beograd",
journal = "Vojnosanitetski pregled",
title = "Size of lower jaw as an early indicator of skeletal class III development, Veličina donje vilice kao rani pokazatelj razvoja skeletne klase III",
volume = "65",
number = "8",
pages = "589-595",
doi = "10.2298/VSP0808589S"
}
Stojanović, Z., Nikodijević, A., Udovičić, B., Milić, J.,& Nikolić, P.. (2008). Size of lower jaw as an early indicator of skeletal class III development. in Vojnosanitetski pregled
Vojnomedicinska akademija - Institut za naučne informacije, Beograd., 65(8), 589-595.
https://doi.org/10.2298/VSP0808589S
Stojanović Z, Nikodijević A, Udovičić B, Milić J, Nikolić P. Size of lower jaw as an early indicator of skeletal class III development. in Vojnosanitetski pregled. 2008;65(8):589-595.
doi:10.2298/VSP0808589S .
Stojanović, Zdenka, Nikodijević, Angelina, Udovičić, Božidar, Milić, Jasmina, Nikolić, Predrag, "Size of lower jaw as an early indicator of skeletal class III development" in Vojnosanitetski pregled, 65, no. 8 (2008):589-595,
https://doi.org/10.2298/VSP0808589S . .
1
1

Radiographic cephalometry assessment of the linear and angular parameters on cranial base in children with skeletal class III

Stojanović, Zdenka; Milić, Jasmina; Nikolić, Predrag

(Vojnomedicinska akademija - Institut za naučne informacije, Beograd, 2007)

TY  - JOUR
AU  - Stojanović, Zdenka
AU  - Milić, Jasmina
AU  - Nikolić, Predrag
PY  - 2007
UR  - https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/1323
AB  - Background/Aim. In malocclusion of skeletal class III, mandible is located in front of maxilla in sagital plain, which is manifested by a lower value of the sagital inter-jaw angle than in skeletal class I, where the jaw sagital relation is normal. Apart from the deformities on mandible and/or maxilla, in skeletal class III deformities are also frequent on the cranial base. The aim of this research was to find the differences in the parameter values on the cranial base among the children with skeletal class III and the children with skeletal class I in the period of mixed dentition. Methods. After clinical examination and orthopan-tomography, profile radiography of the head was analyzed in 60 examinees, aged from 6−12 years. The examinees were divided into two groups: group 1 - the children with skeletal class III; group 2 - the children with skeletal class I. Both linear and angular parameters on the cranial base were measured, as well as the angles of maxillary and mandible prognatism and the angle of sagital inter-jaw relation. The level of difference in the parameter values between the groups was estimated and the degree of correlation of the main angle of the cranial base with the angles of sagital position of the jaws in each of the two groups was established. Results. A significant difference between the groups was found only in the average values of the angles of maxillary prognatism and sagital interjaw relation. In the group 1, the main angle of the cranial base was in a significant correlation with the angles of sagital positions of the jaws, while in the group 2, such significance was not found. Conclusion. There were no significant differences in the parameter values on the cranial base between the groups. There was a significant correlation of the main angle of the cranial base with the angles of sagital position of the jaws in the group 1 only. .
AB  - Uvod/Cilj. Kod malokluzije III skeletne klase mandibula se u sagitalnoj ravni nalazi ispred maksile što se manifestuje manjom vrednošću sagitalnog međuviličnog ugla nego kod I skeletne klase u kojoj je sagitalni odnos vilica normalan. Osim promena na mandibuli i/ili maksili, kod III skeletne klase najčešće postoje i promene na kranijalnoj bazi. Cilj ovog rada bio je da utvrdi razlike u vrednostima parametara na kranijalnoj bazi između dece sa III skeletnom klasom i dece sa I skeletnom klasom u doba mešovite denticije. Metode. Kod 60 ispitanika, uzrasta 6−12 godina, nakon kliničkog ispitivanja i ortopantomografskog snimanja, analizirani su profilni radiografski snimci glave. Ispitanici su bili podeljeni u dve grupe: prva grupa − sa III skeletnom klasom, druga grupa − sa I skeletnom klasom. Mereni su linearni i angularni parametri na kranijalnoj bazi, uglovi maksilarnog i mandibularnog prognatizma i ugao sagitalnog međuviličnog odnosa. Procenjivana je značajnost razlika vrednosti parametara između grupa i utvrđivan stepen korelacije osnovnog ugla kranijalne baze sa uglovima sagitalnog položaja vilica u svakoj grupi posebno. Rezultati. Značajna razlika među grupama utvrđena je samo za prosečne vrednosti uglova maksilarnog prognatizma i sagitalnog međuviličnog odnosa. U prvoj grupi osnovni ugao kranijalne baze bio je u značajnoj korelaciji sa uglovima sagitalnog položaja vilica, a u drugoj grupi ta značajnost nije utvrđena. Zaključak. Nisu postojale značajne razlike u vrednostima parametara na kranijalnoj bazi među grupama. Značajna korelacija osnovnog ugla kranijalne baze sa uglovima sagitalnog položaja vilica postojala je samo u prvoj grupi. .
PB  - Vojnomedicinska akademija - Institut za naučne informacije, Beograd
T2  - Vojnosanitetski pregled
T1  - Radiographic cephalometry assessment of the linear and angular parameters on cranial base in children with skeletal class III
T1  - Rendgen-kefalometrijska procena linearnih i angularnih parametara na bazi lobanje kod dece sa III skeletnom klasom
VL  - 64
IS  - 9
SP  - 604
EP  - 610
DO  - 10.2298/VSP0709604S
ER  - 
@article{
author = "Stojanović, Zdenka and Milić, Jasmina and Nikolić, Predrag",
year = "2007",
abstract = "Background/Aim. In malocclusion of skeletal class III, mandible is located in front of maxilla in sagital plain, which is manifested by a lower value of the sagital inter-jaw angle than in skeletal class I, where the jaw sagital relation is normal. Apart from the deformities on mandible and/or maxilla, in skeletal class III deformities are also frequent on the cranial base. The aim of this research was to find the differences in the parameter values on the cranial base among the children with skeletal class III and the children with skeletal class I in the period of mixed dentition. Methods. After clinical examination and orthopan-tomography, profile radiography of the head was analyzed in 60 examinees, aged from 6−12 years. The examinees were divided into two groups: group 1 - the children with skeletal class III; group 2 - the children with skeletal class I. Both linear and angular parameters on the cranial base were measured, as well as the angles of maxillary and mandible prognatism and the angle of sagital inter-jaw relation. The level of difference in the parameter values between the groups was estimated and the degree of correlation of the main angle of the cranial base with the angles of sagital position of the jaws in each of the two groups was established. Results. A significant difference between the groups was found only in the average values of the angles of maxillary prognatism and sagital interjaw relation. In the group 1, the main angle of the cranial base was in a significant correlation with the angles of sagital positions of the jaws, while in the group 2, such significance was not found. Conclusion. There were no significant differences in the parameter values on the cranial base between the groups. There was a significant correlation of the main angle of the cranial base with the angles of sagital position of the jaws in the group 1 only. ., Uvod/Cilj. Kod malokluzije III skeletne klase mandibula se u sagitalnoj ravni nalazi ispred maksile što se manifestuje manjom vrednošću sagitalnog međuviličnog ugla nego kod I skeletne klase u kojoj je sagitalni odnos vilica normalan. Osim promena na mandibuli i/ili maksili, kod III skeletne klase najčešće postoje i promene na kranijalnoj bazi. Cilj ovog rada bio je da utvrdi razlike u vrednostima parametara na kranijalnoj bazi između dece sa III skeletnom klasom i dece sa I skeletnom klasom u doba mešovite denticije. Metode. Kod 60 ispitanika, uzrasta 6−12 godina, nakon kliničkog ispitivanja i ortopantomografskog snimanja, analizirani su profilni radiografski snimci glave. Ispitanici su bili podeljeni u dve grupe: prva grupa − sa III skeletnom klasom, druga grupa − sa I skeletnom klasom. Mereni su linearni i angularni parametri na kranijalnoj bazi, uglovi maksilarnog i mandibularnog prognatizma i ugao sagitalnog međuviličnog odnosa. Procenjivana je značajnost razlika vrednosti parametara između grupa i utvrđivan stepen korelacije osnovnog ugla kranijalne baze sa uglovima sagitalnog položaja vilica u svakoj grupi posebno. Rezultati. Značajna razlika među grupama utvrđena je samo za prosečne vrednosti uglova maksilarnog prognatizma i sagitalnog međuviličnog odnosa. U prvoj grupi osnovni ugao kranijalne baze bio je u značajnoj korelaciji sa uglovima sagitalnog položaja vilica, a u drugoj grupi ta značajnost nije utvrđena. Zaključak. Nisu postojale značajne razlike u vrednostima parametara na kranijalnoj bazi među grupama. Značajna korelacija osnovnog ugla kranijalne baze sa uglovima sagitalnog položaja vilica postojala je samo u prvoj grupi. .",
publisher = "Vojnomedicinska akademija - Institut za naučne informacije, Beograd",
journal = "Vojnosanitetski pregled",
title = "Radiographic cephalometry assessment of the linear and angular parameters on cranial base in children with skeletal class III, Rendgen-kefalometrijska procena linearnih i angularnih parametara na bazi lobanje kod dece sa III skeletnom klasom",
volume = "64",
number = "9",
pages = "604-610",
doi = "10.2298/VSP0709604S"
}
Stojanović, Z., Milić, J.,& Nikolić, P.. (2007). Radiographic cephalometry assessment of the linear and angular parameters on cranial base in children with skeletal class III. in Vojnosanitetski pregled
Vojnomedicinska akademija - Institut za naučne informacije, Beograd., 64(9), 604-610.
https://doi.org/10.2298/VSP0709604S
Stojanović Z, Milić J, Nikolić P. Radiographic cephalometry assessment of the linear and angular parameters on cranial base in children with skeletal class III. in Vojnosanitetski pregled. 2007;64(9):604-610.
doi:10.2298/VSP0709604S .
Stojanović, Zdenka, Milić, Jasmina, Nikolić, Predrag, "Radiographic cephalometry assessment of the linear and angular parameters on cranial base in children with skeletal class III" in Vojnosanitetski pregled, 64, no. 9 (2007):604-610,
https://doi.org/10.2298/VSP0709604S . .
2
3

Effects of adenoidectomy and immediate orthodonthic treatment on jaw relations and naso-respiratory rehabilitation

Milić, Jasmina; Nikolić, Predrag; Novaković, Svetlana

(Vojnomedicinska akademija - Institut za naučne informacije, Beograd, 2005)

TY  - JOUR
AU  - Milić, Jasmina
AU  - Nikolić, Predrag
AU  - Novaković, Svetlana
PY  - 2005
UR  - https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/1241
AB  - Aim. To determine if adenoidectomy itself could provide spontaneous relation of the transverse growth of jaws as well as an adequate mode of breathing or if there is a need for an additional orthodontic treatment to solve the problem. Methods. The study included one hundred and one patients aged 6-17 yrs., divided into three groups: group K - patients with oral respiration caused by adenoidal enlargement; group 1 - patients with adenoidectomy done 5 or more years before; group 2 - patients with orthodontic treatment done immediately after adenoidectomy. Transverse occlusion relation, the frequency of crossbite, and the intensity of nasal respiration were measured in all three groups of patients. Results. The obtained results have shown that in the patients with adenoidal enlargement and oral respiration, there was an evidence of maxillary width reduction as opposed to mandibular width. Of the patients, 14% were with unilateral or bilateral crossbite. In the patients with adenoidectomy done 5 or more years before, transverse maxillary growth compared to mandibular one in the region of the front width, showed statistically significant increase (p  lt  0.05) as opposed to the patients with adenoidal enlargement. The effect of adenoidectomy on transverse maxillary growth was not satisfactory anyway, which was also indicated by the increase of frequency of crossbite in 24% of the patients with adenoidectomy done 5 or more years before. In operated on and in the patients one month after orthodontic treatment, transverse maxillary growth compared to mandibular growth in all the regions of both front and back width, there was statistically highly significant increase (p  lt  0.01) as opposed to the patients with adenoidal enlargement and adenoidectomy done many years before. Significant maxillary and mandibular transverse relation was obtained without the presence of crossbite. Nasal respiration prevailed. Conclusion. Orthodontic therapy one month after adenoidectomy was necessary for solving the orthodontic problems caused by adenoidal enlargement and significantly contributed to the rehabilitation of nasal respiration.
AB  - Cilj. Utvrditi da li samo adenoidektomija može da obezbedi spontano usklađivanje transverzalnog rasta vilica i adekvatan tip disanja ili je za obezbeđivanje ovih ciljeva potrebno i dodatno ortodontsko lečenje. Metode. Istraživanje je izvršeno na 101 bolesniku starosti 6−17 godina koji su podeljeni u tri grupe: grupa K - bolesnici sa oralnom respiracijom izazvanom uvećanim adenoidnim vegetacijama; grupa 1 - bolesnici kojima je izvršena adenoidektomija pre pet ili više godina; grupa 2 - bolesnici lečeni ortodontski neposredno nakon adenoidektomije. Merena je usklađenost vilica u transverzali, frekvencija ukrštenih zagrižaja i procenjivan je intenzitet nazalne respiracije kod sve tri grupe ispitanika. Rezultati. Pokazuju da kod ispitanika sa uvećanim adenoidima i oralnom respiracijom postoji smanjena širina gornje vilice u odnosu na donju. Unilateralno ili bilateralno ukršten zagrižaj imalo je 14% ispitanika. Kod bolesnika sa adenoidektomijom izvršenom pre 5 i više godina transverzalna razvijenost gornje vilice u odnosu na donju u predelu prednje širine pokazuje statistički značajan porast ( p  lt  0,05) u odnosu na ispitanike sa uvećanim adenoidima. Efekat adenoidektomije na transverzalni razvoj gornje vilice ipak nije zadovoljavajući, o čemu svedoči i porast frekvencije ukrštenih zagrižaja na 24% kod bolesnika sa adenoidektomijom izvršenom pre 5 i više godina. Kod operisanih i nakon mesec dana ortodontski lečenih ispitanika transverzalna razvijenost gornje vilice u odnosu na donju u predelu i prednje i zadnje širine pokazuje statistički visoko značajan porast (p  lt  0,01) u odnosu na ispitanike sa uvećanim adenoidima i adenoidektomijom pre više godina. Postignuta je značajna transverzalna usklađenost gornje i donje vilice, a ukrštenih zagrižaja nije bilo. Nazalna respiracija je dominantna. Zaključak. Ortodontska terapija započeta mesec dana nakon adenoidektomije je neophodna u rešavanju ortodontskih nepravilnosti nastalih usled uvećanih adenoida i značajno doprinosi rehabilitaciji nazalne respiracije.
PB  - Vojnomedicinska akademija - Institut za naučne informacije, Beograd
T2  - Vojnosanitetski pregled
T1  - Effects of adenoidectomy and immediate orthodonthic treatment on jaw relations and naso-respiratory rehabilitation
T1  - Efekti adenoidektomije i neposrednog ortodontskog lečenja na usklađenost vilica i rehabilitaciju nazalne respiracije
VL  - 62
IS  - 2
SP  - 119
EP  - 124
DO  - 10.2298/VSP0502119M
ER  - 
@article{
author = "Milić, Jasmina and Nikolić, Predrag and Novaković, Svetlana",
year = "2005",
abstract = "Aim. To determine if adenoidectomy itself could provide spontaneous relation of the transverse growth of jaws as well as an adequate mode of breathing or if there is a need for an additional orthodontic treatment to solve the problem. Methods. The study included one hundred and one patients aged 6-17 yrs., divided into three groups: group K - patients with oral respiration caused by adenoidal enlargement; group 1 - patients with adenoidectomy done 5 or more years before; group 2 - patients with orthodontic treatment done immediately after adenoidectomy. Transverse occlusion relation, the frequency of crossbite, and the intensity of nasal respiration were measured in all three groups of patients. Results. The obtained results have shown that in the patients with adenoidal enlargement and oral respiration, there was an evidence of maxillary width reduction as opposed to mandibular width. Of the patients, 14% were with unilateral or bilateral crossbite. In the patients with adenoidectomy done 5 or more years before, transverse maxillary growth compared to mandibular one in the region of the front width, showed statistically significant increase (p  lt  0.05) as opposed to the patients with adenoidal enlargement. The effect of adenoidectomy on transverse maxillary growth was not satisfactory anyway, which was also indicated by the increase of frequency of crossbite in 24% of the patients with adenoidectomy done 5 or more years before. In operated on and in the patients one month after orthodontic treatment, transverse maxillary growth compared to mandibular growth in all the regions of both front and back width, there was statistically highly significant increase (p  lt  0.01) as opposed to the patients with adenoidal enlargement and adenoidectomy done many years before. Significant maxillary and mandibular transverse relation was obtained without the presence of crossbite. Nasal respiration prevailed. Conclusion. Orthodontic therapy one month after adenoidectomy was necessary for solving the orthodontic problems caused by adenoidal enlargement and significantly contributed to the rehabilitation of nasal respiration., Cilj. Utvrditi da li samo adenoidektomija može da obezbedi spontano usklađivanje transverzalnog rasta vilica i adekvatan tip disanja ili je za obezbeđivanje ovih ciljeva potrebno i dodatno ortodontsko lečenje. Metode. Istraživanje je izvršeno na 101 bolesniku starosti 6−17 godina koji su podeljeni u tri grupe: grupa K - bolesnici sa oralnom respiracijom izazvanom uvećanim adenoidnim vegetacijama; grupa 1 - bolesnici kojima je izvršena adenoidektomija pre pet ili više godina; grupa 2 - bolesnici lečeni ortodontski neposredno nakon adenoidektomije. Merena je usklađenost vilica u transverzali, frekvencija ukrštenih zagrižaja i procenjivan je intenzitet nazalne respiracije kod sve tri grupe ispitanika. Rezultati. Pokazuju da kod ispitanika sa uvećanim adenoidima i oralnom respiracijom postoji smanjena širina gornje vilice u odnosu na donju. Unilateralno ili bilateralno ukršten zagrižaj imalo je 14% ispitanika. Kod bolesnika sa adenoidektomijom izvršenom pre 5 i više godina transverzalna razvijenost gornje vilice u odnosu na donju u predelu prednje širine pokazuje statistički značajan porast ( p  lt  0,05) u odnosu na ispitanike sa uvećanim adenoidima. Efekat adenoidektomije na transverzalni razvoj gornje vilice ipak nije zadovoljavajući, o čemu svedoči i porast frekvencije ukrštenih zagrižaja na 24% kod bolesnika sa adenoidektomijom izvršenom pre 5 i više godina. Kod operisanih i nakon mesec dana ortodontski lečenih ispitanika transverzalna razvijenost gornje vilice u odnosu na donju u predelu i prednje i zadnje širine pokazuje statistički visoko značajan porast (p  lt  0,01) u odnosu na ispitanike sa uvećanim adenoidima i adenoidektomijom pre više godina. Postignuta je značajna transverzalna usklađenost gornje i donje vilice, a ukrštenih zagrižaja nije bilo. Nazalna respiracija je dominantna. Zaključak. Ortodontska terapija započeta mesec dana nakon adenoidektomije je neophodna u rešavanju ortodontskih nepravilnosti nastalih usled uvećanih adenoida i značajno doprinosi rehabilitaciji nazalne respiracije.",
publisher = "Vojnomedicinska akademija - Institut za naučne informacije, Beograd",
journal = "Vojnosanitetski pregled",
title = "Effects of adenoidectomy and immediate orthodonthic treatment on jaw relations and naso-respiratory rehabilitation, Efekti adenoidektomije i neposrednog ortodontskog lečenja na usklađenost vilica i rehabilitaciju nazalne respiracije",
volume = "62",
number = "2",
pages = "119-124",
doi = "10.2298/VSP0502119M"
}
Milić, J., Nikolić, P.,& Novaković, S.. (2005). Effects of adenoidectomy and immediate orthodonthic treatment on jaw relations and naso-respiratory rehabilitation. in Vojnosanitetski pregled
Vojnomedicinska akademija - Institut za naučne informacije, Beograd., 62(2), 119-124.
https://doi.org/10.2298/VSP0502119M
Milić J, Nikolić P, Novaković S. Effects of adenoidectomy and immediate orthodonthic treatment on jaw relations and naso-respiratory rehabilitation. in Vojnosanitetski pregled. 2005;62(2):119-124.
doi:10.2298/VSP0502119M .
Milić, Jasmina, Nikolić, Predrag, Novaković, Svetlana, "Effects of adenoidectomy and immediate orthodonthic treatment on jaw relations and naso-respiratory rehabilitation" in Vojnosanitetski pregled, 62, no. 2 (2005):119-124,
https://doi.org/10.2298/VSP0502119M . .
1
1

Procena vrednosti ortodontske terapije u sklopu multidisciplinarnog pristupa adenoidnom problemu

Milić, Jasmina

(Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet, 2004)

TY  - THES
AU  - Milić, Jasmina
PY  - 2004
UR  - https://plus.sr.cobiss.net/opac7/bib/28697359
UR  - https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/400
PB  - Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet
T1  - Procena vrednosti ortodontske terapije u sklopu multidisciplinarnog pristupa adenoidnom problemu
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_400
ER  - 
@phdthesis{
author = "Milić, Jasmina",
year = "2004",
publisher = "Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet",
title = "Procena vrednosti ortodontske terapije u sklopu multidisciplinarnog pristupa adenoidnom problemu",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_400"
}
Milić, J.. (2004). Procena vrednosti ortodontske terapije u sklopu multidisciplinarnog pristupa adenoidnom problemu. 
Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_400
Milić J. Procena vrednosti ortodontske terapije u sklopu multidisciplinarnog pristupa adenoidnom problemu. 2004;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_400 .
Milić, Jasmina, "Procena vrednosti ortodontske terapije u sklopu multidisciplinarnog pristupa adenoidnom problemu" (2004),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_400 .

Uticaj suprastrukture akrilatnih postresekcionih proteza na trepljast cilindrični epitel nosa i paranazalnih šupljina

Milić, Jasmina

(Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet, 1994)

TY  - THES
AU  - Milić, Jasmina
PY  - 1994
UR  - https://plus.sr.cobiss.net/opac7/bib/1024064910
UR  - https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/302
PB  - Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet
T1  - Uticaj suprastrukture akrilatnih postresekcionih proteza na trepljast cilindrični epitel nosa i paranazalnih šupljina
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_302
ER  - 
@mastersthesis{
author = "Milić, Jasmina",
year = "1994",
publisher = "Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet",
title = "Uticaj suprastrukture akrilatnih postresekcionih proteza na trepljast cilindrični epitel nosa i paranazalnih šupljina",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_302"
}
Milić, J.. (1994). Uticaj suprastrukture akrilatnih postresekcionih proteza na trepljast cilindrični epitel nosa i paranazalnih šupljina. 
Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_302
Milić J. Uticaj suprastrukture akrilatnih postresekcionih proteza na trepljast cilindrični epitel nosa i paranazalnih šupljina. 1994;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_302 .
Milić, Jasmina, "Uticaj suprastrukture akrilatnih postresekcionih proteza na trepljast cilindrični epitel nosa i paranazalnih šupljina" (1994),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_302 .