Dimitrijević, Snežana

Link to this page

Authority KeyName Variants
10b3a0d4-de00-4c18-a438-ec4e34edfd6f
  • Dimitrijević, Snežana (4)
Projects
No records found.

Author's Bibliography

Public health sector workforce in Serbia and world economic crisis

Gajić-Stevanović, Milena; Perišić-Rainicke, Darinka; Dimitrijević, Snežana; Teodorović, Nevenka; Živković, Slavoljub

(Srpsko lekarsko društvo - Stomatološka sekcija, Beograd, 2012)

TY  - JOUR
AU  - Gajić-Stevanović, Milena
AU  - Perišić-Rainicke, Darinka
AU  - Dimitrijević, Snežana
AU  - Teodorović, Nevenka
AU  - Živković, Slavoljub
PY  - 2012
UR  - https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/1698
AB  - Introduction. Health care, as one of the most important and sensitive fields of human endeavor, has a significant social impact; therefore changes in this area have wide implications on society in general. The latest economic crisis resulted in slow growth of gross domestic product (GDP), high unemployment rates, low living standards, and increased poverty across the globe. This includes decreased capacity of health system, and reduced quality and supply of health services. The aim of the study was to explore possible impact of the current world economic crisis on the public health sector workforce in Serbia. Materials and Methods. The study was conducted as retrospective analyses of the Public Health Institute (PHI) human resource data, the Republic Statistical Office publications and database, the Republic Development Bureau report, as well as the analysis of healthcare expenditures obtained from the Chamber of Health Institutions reports. The comparative analytical method was used for the assessment of socio-economic and human resource indicators over the period of five years, 2006 to 2010. Results. Results showed that the world economic crisis discontinued steady economic growth in Serbia. Between 2006 and 2008, the real GDP growth rate has been fluctuating between 3.6% and 5.4 %, while in 2009 it had negative growth rate of -3.1 % and slight increase in 2010 of 1.0%. In 2006, the GDP per capita was US$ 3,943, and by 2008 it almost doubled reaching US$ 6,498, while in 2009 it fell down to US$ 5,499, and continued decrease in 2010 to US$ 5,006. In 2007, the overall inflation rate was 6.5%, and after fluctuaion between 11.7% in 2008 and 8.4% in 2009 it droped again to 6.5% in 2010. According to the PHI, from 2006 to 2008 there was steady increase of full-time employees in the public health care sector; from 108,975 in 2006 to 114,317 in 2008. In 2009, the number of full-time employees slightly declined to 114,175 and 114,432 in 2010. There was constant increase in total number of employees in the public health care sector, from 125,081 in 2006 to 129,357 in 2008. In 2009, the total number of employees decreased to 128,694 and in 2010 to 122,695. At the same time, the total expenditure of human resources in the health sector as the percentage of total health expenditure declined from 37.7% in 2006 to 34.7% in 2010. The public health sector salaries after steady increase from 59.9% of total health expenditure in 2006 to 61.2% in 2007 and 2008, decreased to 56.2% in 2010. The unemployment rate for medical doctors almost doubled in 2010 as compared to 2006. Conclusion. Preliminary study results showed that the world economic crisis had negative impact not only on GDP growth rate, the inflation and unemployment rate, but on the public health sector workforce, their salaries and unemployment rate in Serbia.
AB  - Uvod. Zdravstvena zaštita, kao jedna od najvažnijih i osetljivijih oblasti ljudskog delovanja, ima značajnu društvenu funkciju, pa promene u ovoj oblasti imaju široke implikacije na društvo u celini. Najnovija ekonomska kriza dovela je do sporog rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP), visoke stope nezaposlenosti, nižeg životnog standarda i povećanja broja siromašnih širom sveta. Ovo uključuje i smanjenje kapaciteta zdravstvenog sistema, odnosno smanjenje obima i kvaliteta pruženih zdravstvenih usluga. Cilj rada bio je da se procene mogući uticaji svetske ekonomske krize na radnu snagu u javnom sektoru zdravstvenog sistema Republike Srbije. Materijal i metode rada. Retrospektivno su analizirani podaci o ljudskim resursima Instituta za javno zdravlje Srbije (IZJZS), baze podataka i publikacije Republičkog zavoda za statistiku, Republičkog fonda za razvoj, izveštaji Republičkog zavoda za tržište rada i podaci o zdravstvenim rashodima dobijeni iz izveštaja Komore zdravstvenih ustanova. Komparativna analitička metoda je korišćena za procenu socioekonomskih indikatora i kretanja ljudskih resursa tokom petogodišnjeg perioda (2006-2010. godine). Rezultati. Studija je pokazala da je svetska ekonomska kriza prekinula konstantan privredni rast u Srbiji. Između 2006. i 2008. godine realna stopa rasta BDP je fluktuirala između 3,6% i 5,4%, dok je u 2009. imala negativnu stopu rasta od -3,1% i blagi porast od 1% u 2010. U 2006. godini BDP po stanovniku bio je 3.943 američka dolara, a 2008. skoro dvostruko veći, dostigavši 6.498 dolara, dok je u 2009. pao na 5.499 dolara i nastavio da se smanjuje do 5.006 dolara u 2010. U 2007. godini ukupna inflacija bila je 6,5%, a posle fluktuiranja između 11,7% u 2008. i 8,4% u 2009, da bi se u 2010. ponovo smanjila na 6,5%. Prema podacima IZJZS, od 2006. do 2008. godine zabeleženo je stalno povećanje broja zaposlenih u javnom sektoru zdravstva sa 108.975 na 114.317. U 2009. broj stalno zaposlenih neznatno se smanjio na 114.175, odnosno na 114.432 u 2010. godini. Primećeno je konstantno povećanje ukupnog broja zaposlenih u javnom sektoru zdravstva, sa 125.081 u 2006. na 129.357 u 2008. U 2009. godini ukupan broj zaposlenih je smanjen na 128.694, a u 2010. na 122.695. Istovremeno, ukupni rashodi za ljudske resurse u javnom sektoru zdravstvenog sistema u odnosu na ukupne troškove za zdravstvenu zaštitu smanjeni su sa 37,7% u 2006. na 34,7% u 2010. Zarade zaposlenih u javnom sektoru zdravstvenog sistema Republike Srbije su se posle neprekidnog povećanja od 59,9% ukupnih troškova lečenja u 2006, preko 61,2% u 2007. i 2008. godini, smanjile na 56,2 % u 2010. Stopa nezaposlenosti za lekare se skoro udvostručila u 2010. u poređenju sa 2006. godinom. Zaključak. Preliminarni rezultati studije su pokazali da je svetska ekonomska kriza loše uticala ne samo na stopu rasta BDP, inflaciju i nezaposlenost, već i na javni zdravstveni sektor, radnu snagu, plate i stopu nezaposlenosti u Republici Srbiji.
PB  - Srpsko lekarsko društvo - Stomatološka sekcija, Beograd
T2  - Stomatološki glasnik Srbije
T1  - Public health sector workforce in Serbia and world economic crisis
T1  - Radna snaga u javnom sektoru zdravstvenog sistema Republike Srbije i svetska ekonomska kriza
VL  - 59
IS  - 2
SP  - 71
EP  - 82
DO  - 10.2298/SGS1202071G
ER  - 
@article{
author = "Gajić-Stevanović, Milena and Perišić-Rainicke, Darinka and Dimitrijević, Snežana and Teodorović, Nevenka and Živković, Slavoljub",
year = "2012",
abstract = "Introduction. Health care, as one of the most important and sensitive fields of human endeavor, has a significant social impact; therefore changes in this area have wide implications on society in general. The latest economic crisis resulted in slow growth of gross domestic product (GDP), high unemployment rates, low living standards, and increased poverty across the globe. This includes decreased capacity of health system, and reduced quality and supply of health services. The aim of the study was to explore possible impact of the current world economic crisis on the public health sector workforce in Serbia. Materials and Methods. The study was conducted as retrospective analyses of the Public Health Institute (PHI) human resource data, the Republic Statistical Office publications and database, the Republic Development Bureau report, as well as the analysis of healthcare expenditures obtained from the Chamber of Health Institutions reports. The comparative analytical method was used for the assessment of socio-economic and human resource indicators over the period of five years, 2006 to 2010. Results. Results showed that the world economic crisis discontinued steady economic growth in Serbia. Between 2006 and 2008, the real GDP growth rate has been fluctuating between 3.6% and 5.4 %, while in 2009 it had negative growth rate of -3.1 % and slight increase in 2010 of 1.0%. In 2006, the GDP per capita was US$ 3,943, and by 2008 it almost doubled reaching US$ 6,498, while in 2009 it fell down to US$ 5,499, and continued decrease in 2010 to US$ 5,006. In 2007, the overall inflation rate was 6.5%, and after fluctuaion between 11.7% in 2008 and 8.4% in 2009 it droped again to 6.5% in 2010. According to the PHI, from 2006 to 2008 there was steady increase of full-time employees in the public health care sector; from 108,975 in 2006 to 114,317 in 2008. In 2009, the number of full-time employees slightly declined to 114,175 and 114,432 in 2010. There was constant increase in total number of employees in the public health care sector, from 125,081 in 2006 to 129,357 in 2008. In 2009, the total number of employees decreased to 128,694 and in 2010 to 122,695. At the same time, the total expenditure of human resources in the health sector as the percentage of total health expenditure declined from 37.7% in 2006 to 34.7% in 2010. The public health sector salaries after steady increase from 59.9% of total health expenditure in 2006 to 61.2% in 2007 and 2008, decreased to 56.2% in 2010. The unemployment rate for medical doctors almost doubled in 2010 as compared to 2006. Conclusion. Preliminary study results showed that the world economic crisis had negative impact not only on GDP growth rate, the inflation and unemployment rate, but on the public health sector workforce, their salaries and unemployment rate in Serbia., Uvod. Zdravstvena zaštita, kao jedna od najvažnijih i osetljivijih oblasti ljudskog delovanja, ima značajnu društvenu funkciju, pa promene u ovoj oblasti imaju široke implikacije na društvo u celini. Najnovija ekonomska kriza dovela je do sporog rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP), visoke stope nezaposlenosti, nižeg životnog standarda i povećanja broja siromašnih širom sveta. Ovo uključuje i smanjenje kapaciteta zdravstvenog sistema, odnosno smanjenje obima i kvaliteta pruženih zdravstvenih usluga. Cilj rada bio je da se procene mogući uticaji svetske ekonomske krize na radnu snagu u javnom sektoru zdravstvenog sistema Republike Srbije. Materijal i metode rada. Retrospektivno su analizirani podaci o ljudskim resursima Instituta za javno zdravlje Srbije (IZJZS), baze podataka i publikacije Republičkog zavoda za statistiku, Republičkog fonda za razvoj, izveštaji Republičkog zavoda za tržište rada i podaci o zdravstvenim rashodima dobijeni iz izveštaja Komore zdravstvenih ustanova. Komparativna analitička metoda je korišćena za procenu socioekonomskih indikatora i kretanja ljudskih resursa tokom petogodišnjeg perioda (2006-2010. godine). Rezultati. Studija je pokazala da je svetska ekonomska kriza prekinula konstantan privredni rast u Srbiji. Između 2006. i 2008. godine realna stopa rasta BDP je fluktuirala između 3,6% i 5,4%, dok je u 2009. imala negativnu stopu rasta od -3,1% i blagi porast od 1% u 2010. U 2006. godini BDP po stanovniku bio je 3.943 američka dolara, a 2008. skoro dvostruko veći, dostigavši 6.498 dolara, dok je u 2009. pao na 5.499 dolara i nastavio da se smanjuje do 5.006 dolara u 2010. U 2007. godini ukupna inflacija bila je 6,5%, a posle fluktuiranja između 11,7% u 2008. i 8,4% u 2009, da bi se u 2010. ponovo smanjila na 6,5%. Prema podacima IZJZS, od 2006. do 2008. godine zabeleženo je stalno povećanje broja zaposlenih u javnom sektoru zdravstva sa 108.975 na 114.317. U 2009. broj stalno zaposlenih neznatno se smanjio na 114.175, odnosno na 114.432 u 2010. godini. Primećeno je konstantno povećanje ukupnog broja zaposlenih u javnom sektoru zdravstva, sa 125.081 u 2006. na 129.357 u 2008. U 2009. godini ukupan broj zaposlenih je smanjen na 128.694, a u 2010. na 122.695. Istovremeno, ukupni rashodi za ljudske resurse u javnom sektoru zdravstvenog sistema u odnosu na ukupne troškove za zdravstvenu zaštitu smanjeni su sa 37,7% u 2006. na 34,7% u 2010. Zarade zaposlenih u javnom sektoru zdravstvenog sistema Republike Srbije su se posle neprekidnog povećanja od 59,9% ukupnih troškova lečenja u 2006, preko 61,2% u 2007. i 2008. godini, smanjile na 56,2 % u 2010. Stopa nezaposlenosti za lekare se skoro udvostručila u 2010. u poređenju sa 2006. godinom. Zaključak. Preliminarni rezultati studije su pokazali da je svetska ekonomska kriza loše uticala ne samo na stopu rasta BDP, inflaciju i nezaposlenost, već i na javni zdravstveni sektor, radnu snagu, plate i stopu nezaposlenosti u Republici Srbiji.",
publisher = "Srpsko lekarsko društvo - Stomatološka sekcija, Beograd",
journal = "Stomatološki glasnik Srbije",
title = "Public health sector workforce in Serbia and world economic crisis, Radna snaga u javnom sektoru zdravstvenog sistema Republike Srbije i svetska ekonomska kriza",
volume = "59",
number = "2",
pages = "71-82",
doi = "10.2298/SGS1202071G"
}
Gajić-Stevanović, M., Perišić-Rainicke, D., Dimitrijević, S., Teodorović, N.,& Živković, S.. (2012). Public health sector workforce in Serbia and world economic crisis. in Stomatološki glasnik Srbije
Srpsko lekarsko društvo - Stomatološka sekcija, Beograd., 59(2), 71-82.
https://doi.org/10.2298/SGS1202071G
Gajić-Stevanović M, Perišić-Rainicke D, Dimitrijević S, Teodorović N, Živković S. Public health sector workforce in Serbia and world economic crisis. in Stomatološki glasnik Srbije. 2012;59(2):71-82.
doi:10.2298/SGS1202071G .
Gajić-Stevanović, Milena, Perišić-Rainicke, Darinka, Dimitrijević, Snežana, Teodorović, Nevenka, Živković, Slavoljub, "Public health sector workforce in Serbia and world economic crisis" in Stomatološki glasnik Srbije, 59, no. 2 (2012):71-82,
https://doi.org/10.2298/SGS1202071G . .
1

The cost of health care in Serbia according to the international classification of diseases for the period from 2004 to 2009

Gajić-Stevanović, Milena; Dimitrijević, Snežana; Živković, Slavoljub; Teodorović, Nevenka; Perišić-Rajnicke, Darinka

(Srpsko lekarsko društvo - Stomatološka sekcija, Beograd, 2011)

TY  - JOUR
AU  - Gajić-Stevanović, Milena
AU  - Dimitrijević, Snežana
AU  - Živković, Slavoljub
AU  - Teodorović, Nevenka
AU  - Perišić-Rajnicke, Darinka
PY  - 2011
UR  - https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/1674
AB  - Introduction. As the part of research on costs in the health care system, there is a growing interest in the world for the estimating costs for the treatment of disease. This value represents the burden that a particular disease or group of diseases puts on the society. Until the year 2000, when the Organization for Economic Countries Development (OECD) established a System of Health Accounts (SHA), there was not even approximate methodological guide for calculating the cost of the disease. The aim of this study was to determine the costs of health care in the Republic of Serbia according to the major International Classification of Diseases (ICD-10) and to provide a comparative cost analysis for the treatment of diseases in the period from 2004 to 2009. Material and Methods. A retrospective and comparative analysis of health statistics from the database of the Institute of Public Health of Serbia and financial information provided by the Health Insurance Fund in the period 2004-2009 was performed. Financial information and data on hospital services, outpatient, home health care, ancillary health care services, drug consumption and consumer goods in healthcare were analyzed using SHA methodology. Results. Results showed that during the observation period, the maximum cost of health care in Serbia by main classification of ICD-10 was achieved in 2009 and it was RSD 144,150,456,906.00 (€ 1,503,321,134; $ 2,160,253,219) and the minimal cost was achieved in 2004 - the amount being RSD 49,546,211,470.00 (€ 628,086,723; $ 855,203,134). Results showed that in 2004 the highest costs were allocated to circulatory diseases (18.98%), followed by neoplasm (11.12%), and lowest for congenital anomalies (0.64%). In 2009, the highest costs were allocated to circulatory diseases (18.87%), infectious and parasitic diseases (11.20%), diseases of digestive system (9.26%) nervous system diseases (9.20%), and neoplasm (8.88%), whereas the minimal funds were allocated for congenital anomalies (0.33%). Conclusion. Comparative analysis showed that the value of overall spending in healthcare increased three times in 2009 as compared to 2004.
AB  - Uvod. U okviru istraživanja troškova u sistemu zdravstvene zaštite poslednjih deset godina u svetu je sve veće interesovanje za izračunavanje troškova lečenja bolesnika. Ova vrednost je breme kojim određena bolest ili grupa oboljenja opterećuje društvo. Do 2000. godine, kada je Organizacija za ekonomski razvoj država (OECD) formirala Sistem zdravstvenih računa (SZR), nije postojalo okvirno metodološko uputstvo za izračunavanje cene lečenja bolesnika. Cilj ovog rada bio je da se utvrde troškovi zdravstvene zaštite u Srbiji prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti (MKB) od 2004. do 2009. godine. Materijal i metode rada. Urađena je retrospektivna i komparativna analiza zdravstvenih statističkih podataka iz baze Instituta za javno zdravlje Srbije i finansijskih podataka Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje za period 2004-2009. godine. Finansijski i podaci o uslugama bolničkog, ambulantnog i kućnog lečenja, pomoćnim uslugama zdravstvene zaštite, potrošnji lekova i potrošnih dobara u zdravstvu analizirani su primenom metodologije SZR. Rezultati. Tokom posmatranog perioda najveći trošak za zdravstvenu zaštitu ostvaren je 2009. godine, a iznosio je 144.150.456.906,00 dinara (1.503.321.134 evra; 2.160.253.219 američkih dolara), dok je najmanji ostvaren 2004. godine, a bio je 49.546.211.470,00 dinara (628.086.723 evra; 855.203.134 američkih dolara). Te godine najveći deo troškova bio je izdvojen za lečenje od kardiovaskularnih bolesti (18,98%) i tumora (11,12%), a najmanji deo za lečenje osoba s urođenim anomalijama (0,64%). U 2009. godini najveći deo sredstava utrošen je za lečenje od kardiovaskularnih oboljenja (18,87%), infektivnih i parazitskih bolesti (11,20%), oboljenja digestivnog sistema (9,26%), bolesti nervnog sistema (9,20%) i tumora (8,88%), dok je najmanje novčanih sredstava izdvojeno za lečenje osoba s urođenim poremećajima (0,33%). Zaključak. Komparativna analiza je pokazala da su se troškovi zdravstvene zaštite stanovnika Srbije od 2004. do 2009. godine povećali čak tri puta.
PB  - Srpsko lekarsko društvo - Stomatološka sekcija, Beograd
T2  - Stomatološki glasnik Srbije
T1  - The cost of health care in Serbia according to the international classification of diseases for the period from 2004 to 2009
T1  - Troškovi zdravstvene zaštite u Srbiji prema međunarodnoj klasifikaciji bolesti za period 2004-2009. godine
VL  - 58
IS  - 3
SP  - 127
EP  - 138
DO  - 10.2298/SGS1103127G
ER  - 
@article{
author = "Gajić-Stevanović, Milena and Dimitrijević, Snežana and Živković, Slavoljub and Teodorović, Nevenka and Perišić-Rajnicke, Darinka",
year = "2011",
abstract = "Introduction. As the part of research on costs in the health care system, there is a growing interest in the world for the estimating costs for the treatment of disease. This value represents the burden that a particular disease or group of diseases puts on the society. Until the year 2000, when the Organization for Economic Countries Development (OECD) established a System of Health Accounts (SHA), there was not even approximate methodological guide for calculating the cost of the disease. The aim of this study was to determine the costs of health care in the Republic of Serbia according to the major International Classification of Diseases (ICD-10) and to provide a comparative cost analysis for the treatment of diseases in the period from 2004 to 2009. Material and Methods. A retrospective and comparative analysis of health statistics from the database of the Institute of Public Health of Serbia and financial information provided by the Health Insurance Fund in the period 2004-2009 was performed. Financial information and data on hospital services, outpatient, home health care, ancillary health care services, drug consumption and consumer goods in healthcare were analyzed using SHA methodology. Results. Results showed that during the observation period, the maximum cost of health care in Serbia by main classification of ICD-10 was achieved in 2009 and it was RSD 144,150,456,906.00 (€ 1,503,321,134; $ 2,160,253,219) and the minimal cost was achieved in 2004 - the amount being RSD 49,546,211,470.00 (€ 628,086,723; $ 855,203,134). Results showed that in 2004 the highest costs were allocated to circulatory diseases (18.98%), followed by neoplasm (11.12%), and lowest for congenital anomalies (0.64%). In 2009, the highest costs were allocated to circulatory diseases (18.87%), infectious and parasitic diseases (11.20%), diseases of digestive system (9.26%) nervous system diseases (9.20%), and neoplasm (8.88%), whereas the minimal funds were allocated for congenital anomalies (0.33%). Conclusion. Comparative analysis showed that the value of overall spending in healthcare increased three times in 2009 as compared to 2004., Uvod. U okviru istraživanja troškova u sistemu zdravstvene zaštite poslednjih deset godina u svetu je sve veće interesovanje za izračunavanje troškova lečenja bolesnika. Ova vrednost je breme kojim određena bolest ili grupa oboljenja opterećuje društvo. Do 2000. godine, kada je Organizacija za ekonomski razvoj država (OECD) formirala Sistem zdravstvenih računa (SZR), nije postojalo okvirno metodološko uputstvo za izračunavanje cene lečenja bolesnika. Cilj ovog rada bio je da se utvrde troškovi zdravstvene zaštite u Srbiji prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti (MKB) od 2004. do 2009. godine. Materijal i metode rada. Urađena je retrospektivna i komparativna analiza zdravstvenih statističkih podataka iz baze Instituta za javno zdravlje Srbije i finansijskih podataka Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje za period 2004-2009. godine. Finansijski i podaci o uslugama bolničkog, ambulantnog i kućnog lečenja, pomoćnim uslugama zdravstvene zaštite, potrošnji lekova i potrošnih dobara u zdravstvu analizirani su primenom metodologije SZR. Rezultati. Tokom posmatranog perioda najveći trošak za zdravstvenu zaštitu ostvaren je 2009. godine, a iznosio je 144.150.456.906,00 dinara (1.503.321.134 evra; 2.160.253.219 američkih dolara), dok je najmanji ostvaren 2004. godine, a bio je 49.546.211.470,00 dinara (628.086.723 evra; 855.203.134 američkih dolara). Te godine najveći deo troškova bio je izdvojen za lečenje od kardiovaskularnih bolesti (18,98%) i tumora (11,12%), a najmanji deo za lečenje osoba s urođenim anomalijama (0,64%). U 2009. godini najveći deo sredstava utrošen je za lečenje od kardiovaskularnih oboljenja (18,87%), infektivnih i parazitskih bolesti (11,20%), oboljenja digestivnog sistema (9,26%), bolesti nervnog sistema (9,20%) i tumora (8,88%), dok je najmanje novčanih sredstava izdvojeno za lečenje osoba s urođenim poremećajima (0,33%). Zaključak. Komparativna analiza je pokazala da su se troškovi zdravstvene zaštite stanovnika Srbije od 2004. do 2009. godine povećali čak tri puta.",
publisher = "Srpsko lekarsko društvo - Stomatološka sekcija, Beograd",
journal = "Stomatološki glasnik Srbije",
title = "The cost of health care in Serbia according to the international classification of diseases for the period from 2004 to 2009, Troškovi zdravstvene zaštite u Srbiji prema međunarodnoj klasifikaciji bolesti za period 2004-2009. godine",
volume = "58",
number = "3",
pages = "127-138",
doi = "10.2298/SGS1103127G"
}
Gajić-Stevanović, M., Dimitrijević, S., Živković, S., Teodorović, N.,& Perišić-Rajnicke, D.. (2011). The cost of health care in Serbia according to the international classification of diseases for the period from 2004 to 2009. in Stomatološki glasnik Srbije
Srpsko lekarsko društvo - Stomatološka sekcija, Beograd., 58(3), 127-138.
https://doi.org/10.2298/SGS1103127G
Gajić-Stevanović M, Dimitrijević S, Živković S, Teodorović N, Perišić-Rajnicke D. The cost of health care in Serbia according to the international classification of diseases for the period from 2004 to 2009. in Stomatološki glasnik Srbije. 2011;58(3):127-138.
doi:10.2298/SGS1103127G .
Gajić-Stevanović, Milena, Dimitrijević, Snežana, Živković, Slavoljub, Teodorović, Nevenka, Perišić-Rajnicke, Darinka, "The cost of health care in Serbia according to the international classification of diseases for the period from 2004 to 2009" in Stomatološki glasnik Srbije, 58, no. 3 (2011):127-138,
https://doi.org/10.2298/SGS1103127G . .
2

Comparative analysis of health institutions, personnel and service in private and public health sector in Serbia in 2009

Gajić-Stevanović, Milena; Dimitrijević, Snežana; Teodorović, Nevenka; Živković, Slavoljub

(Srpsko lekarsko društvo - Stomatološka sekcija, Beograd, 2011)

TY  - JOUR
AU  - Gajić-Stevanović, Milena
AU  - Dimitrijević, Snežana
AU  - Teodorović, Nevenka
AU  - Živković, Slavoljub
PY  - 2011
UR  - https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/1630
AB  - Introduction. Collecting data about the structure and function of private health care sector in Serbia and its inclusion in joint health care system is one of the most important issues for making decisions in health care and getting more accurate picture about the possibilities of health care system in Serbia. The aim of this analysis was to compare health institutions, personnel, visits, number of hospital days and morbidity by ICD-10 classification of diseases in public and private health sector in South Backa, Nisava, Toplica and Belgrade district in 2009. Material and Methods. A retrospective comparative analysis was performed using data about private providers of health services obtained from the Institute of Public Health Novi Sad, the Institute of Public Health Nis and the City Institute of Public Health Belgrade. Data about personnel and morbidity in public health sector in Serbia for 2009 was obtained from the Center for Information Technology of the Institute for Public Health of Serbia. Data about public health facilities in South Backa, Nisava, Toplica and Belgrade district in 2009 was obtained from Serbian Chamber of medical institutions. Results. The results showed that health care was provided in Belgrade district in 2009 by total of 1,051 employees in private sector and 31,404 in public sector. We found that public sector had a far wider range of health facilities than private sector, which was mainly due to the number of clinics. In South Backa district private sector had 323 practices, the district of Belgrade 655 and Nisava and Toplica district 173. Seventeen times more visits to households (4,650,423 vs. 267,356) and 111 times greater number of hospital days was provided in public health sector as compared to private health sector (781,083 vs. 7,023) in South Backa district. Conclusion. The conclusion of this analysis was that public health sector has remained the foundation of health care system in Serbia. Private health sector is expanding, but its structure and scope of services is still undervalued as compared to public sector.
AB  - Uvod. Prikupljanje podataka o strukturi i radu privatnog zdravstvenog sektora u Srbiji i njegovo uključivanje u planove funkcionisanja zdravstvene zaštite jedno je od važnih pitanja za donošenje odluka u zdravstvu, kako bi se dobila što preciznija slika o mogućnostima državnog i privatnog zdravstvenog sistema u Srbiji. Cilj ove komparativne analize bio je poređenje zdravstvenih ustanova, kadra, poseta lekaru, broja bolesničkih dana i morbiditeta prema Desetoj reviziji Međunarodne klasifikacije bolesti (MKB-10) u državnom i privatnom sektoru, u Južnobačkom, Nišavskom, Topličkom i Beogradskom okrugu u 2009. godini. Materijal i metode rada. Urađena je retrospektivna analitička komparativna studija na osnovu podataka o privatnim pružaocima zdravstvenih usluga dobijenim od Instituta za javno zdravlje u Novom Sadu, Instituta za javno zdravlje u Nišu i Gradskog zavoda za javno zdravlje u Beogradu. Podaci o kadru i morbiditetu u državnom sektoru zdravstvenog sistema Srbije za 2009. godinu preuzeti su od Centra za informatiku Instituta za javno zdravlje Srbije. Mreža državnih zdravstvenih ustanova u Južnobačkom, Nišavskom, Topličkom i Beogradskom okrugu u 2009. godini preuzeta je od Komore zdravstvenih ustanova Srbije. Rezultati. Analiza je pokazala da je zdravstvenu zaštitu u privatnom sektoru u 2009. godini u Beogradskom okrugu pružao ukupno 1.051 zaposlen medicinski radnik, dok su zdravstvenu zaštitu u državnom sektoru pružala 31.404 zaposlena lica. Utvrđeno je da državni zdravstveni sektor ima daleko širi spektar zdravstvenih ustanova od privatnog, koji se uglavnom temelji na velikom broju ordinacija. U Južnobačkom okrugu privatni sektor ima 323 ordinacije, u Beogradskom 655, a u Nišavskom i Topličkom 173. U državnom zdravstvenom sektoru u Južnobačkom okrugu ostvaruje se 17 puta veći broj poseta lekaru u odnosu na privatni (4.650.423 prema 267.356) i 111 puta veći broj bolesničkih dana (781.083 prema 7.023). Zaključak. Državni zdravstveni sektor je i dalje temelj zdravstvenog sistema Srbije. Privatni zdravstveni sektor se sve više razvija, ali njegova struktura i obim pruženih usluga i dalje su značajno manji u poređenju sa državnim.
PB  - Srpsko lekarsko društvo - Stomatološka sekcija, Beograd
T2  - Stomatološki glasnik Srbije
T1  - Comparative analysis of health institutions, personnel and service in private and public health sector in Serbia in 2009
T1  - Komparativna analiza zdravstvenih ustanova, kadra i usluga privatnog i državnog sektora u zdravstvenom sistemu Srbije u 2009. godini
VL  - 58
IS  - 4
SP  - 216
EP  - 228
DO  - 10.2298/SGS1104216G
ER  - 
@article{
author = "Gajić-Stevanović, Milena and Dimitrijević, Snežana and Teodorović, Nevenka and Živković, Slavoljub",
year = "2011",
abstract = "Introduction. Collecting data about the structure and function of private health care sector in Serbia and its inclusion in joint health care system is one of the most important issues for making decisions in health care and getting more accurate picture about the possibilities of health care system in Serbia. The aim of this analysis was to compare health institutions, personnel, visits, number of hospital days and morbidity by ICD-10 classification of diseases in public and private health sector in South Backa, Nisava, Toplica and Belgrade district in 2009. Material and Methods. A retrospective comparative analysis was performed using data about private providers of health services obtained from the Institute of Public Health Novi Sad, the Institute of Public Health Nis and the City Institute of Public Health Belgrade. Data about personnel and morbidity in public health sector in Serbia for 2009 was obtained from the Center for Information Technology of the Institute for Public Health of Serbia. Data about public health facilities in South Backa, Nisava, Toplica and Belgrade district in 2009 was obtained from Serbian Chamber of medical institutions. Results. The results showed that health care was provided in Belgrade district in 2009 by total of 1,051 employees in private sector and 31,404 in public sector. We found that public sector had a far wider range of health facilities than private sector, which was mainly due to the number of clinics. In South Backa district private sector had 323 practices, the district of Belgrade 655 and Nisava and Toplica district 173. Seventeen times more visits to households (4,650,423 vs. 267,356) and 111 times greater number of hospital days was provided in public health sector as compared to private health sector (781,083 vs. 7,023) in South Backa district. Conclusion. The conclusion of this analysis was that public health sector has remained the foundation of health care system in Serbia. Private health sector is expanding, but its structure and scope of services is still undervalued as compared to public sector., Uvod. Prikupljanje podataka o strukturi i radu privatnog zdravstvenog sektora u Srbiji i njegovo uključivanje u planove funkcionisanja zdravstvene zaštite jedno je od važnih pitanja za donošenje odluka u zdravstvu, kako bi se dobila što preciznija slika o mogućnostima državnog i privatnog zdravstvenog sistema u Srbiji. Cilj ove komparativne analize bio je poređenje zdravstvenih ustanova, kadra, poseta lekaru, broja bolesničkih dana i morbiditeta prema Desetoj reviziji Međunarodne klasifikacije bolesti (MKB-10) u državnom i privatnom sektoru, u Južnobačkom, Nišavskom, Topličkom i Beogradskom okrugu u 2009. godini. Materijal i metode rada. Urađena je retrospektivna analitička komparativna studija na osnovu podataka o privatnim pružaocima zdravstvenih usluga dobijenim od Instituta za javno zdravlje u Novom Sadu, Instituta za javno zdravlje u Nišu i Gradskog zavoda za javno zdravlje u Beogradu. Podaci o kadru i morbiditetu u državnom sektoru zdravstvenog sistema Srbije za 2009. godinu preuzeti su od Centra za informatiku Instituta za javno zdravlje Srbije. Mreža državnih zdravstvenih ustanova u Južnobačkom, Nišavskom, Topličkom i Beogradskom okrugu u 2009. godini preuzeta je od Komore zdravstvenih ustanova Srbije. Rezultati. Analiza je pokazala da je zdravstvenu zaštitu u privatnom sektoru u 2009. godini u Beogradskom okrugu pružao ukupno 1.051 zaposlen medicinski radnik, dok su zdravstvenu zaštitu u državnom sektoru pružala 31.404 zaposlena lica. Utvrđeno je da državni zdravstveni sektor ima daleko širi spektar zdravstvenih ustanova od privatnog, koji se uglavnom temelji na velikom broju ordinacija. U Južnobačkom okrugu privatni sektor ima 323 ordinacije, u Beogradskom 655, a u Nišavskom i Topličkom 173. U državnom zdravstvenom sektoru u Južnobačkom okrugu ostvaruje se 17 puta veći broj poseta lekaru u odnosu na privatni (4.650.423 prema 267.356) i 111 puta veći broj bolesničkih dana (781.083 prema 7.023). Zaključak. Državni zdravstveni sektor je i dalje temelj zdravstvenog sistema Srbije. Privatni zdravstveni sektor se sve više razvija, ali njegova struktura i obim pruženih usluga i dalje su značajno manji u poređenju sa državnim.",
publisher = "Srpsko lekarsko društvo - Stomatološka sekcija, Beograd",
journal = "Stomatološki glasnik Srbije",
title = "Comparative analysis of health institutions, personnel and service in private and public health sector in Serbia in 2009, Komparativna analiza zdravstvenih ustanova, kadra i usluga privatnog i državnog sektora u zdravstvenom sistemu Srbije u 2009. godini",
volume = "58",
number = "4",
pages = "216-228",
doi = "10.2298/SGS1104216G"
}
Gajić-Stevanović, M., Dimitrijević, S., Teodorović, N.,& Živković, S.. (2011). Comparative analysis of health institutions, personnel and service in private and public health sector in Serbia in 2009. in Stomatološki glasnik Srbije
Srpsko lekarsko društvo - Stomatološka sekcija, Beograd., 58(4), 216-228.
https://doi.org/10.2298/SGS1104216G
Gajić-Stevanović M, Dimitrijević S, Teodorović N, Živković S. Comparative analysis of health institutions, personnel and service in private and public health sector in Serbia in 2009. in Stomatološki glasnik Srbije. 2011;58(4):216-228.
doi:10.2298/SGS1104216G .
Gajić-Stevanović, Milena, Dimitrijević, Snežana, Teodorović, Nevenka, Živković, Slavoljub, "Comparative analysis of health institutions, personnel and service in private and public health sector in Serbia in 2009" in Stomatološki glasnik Srbije, 58, no. 4 (2011):216-228,
https://doi.org/10.2298/SGS1104216G . .
4

Assessment of financial flow in the health system of Serbia in a period 2003-2006

Gajić-Stevanović, Milena; Teodorović, Nevenka; Dimitrijević, Snežana; Jovanović, Dragan

(Vojnomedicinska akademija - Institut za naučne informacije, Beograd, 2010)

TY  - JOUR
AU  - Gajić-Stevanović, Milena
AU  - Teodorović, Nevenka
AU  - Dimitrijević, Snežana
AU  - Jovanović, Dragan
PY  - 2010
UR  - https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/1539
AB  - Background/Aim. The main goal of every health policy is not merely the establishment of the health system sustainability, but the accessibility of health services to the whole population, as well. This objective is shared in European Union countries, and the consequence is the implementation of National Health Accounts (NHA). NHA, as a tool for evidence-based management, provides data regarding financial flow in health at national level and alows international comparability. The aim of this study was to determine Serbian overall health spending patterns by National Health Accounts, and to determine health care indices to provide policy makers with internationally comparable health indicators. Methods. A retrospective analysis of healthcare expenditures was obtained from the published final financial reports of relevant state institutions during a period of 2003 to 2006. The various sources of data on healthcare expenditures were connected according to instructions by the OECD 'A System of Health Accounts (SHA)' Version 1.0. Results. The obtained results showed: health expenditures in Serbia made up 8.6%, 8.3%, 8.7% and 9 % of the GDP in 2003, 2004, 2005 and 2006, respectively; the Health Insurance Fund was a predominant financing source of the public sector with 93% in 2006; the largest part of the total health expenditures went towards hospitals and for health services; the expenditure per capita in 2006 was 365 US$; Serbian population finances the state institutions 'out of pocket' with 21.28% of their sources, which was 7.3% of the total healthcare expenditures, and the private institutions with 78.72% of their financial sources, which is 27% of the total healthcare expenditures. In 2006 Serbia allocated financial resources out of GDP in the amount similar to the European Unity, while comparing to the countries of the region, these funds were less only than in Bosnia and Herzegovina. This allocating of financial resources in total, however, was low as the consequence of relatively low level of GDP in Serbia. Conclusion. Establishing NHA provided a pattern of national healtcare spending and allowed a comparison of healthcare system in Serbia with the systems of other countries. analyzing a period 2003-2006 revealed a similarity between Serbia and the countries of the European Unity in regard to the level of average financial resources allocation for healthcare expressed as a percentage of GDP, as well as in regard to financiers in the system of healthcare. A high purchasing power disparity, however, in healthcare services was observed between the population of Serbia and other European countries.
AB  - Uvod/Cilj. Glavni cilj zdravstvene politike svake zemlje jeste postizanje finansijske održivosti samog zdravstvenog sistema, kao i obezbeđenje veće dostupnosti zdravstvenim uslugama celom stanovništvu. U ostvarivanju ovog cilja zemlje Evropske unije ustanovile su i u svoje zdravstvene sisteme implementirale Nacionalne zdravstvene račune (NZR). Kao alatka za menadžment u zdravstvu na osnovu dokaza, NZR pruža podatke o finansijskim tokovima u zdravstvu na nacionalnom nivou i omogućuje međunarodno poređenje. Cilj ovog rada bio je da se pomoću NZR ispitaju finansijski tokovi u zdravstvenom sistemu Republike Srbije, utvrdi obrazac zdravstvene potrošnje i odrede zdravstveni indikatori koji će omogućiti poređenje zdravstvenog sistema Srbije sa sistemima drugih zemalja. Metode. Izvršena je retrospektivna analiza zdravstvenih i finansijskih statističkih podataka iz završnih izveštaja relevantnih državnih institucija u periodu od 2003. do 2006. godine. Mnogostruki izvori podataka o zdravstvenoj potrošnji analizirani su po metodologiji NZR i uputstvu Organisation for Economic, Cooperation and Development (OECD) 'System of Health Accounts (SHA)' Version 1.0. Rezultati. Ukupna izdvajanja za zdravstvo činila su 8,6% bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2003. godini, 8,3% BDP u 2004, 8,7% BDP u 2005. i 9% BDP u 2006. godini. Republički zavod za zdravstveno osiguranje (RZZO) bio je predominantni finansijer u javnom sektoru finansijera u zdravstvu sa 93% učešća u 2006. godini. Najveći deo finansijskih sredstava usmeravan je u bolnice i za usluge lečenja. Izdvajanje po glavi stanovnika u 2006. godini u Srbiji bilo je 356 dolara. Od ukupnih sopstvenih sredstava, stanovništvo Srbije finansiralo je državne ustanove sa 21,28%, što iznosi 7,3% od ukupnih rashoda za zdravstvo, a privatne sa 78,72%, što iznosi 27% od ukupnih rashoda za zdravstvo. Srbija je 2006. godine imala slična izdvajanja BDP sa prosekom Evropske unije, a od zemalja u regionu manje je izdvajala od Bosne i Hercegovine. Međutim, ova izdvajanja u apsolutnom iznosu predstavljaju mala sredstva, što je posledica relativno niskog nivoa BDP Srbije. Zaključak. Uspostavom NZR utvrđen je obrazac zdravstvene potrošnje u Republici Srbiji i omogućeno je poređenje njenog zdravstvenog sistema sa sistemima drugih zemalja. U periodu 2003-2006. godina uočena je sličnost između Srbije i zemalja Evropske unije u visini prosečnih izdvajanja za zdravstvenu zaštitu, iskazana kao procenat od BDP, kao i u odnosu finansijera u zdravstvenom sistemu. Međutim, utvrđen je veliki disparitet u kupovnoj moći zdravstvenih usluga između stanovništva Srbije i stanovništva ostalih evropskih zemalja.
PB  - Vojnomedicinska akademija - Institut za naučne informacije, Beograd
T2  - Vojnosanitetski pregled
T1  - Assessment of financial flow in the health system of Serbia in a period 2003-2006
T1  - Ispitivanje finansijskih tokova u zdravstvenom sistemu Republike Srbije u periodu od 2003. do 2006. godine
VL  - 67
IS  - 5
SP  - 397
EP  - 402
DO  - 10.2298/VSP1005397G
ER  - 
@article{
author = "Gajić-Stevanović, Milena and Teodorović, Nevenka and Dimitrijević, Snežana and Jovanović, Dragan",
year = "2010",
abstract = "Background/Aim. The main goal of every health policy is not merely the establishment of the health system sustainability, but the accessibility of health services to the whole population, as well. This objective is shared in European Union countries, and the consequence is the implementation of National Health Accounts (NHA). NHA, as a tool for evidence-based management, provides data regarding financial flow in health at national level and alows international comparability. The aim of this study was to determine Serbian overall health spending patterns by National Health Accounts, and to determine health care indices to provide policy makers with internationally comparable health indicators. Methods. A retrospective analysis of healthcare expenditures was obtained from the published final financial reports of relevant state institutions during a period of 2003 to 2006. The various sources of data on healthcare expenditures were connected according to instructions by the OECD 'A System of Health Accounts (SHA)' Version 1.0. Results. The obtained results showed: health expenditures in Serbia made up 8.6%, 8.3%, 8.7% and 9 % of the GDP in 2003, 2004, 2005 and 2006, respectively; the Health Insurance Fund was a predominant financing source of the public sector with 93% in 2006; the largest part of the total health expenditures went towards hospitals and for health services; the expenditure per capita in 2006 was 365 US$; Serbian population finances the state institutions 'out of pocket' with 21.28% of their sources, which was 7.3% of the total healthcare expenditures, and the private institutions with 78.72% of their financial sources, which is 27% of the total healthcare expenditures. In 2006 Serbia allocated financial resources out of GDP in the amount similar to the European Unity, while comparing to the countries of the region, these funds were less only than in Bosnia and Herzegovina. This allocating of financial resources in total, however, was low as the consequence of relatively low level of GDP in Serbia. Conclusion. Establishing NHA provided a pattern of national healtcare spending and allowed a comparison of healthcare system in Serbia with the systems of other countries. analyzing a period 2003-2006 revealed a similarity between Serbia and the countries of the European Unity in regard to the level of average financial resources allocation for healthcare expressed as a percentage of GDP, as well as in regard to financiers in the system of healthcare. A high purchasing power disparity, however, in healthcare services was observed between the population of Serbia and other European countries., Uvod/Cilj. Glavni cilj zdravstvene politike svake zemlje jeste postizanje finansijske održivosti samog zdravstvenog sistema, kao i obezbeđenje veće dostupnosti zdravstvenim uslugama celom stanovništvu. U ostvarivanju ovog cilja zemlje Evropske unije ustanovile su i u svoje zdravstvene sisteme implementirale Nacionalne zdravstvene račune (NZR). Kao alatka za menadžment u zdravstvu na osnovu dokaza, NZR pruža podatke o finansijskim tokovima u zdravstvu na nacionalnom nivou i omogućuje međunarodno poređenje. Cilj ovog rada bio je da se pomoću NZR ispitaju finansijski tokovi u zdravstvenom sistemu Republike Srbije, utvrdi obrazac zdravstvene potrošnje i odrede zdravstveni indikatori koji će omogućiti poređenje zdravstvenog sistema Srbije sa sistemima drugih zemalja. Metode. Izvršena je retrospektivna analiza zdravstvenih i finansijskih statističkih podataka iz završnih izveštaja relevantnih državnih institucija u periodu od 2003. do 2006. godine. Mnogostruki izvori podataka o zdravstvenoj potrošnji analizirani su po metodologiji NZR i uputstvu Organisation for Economic, Cooperation and Development (OECD) 'System of Health Accounts (SHA)' Version 1.0. Rezultati. Ukupna izdvajanja za zdravstvo činila su 8,6% bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2003. godini, 8,3% BDP u 2004, 8,7% BDP u 2005. i 9% BDP u 2006. godini. Republički zavod za zdravstveno osiguranje (RZZO) bio je predominantni finansijer u javnom sektoru finansijera u zdravstvu sa 93% učešća u 2006. godini. Najveći deo finansijskih sredstava usmeravan je u bolnice i za usluge lečenja. Izdvajanje po glavi stanovnika u 2006. godini u Srbiji bilo je 356 dolara. Od ukupnih sopstvenih sredstava, stanovništvo Srbije finansiralo je državne ustanove sa 21,28%, što iznosi 7,3% od ukupnih rashoda za zdravstvo, a privatne sa 78,72%, što iznosi 27% od ukupnih rashoda za zdravstvo. Srbija je 2006. godine imala slična izdvajanja BDP sa prosekom Evropske unije, a od zemalja u regionu manje je izdvajala od Bosne i Hercegovine. Međutim, ova izdvajanja u apsolutnom iznosu predstavljaju mala sredstva, što je posledica relativno niskog nivoa BDP Srbije. Zaključak. Uspostavom NZR utvrđen je obrazac zdravstvene potrošnje u Republici Srbiji i omogućeno je poređenje njenog zdravstvenog sistema sa sistemima drugih zemalja. U periodu 2003-2006. godina uočena je sličnost između Srbije i zemalja Evropske unije u visini prosečnih izdvajanja za zdravstvenu zaštitu, iskazana kao procenat od BDP, kao i u odnosu finansijera u zdravstvenom sistemu. Međutim, utvrđen je veliki disparitet u kupovnoj moći zdravstvenih usluga između stanovništva Srbije i stanovništva ostalih evropskih zemalja.",
publisher = "Vojnomedicinska akademija - Institut za naučne informacije, Beograd",
journal = "Vojnosanitetski pregled",
title = "Assessment of financial flow in the health system of Serbia in a period 2003-2006, Ispitivanje finansijskih tokova u zdravstvenom sistemu Republike Srbije u periodu od 2003. do 2006. godine",
volume = "67",
number = "5",
pages = "397-402",
doi = "10.2298/VSP1005397G"
}
Gajić-Stevanović, M., Teodorović, N., Dimitrijević, S.,& Jovanović, D.. (2010). Assessment of financial flow in the health system of Serbia in a period 2003-2006. in Vojnosanitetski pregled
Vojnomedicinska akademija - Institut za naučne informacije, Beograd., 67(5), 397-402.
https://doi.org/10.2298/VSP1005397G
Gajić-Stevanović M, Teodorović N, Dimitrijević S, Jovanović D. Assessment of financial flow in the health system of Serbia in a period 2003-2006. in Vojnosanitetski pregled. 2010;67(5):397-402.
doi:10.2298/VSP1005397G .
Gajić-Stevanović, Milena, Teodorović, Nevenka, Dimitrijević, Snežana, Jovanović, Dragan, "Assessment of financial flow in the health system of Serbia in a period 2003-2006" in Vojnosanitetski pregled, 67, no. 5 (2010):397-402,
https://doi.org/10.2298/VSP1005397G . .
5
4
5