@article{
author = "Perunović, Predrag and Obradović, Marijola and Timotić, Branivoje and Timotić, Aleksandar and Anđelski-Radičević, Biljana",
year = "2009",
abstract = "Health care is directly and deeply comprised in phenomena of demographic and socio-economic changes of population. In health care financing permanent astride is present between needs and material possibilities. The aim of the study was to evaluate ways to ensure financial means and expenses for health care. Data from extensive inquiry investigation in Serbia are investigated. The results showed that homes in Serbia have averagely 1.7 sources of income, and main source are pensions /56,5%), salaries /15.9%) and agriculture (13.5%). There was 7.1% of homes without income. The incomes were enough to cover all the expenses in 40% of homes, and only for elementary needs in 32,9%. In 38,2% of homes incomes don't cover expenses for food, in 38,3% expenses for personal hygiene, in 43,3% for home hygiene, etc. The greatest number of families its material state estimates as mean (49,2%) or bad (39,9%), and as good only 10.1%. There are statistically significant differences between urban and rural homes (X2=67, 640; df=3; p lt 0,001). The poorest families estimate their material state as bad (51.7%), and the richest in 32% of cases. Expenses for health care in the last year had 44.1% of Serbian population, more urban than in rural settlements, women than men, and the richest than the poorest. Average annual expenses per inhabitant amounted in Serbia 14.696.7 RSD, most in Belgrade and other cities, more for women than men. The richest inhabitants had about 2.5 times bigger expenses than the poorest., Zdravstvena zaštita je neposredno i duboko uključena u fenomene demografskih i socioekonomskih promena stanovništva. U finansiranju zdravstvene zaštite prisutan je stalni raskorak između potreba i materijalnih mogućnosti da se te potrebe zadovolje. Cilj ovog rada jeste da se sagledaju načini obezbeđivanja finansijskih sredstava i izdaci za zdravstvenu zaštitu. U tom cilju analizirani su podaci obimnog anketnog istraživanja sprovedenog u Srbiji. Rezultati analize pokazali su da domaćinstva u Srbiji imaju prosečno 1,7 izvora prihoda, a glavni izvor su penzije (56,5%), plate (15,9%) i poljoprivreda (13,5%), dok je bez prihoda 7,1% domaćinstava. Prihodi su dovoljni za pokriće svih troškova kod 40% domaćinstava, a samo za osnovne potrebe kod 32,9% domaćinstava. kod 38,'% domaćinstava prihodi ne pokrivaju troškove ishrane, kod 38,3 troškove lične higijene, a 43,3% higijene domaćinstva itd. Najveći broj porodica svoje materijalno stanje ocenjuje kao srednje (49,2%) i loše (39,9%), a dobro samo 10,1%. U ovome postoje statistički značajne razlike između domaćinstava gradskih i seoskih naselja (X2=67, 640; df=3; p lt 0,001). Najsiromašnije porodice ocenjuju svoje materijalno stanje kao loše (51,7%), a najimućnije u 32% slučajeva. Izdatke za zdravstvenu zaštitu u prethodnoj godini imalo je 44,1% stanovnika Srbije, nešto više gradskih nego seoskih naselja, žena nego muškaraca i najimućnijih nego siromašnijih. Prosečni godišnji izdaci po stanovniku iznosili su u Srbiji 14,696,7 dinara, najviše u Beogradu i uopšte gradskim naseljima, te žena nego muškaraca. Najimućniji stanovnici imali su oko 2,5 veće izdatke nego najsiromašniji. .",
publisher = "Komora zdravstvenih ustanova Srbije, Beograd",
journal = "Zdravstvena zaštita",
title = "Serbian population income and expenses for health care, Novčani prihodi stanovnika Srbije i izdaci za zdravstvenu zaštitu",
volume = "38",
number = "5",
pages = "5-17",
doi = "10.5937/ZZ0905005P"
}
