Marjanović, Marina

Link to this page

Authority KeyName Variants
0b10376e-bb36-4e7e-a9fe-741255eca9b8
  • Marjanović, Marina (2)
Projects

Author's Bibliography

Evaluation of root canal obturation using gas permeability method

Matović, Ivan; Teodorović, Nevenka; Marjanović, Marina

(Srpsko lekarsko društvo - Stomatološka sekcija, Beograd, 2013)

TY  - JOUR
AU  - Matović, Ivan
AU  - Teodorović, Nevenka
AU  - Marjanović, Marina
PY  - 2013
UR  - https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/1808
AB  - Introduction. Prognosis of root canal treatment is highly dependent on the quality of endodontic space obturation. The main task of successful root canal treatment is to achieve adequate reparation processes in the apical periodontium. The aim of this study was to evaluate the quality of root canal obturation using the method of gas (argon) penetration through three different endodontic materials. Material and Methods. Thirty recently extracted human single-rooted teeth after root canal instrumentation were divided into three identical groups and obturated with three different endodontic materials: group I - GuttaFlow (RSA, Germany), group II - AH Plus (DeTray, Germany), group III - Acroseal (Septodont, France). The quality of root canal obturation was evaluated using the method of gas permeability. Results. The best results were obtained with GuttaFlow. The average penetration rate of argon was 186.7 seconds. Slightly higher gas porosity had AH Plus, 179.9 seconds, while the highest gas permeability was observed after the application of Acroseal, 178.5 seconds. However, there was no statistically significant difference in gas penetration among these endodontic materials (p>0.05). Conclusion. All three endodontic materials showed gas permeability in a given time interval. The best quality of obturation was achieved with GuttaFlow, while the lowest quality was obtained with Acroseal.
AB  - Uvod. Prognoza lečenja kanala korena zuba umnogome zavisi od kvaliteta opturacije endodontskog prostora. Uspešno izvedeno endodontsko lečenje omogućava i stimuliše odgovarajuće reparacijske procese u apikalnom periodoncijumu, što je osnovni zadatak svakog lečenja kanala korena zuba. Cilj ovog rada je bio da se metodom merenja prodora gasa (argon) kroz tri različita endodontska materijala utvrdi i uporedi dobijeni kvalitet opturacije kanala korena zuba. Materijal i metode rada. Trideset sveže ekstrahovanih jednokanalnih humanih zuba je nakon endodontske instrumentacije svrstano u tri identične grupe, nakon čega su opturisani primenom tri različita endodontska materijala: I grupa - GuttaFlow (Roeko, Nemačka), II grupa - AH Plus (DeTray, Nemačka), III grupa - Acroseal (Septodont, Francuska). Kvalitet dobijene opturacije kanala korena zuba ispitivan je metodom merenja gasne propustljivosti. Rezultati. Najbolje rezultate pokazao je endodontski materijal GuttaFlow, sa prosečnom brzinom prodora gasa argona od 186,7 sekundi. Nešto veću gasnu poroznost imala je pasta AH Plus, 179,9 sekundi, dok je najveća gasna propustljivost uočena nakon primene paste Acroseal - 178,5 sekundi. Međutim, između samih endodontskih materijala nije utvrđena statistički značajna razlika u brzini propuštanja gasa (p>0,05). Zaključak. Dobijeni rezultati su pokazali da je kod sva tri endodontska materijala došlo do propuštanja gasa argona u određenom vremenskom intervalu. Najbolji kvalitet opturacije ostvaren je primenom GuttaFlow, dok je najslabiji rezultat dobijen nakon primene paste Acroseal.
PB  - Srpsko lekarsko društvo - Stomatološka sekcija, Beograd
T2  - Stomatološki glasnik Srbije
T1  - Evaluation of root canal obturation using gas permeability method
T1  - Ispitivanje kvaliteta opturacije kanala korena zuba metodom gasne propustljivosti
VL  - 60
IS  - 2
SP  - 63
EP  - 68
DO  - 10.2298/SGS1302063M
ER  - 
@article{
author = "Matović, Ivan and Teodorović, Nevenka and Marjanović, Marina",
year = "2013",
abstract = "Introduction. Prognosis of root canal treatment is highly dependent on the quality of endodontic space obturation. The main task of successful root canal treatment is to achieve adequate reparation processes in the apical periodontium. The aim of this study was to evaluate the quality of root canal obturation using the method of gas (argon) penetration through three different endodontic materials. Material and Methods. Thirty recently extracted human single-rooted teeth after root canal instrumentation were divided into three identical groups and obturated with three different endodontic materials: group I - GuttaFlow (RSA, Germany), group II - AH Plus (DeTray, Germany), group III - Acroseal (Septodont, France). The quality of root canal obturation was evaluated using the method of gas permeability. Results. The best results were obtained with GuttaFlow. The average penetration rate of argon was 186.7 seconds. Slightly higher gas porosity had AH Plus, 179.9 seconds, while the highest gas permeability was observed after the application of Acroseal, 178.5 seconds. However, there was no statistically significant difference in gas penetration among these endodontic materials (p>0.05). Conclusion. All three endodontic materials showed gas permeability in a given time interval. The best quality of obturation was achieved with GuttaFlow, while the lowest quality was obtained with Acroseal., Uvod. Prognoza lečenja kanala korena zuba umnogome zavisi od kvaliteta opturacije endodontskog prostora. Uspešno izvedeno endodontsko lečenje omogućava i stimuliše odgovarajuće reparacijske procese u apikalnom periodoncijumu, što je osnovni zadatak svakog lečenja kanala korena zuba. Cilj ovog rada je bio da se metodom merenja prodora gasa (argon) kroz tri različita endodontska materijala utvrdi i uporedi dobijeni kvalitet opturacije kanala korena zuba. Materijal i metode rada. Trideset sveže ekstrahovanih jednokanalnih humanih zuba je nakon endodontske instrumentacije svrstano u tri identične grupe, nakon čega su opturisani primenom tri različita endodontska materijala: I grupa - GuttaFlow (Roeko, Nemačka), II grupa - AH Plus (DeTray, Nemačka), III grupa - Acroseal (Septodont, Francuska). Kvalitet dobijene opturacije kanala korena zuba ispitivan je metodom merenja gasne propustljivosti. Rezultati. Najbolje rezultate pokazao je endodontski materijal GuttaFlow, sa prosečnom brzinom prodora gasa argona od 186,7 sekundi. Nešto veću gasnu poroznost imala je pasta AH Plus, 179,9 sekundi, dok je najveća gasna propustljivost uočena nakon primene paste Acroseal - 178,5 sekundi. Međutim, između samih endodontskih materijala nije utvrđena statistički značajna razlika u brzini propuštanja gasa (p>0,05). Zaključak. Dobijeni rezultati su pokazali da je kod sva tri endodontska materijala došlo do propuštanja gasa argona u određenom vremenskom intervalu. Najbolji kvalitet opturacije ostvaren je primenom GuttaFlow, dok je najslabiji rezultat dobijen nakon primene paste Acroseal.",
publisher = "Srpsko lekarsko društvo - Stomatološka sekcija, Beograd",
journal = "Stomatološki glasnik Srbije",
title = "Evaluation of root canal obturation using gas permeability method, Ispitivanje kvaliteta opturacije kanala korena zuba metodom gasne propustljivosti",
volume = "60",
number = "2",
pages = "63-68",
doi = "10.2298/SGS1302063M"
}
Matović, I., Teodorović, N.,& Marjanović, M.. (2013). Evaluation of root canal obturation using gas permeability method. in Stomatološki glasnik Srbije
Srpsko lekarsko društvo - Stomatološka sekcija, Beograd., 60(2), 63-68.
https://doi.org/10.2298/SGS1302063M
Matović I, Teodorović N, Marjanović M. Evaluation of root canal obturation using gas permeability method. in Stomatološki glasnik Srbije. 2013;60(2):63-68.
doi:10.2298/SGS1302063M .
Matović, Ivan, Teodorović, Nevenka, Marjanović, Marina, "Evaluation of root canal obturation using gas permeability method" in Stomatološki glasnik Srbije, 60, no. 2 (2013):63-68,
https://doi.org/10.2298/SGS1302063M . .
2

Dental calculus: Nanocharacterization

Grga, Đurica; Marjanović, Marina; Hut, Igor; Dželetović, Bojan; Koruga, Đuro

(Srpsko lekarsko društvo - Stomatološka sekcija, Beograd, 2012)

TY  - JOUR
AU  - Grga, Đurica
AU  - Marjanović, Marina
AU  - Hut, Igor
AU  - Dželetović, Bojan
AU  - Koruga, Đuro
PY  - 2012
UR  - https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/1721
AB  - Emerging technologies and new nanoscale information have potential to transform dental practice by improving all aspects of diagnostics and therapy. Nanocharacterization allows understanding of oral diseases at molecular and cellular levels which eventually can increase the success of prevention and treatment. Opto-magnetic spectroscopy (OMS) is a promising new technique based on light-matter interaction which allows insight into the quantum state of matter. Since biomolecules and tissues are usually paramagnetic or diamagnetic materials it is possible to determine the dynamics of para-and diamagnetism at different teeth structures using that method. The topography of the surface of a sample can be obtained with a very high resolution using atomic force microscopy (AFM), which allows observation of minimal changes up to 10 nm, while magnetic force microscopy (MFM) is used to record the magnetic field gradient and its distribution over the surface of a sample. The aim of this study was to determine the possibility of AFM and MFM for the characterization of dental calculus, and a potential application of OMS for the detection of subgingival dental calculus.
AB  - Inovativne tehnologije i nove informacije na nanonivou imaju potencijal da poboljšaju stomatološku praksu, unapređujući sve aspekte dijagnostike i terapije. Nanokarakterizacija omogućava razumevanje razvoja oboljenja na ćelijskom i molekularnom nivou, što za krajnji rezultat može imati poboljšanje prevencije i uspeha lečenja. Optomagnetna spektroskopija (engl. opto-magnetic spectroscopy - OMS) je nova tehnika koja obećava, a zasnovana je na interakciji svetlosti i materije koja omogućava uvid u kvantno stanje materije. S obzirom na to da biomolekuli i tkiva mogu ispoljavati osobine paramagnetičnosti, odnosno dijamagnetičnosti, ovom metodom moguće je utvrditi dinamiku paramagnetizma i dijamagnetizma na različitim strukturama zuba. Pomoću mikroskopije atomskih sila (engl. atomic force microscopy - AFM) moguće je dobiti topografiju površine uzorka vrlo visoke rezolucije, čime se uočavaju i najmanje promene sve do 10 nm, dok se mikroskopija magnetnih sila (engl. magnetic force microscopy - MFM) koristi za snimanje gradijenta magnetnog polja i njegove raspodele po površini uzorka. Cilj ovog rada bio je da prikaže mogućnosti primene AFM i MFM za karakterizaciju zubnog kamenca, kao i primene OMS za otkrivanje subgingivalnog kalkulusa.
PB  - Srpsko lekarsko društvo - Stomatološka sekcija, Beograd
T2  - Stomatološki glasnik Srbije
T1  - Dental calculus: Nanocharacterization
T1  - Zubni kamenac - karakterizacija na nanonivou
VL  - 59
IS  - 3
SP  - 154
EP  - 159
DO  - 10.2298/SGS1203154G
ER  - 
@article{
author = "Grga, Đurica and Marjanović, Marina and Hut, Igor and Dželetović, Bojan and Koruga, Đuro",
year = "2012",
abstract = "Emerging technologies and new nanoscale information have potential to transform dental practice by improving all aspects of diagnostics and therapy. Nanocharacterization allows understanding of oral diseases at molecular and cellular levels which eventually can increase the success of prevention and treatment. Opto-magnetic spectroscopy (OMS) is a promising new technique based on light-matter interaction which allows insight into the quantum state of matter. Since biomolecules and tissues are usually paramagnetic or diamagnetic materials it is possible to determine the dynamics of para-and diamagnetism at different teeth structures using that method. The topography of the surface of a sample can be obtained with a very high resolution using atomic force microscopy (AFM), which allows observation of minimal changes up to 10 nm, while magnetic force microscopy (MFM) is used to record the magnetic field gradient and its distribution over the surface of a sample. The aim of this study was to determine the possibility of AFM and MFM for the characterization of dental calculus, and a potential application of OMS for the detection of subgingival dental calculus., Inovativne tehnologije i nove informacije na nanonivou imaju potencijal da poboljšaju stomatološku praksu, unapređujući sve aspekte dijagnostike i terapije. Nanokarakterizacija omogućava razumevanje razvoja oboljenja na ćelijskom i molekularnom nivou, što za krajnji rezultat može imati poboljšanje prevencije i uspeha lečenja. Optomagnetna spektroskopija (engl. opto-magnetic spectroscopy - OMS) je nova tehnika koja obećava, a zasnovana je na interakciji svetlosti i materije koja omogućava uvid u kvantno stanje materije. S obzirom na to da biomolekuli i tkiva mogu ispoljavati osobine paramagnetičnosti, odnosno dijamagnetičnosti, ovom metodom moguće je utvrditi dinamiku paramagnetizma i dijamagnetizma na različitim strukturama zuba. Pomoću mikroskopije atomskih sila (engl. atomic force microscopy - AFM) moguće je dobiti topografiju površine uzorka vrlo visoke rezolucije, čime se uočavaju i najmanje promene sve do 10 nm, dok se mikroskopija magnetnih sila (engl. magnetic force microscopy - MFM) koristi za snimanje gradijenta magnetnog polja i njegove raspodele po površini uzorka. Cilj ovog rada bio je da prikaže mogućnosti primene AFM i MFM za karakterizaciju zubnog kamenca, kao i primene OMS za otkrivanje subgingivalnog kalkulusa.",
publisher = "Srpsko lekarsko društvo - Stomatološka sekcija, Beograd",
journal = "Stomatološki glasnik Srbije",
title = "Dental calculus: Nanocharacterization, Zubni kamenac - karakterizacija na nanonivou",
volume = "59",
number = "3",
pages = "154-159",
doi = "10.2298/SGS1203154G"
}
Grga, Đ., Marjanović, M., Hut, I., Dželetović, B.,& Koruga, Đ.. (2012). Dental calculus: Nanocharacterization. in Stomatološki glasnik Srbije
Srpsko lekarsko društvo - Stomatološka sekcija, Beograd., 59(3), 154-159.
https://doi.org/10.2298/SGS1203154G
Grga Đ, Marjanović M, Hut I, Dželetović B, Koruga Đ. Dental calculus: Nanocharacterization. in Stomatološki glasnik Srbije. 2012;59(3):154-159.
doi:10.2298/SGS1203154G .
Grga, Đurica, Marjanović, Marina, Hut, Igor, Dželetović, Bojan, Koruga, Đuro, "Dental calculus: Nanocharacterization" in Stomatološki glasnik Srbije, 59, no. 3 (2012):154-159,
https://doi.org/10.2298/SGS1203154G . .