All Publications

Link to this page

Bilateral Maxillary Duplication in Tessier No. 7 Cleft: An Uncommon Congenital Deformity with a Challenging Radiological Diagnosis

Antić, Svetlana; Bracanović, Đurđa; Janović, Aleksa; Krstić, Goran; Plavšić, Đorđe; Marković-Vasiljković, Biljana

(MDPI, 2024-03)

TY  - JOUR
AU  - Antić, Svetlana
AU  - Bracanović, Đurđa
AU  - Janović, Aleksa
AU  - Krstić, Goran
AU  - Plavšić, Đorđe
AU  - Marković-Vasiljković, Biljana
PY  - 2024-03
UR  - https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/3327
AB  - Tessier No. 7 cleft, known as lateral facial cleft, is a rare and understudied entity with an incidence of 1/80,000–1/300,000 live births. Besides perioral tissue abnormalities manifesting as macrostomia, Tessier 7 cleft also involves anomalies of the underlying bony structures. It can appear as part of a syndrome, such as Treacher-Collins syndrome or Goldenhar/Orbito-Auriculo-Vestibular Spectrum, or as an isolated form (unilateral or bilateral) with variable expressions. Bilateral maxillary duplication in Tessier 7 cleft is considered extremely rare, accounting for only two previously presented cases. Given that the cases presented in the literature mainly focus on clinical appearance and surgical treatment, without providing sufficient imaging, we aim to present key radiological features of Tessier 7 cleft in terms of evaluating the involved structures, which is essential for the therapeutic approach and final outcome. A 17-year-old male with incompetent lips and orthodontic abnormalities was referred to our Radiology Department for orthopantomography (OPG) and CT examinations. Hetero-anamnestic data revealed a history of surgical treatment of the commissural cleft conducted 2 months after the birth to enable feeding. Intraoral examination showed a maxillary cleft and supernumerary teeth. Since the given clinical presentation was inconclusive, radiological diagnostics took precedence in elucidating this complex entity.
PB  - MDPI
T2  - Diagnostics
T1  - Bilateral Maxillary Duplication in Tessier No. 7 Cleft: An Uncommon Congenital Deformity with a Challenging Radiological Diagnosis
VL  - 14
IS  - 7
SP  - 714
DO  - 10.3390/diagnostics14070714
ER  - 
@article{
author = "Antić, Svetlana and Bracanović, Đurđa and Janović, Aleksa and Krstić, Goran and Plavšić, Đorđe and Marković-Vasiljković, Biljana",
year = "2024-03",
abstract = "Tessier No. 7 cleft, known as lateral facial cleft, is a rare and understudied entity with an incidence of 1/80,000–1/300,000 live births. Besides perioral tissue abnormalities manifesting as macrostomia, Tessier 7 cleft also involves anomalies of the underlying bony structures. It can appear as part of a syndrome, such as Treacher-Collins syndrome or Goldenhar/Orbito-Auriculo-Vestibular Spectrum, or as an isolated form (unilateral or bilateral) with variable expressions. Bilateral maxillary duplication in Tessier 7 cleft is considered extremely rare, accounting for only two previously presented cases. Given that the cases presented in the literature mainly focus on clinical appearance and surgical treatment, without providing sufficient imaging, we aim to present key radiological features of Tessier 7 cleft in terms of evaluating the involved structures, which is essential for the therapeutic approach and final outcome. A 17-year-old male with incompetent lips and orthodontic abnormalities was referred to our Radiology Department for orthopantomography (OPG) and CT examinations. Hetero-anamnestic data revealed a history of surgical treatment of the commissural cleft conducted 2 months after the birth to enable feeding. Intraoral examination showed a maxillary cleft and supernumerary teeth. Since the given clinical presentation was inconclusive, radiological diagnostics took precedence in elucidating this complex entity.",
publisher = "MDPI",
journal = "Diagnostics",
title = "Bilateral Maxillary Duplication in Tessier No. 7 Cleft: An Uncommon Congenital Deformity with a Challenging Radiological Diagnosis",
volume = "14",
number = "7",
pages = "714",
doi = "10.3390/diagnostics14070714"
}
Antić, S., Bracanović, Đ., Janović, A., Krstić, G., Plavšić, Đ.,& Marković-Vasiljković, B.. (2024-03). Bilateral Maxillary Duplication in Tessier No. 7 Cleft: An Uncommon Congenital Deformity with a Challenging Radiological Diagnosis. in Diagnostics
MDPI., 14(7), 714.
https://doi.org/10.3390/diagnostics14070714
Antić S, Bracanović Đ, Janović A, Krstić G, Plavšić Đ, Marković-Vasiljković B. Bilateral Maxillary Duplication in Tessier No. 7 Cleft: An Uncommon Congenital Deformity with a Challenging Radiological Diagnosis. in Diagnostics. 2024;14(7):714.
doi:10.3390/diagnostics14070714 .
Antić, Svetlana, Bracanović, Đurđa, Janović, Aleksa, Krstić, Goran, Plavšić, Đorđe, Marković-Vasiljković, Biljana, "Bilateral Maxillary Duplication in Tessier No. 7 Cleft: An Uncommon Congenital Deformity with a Challenging Radiological Diagnosis" in Diagnostics, 14, no. 7 (2024-03):714,
https://doi.org/10.3390/diagnostics14070714 . .

Chondrosarcoma of the Alveolar Process of the Mandible Initially Suspected to Be a Periodontal Lesion

Marković-Vasiljković, Biljana; Janović, Aleksa; Antić, Svetlana; Dožić, Branko; Bracanović, Miloš; Bracanović, Đurđa

(MDPI, 2024-02)

TY  - JOUR
AU  - Marković-Vasiljković, Biljana
AU  - Janović, Aleksa
AU  - Antić, Svetlana
AU  - Dožić, Branko
AU  - Bracanović, Miloš
AU  - Bracanović, Đurđa
PY  - 2024-02
UR  - https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/3304
AB  - Chondrosarcoma (CS) initially suspected to be a periodontal lesion is atypical and rare. To the best of our knowledge, only six similar cases have been reported so far. A 47-year-old woman presented with a discreet swelling of the alveolar process of the mandible, while adjacent mucosa appeared normal. Upon initial intraoral radiography, a periodontal lesion was suspected by the ordinating dentist. Further radiological evaluations included CBCT, CT, and MRI, which showed a thickening of the supporting bone with ground-glass foci but without visible calcifications. The periodontal space of the affected teeth appeared to be uniformly widened. The destruction of the vestibular and lingual cortex was observed, as well as a discreet periosteal reaction, implying the secondary involvement of these teeth and not the odontogenic nature of the lesion. The lesion was restricted to the alveolar process of the mandible, and the bone marrow was not affected. Upon biopsy, a preliminary histopathology report suggested chondrosarcoma, and the patient underwent surgery. It is important to emphasize the possible malignant nature of atypical lesions in the alveolar bone, especially in cases with the expansion of vestibular and lingual cortical plates. Additionally, postoperative “watch and see” follow-ups may be considered in cases of CS in the jaws.
PB  - MDPI
T2  - Diagnostics (Basel)
T1  - Chondrosarcoma of the Alveolar Process of the Mandible Initially Suspected to Be a Periodontal Lesion
VL  - 14
IS  - 4
SP  - 348
DO  - 10.3390/diagnostics14040348
ER  - 
@article{
author = "Marković-Vasiljković, Biljana and Janović, Aleksa and Antić, Svetlana and Dožić, Branko and Bracanović, Miloš and Bracanović, Đurđa",
year = "2024-02",
abstract = "Chondrosarcoma (CS) initially suspected to be a periodontal lesion is atypical and rare. To the best of our knowledge, only six similar cases have been reported so far. A 47-year-old woman presented with a discreet swelling of the alveolar process of the mandible, while adjacent mucosa appeared normal. Upon initial intraoral radiography, a periodontal lesion was suspected by the ordinating dentist. Further radiological evaluations included CBCT, CT, and MRI, which showed a thickening of the supporting bone with ground-glass foci but without visible calcifications. The periodontal space of the affected teeth appeared to be uniformly widened. The destruction of the vestibular and lingual cortex was observed, as well as a discreet periosteal reaction, implying the secondary involvement of these teeth and not the odontogenic nature of the lesion. The lesion was restricted to the alveolar process of the mandible, and the bone marrow was not affected. Upon biopsy, a preliminary histopathology report suggested chondrosarcoma, and the patient underwent surgery. It is important to emphasize the possible malignant nature of atypical lesions in the alveolar bone, especially in cases with the expansion of vestibular and lingual cortical plates. Additionally, postoperative “watch and see” follow-ups may be considered in cases of CS in the jaws.",
publisher = "MDPI",
journal = "Diagnostics (Basel)",
title = "Chondrosarcoma of the Alveolar Process of the Mandible Initially Suspected to Be a Periodontal Lesion",
volume = "14",
number = "4",
pages = "348",
doi = "10.3390/diagnostics14040348"
}
Marković-Vasiljković, B., Janović, A., Antić, S., Dožić, B., Bracanović, M.,& Bracanović, Đ.. (2024-02). Chondrosarcoma of the Alveolar Process of the Mandible Initially Suspected to Be a Periodontal Lesion. in Diagnostics (Basel)
MDPI., 14(4), 348.
https://doi.org/10.3390/diagnostics14040348
Marković-Vasiljković B, Janović A, Antić S, Dožić B, Bracanović M, Bracanović Đ. Chondrosarcoma of the Alveolar Process of the Mandible Initially Suspected to Be a Periodontal Lesion. in Diagnostics (Basel). 2024;14(4):348.
doi:10.3390/diagnostics14040348 .
Marković-Vasiljković, Biljana, Janović, Aleksa, Antić, Svetlana, Dožić, Branko, Bracanović, Miloš, Bracanović, Đurđa, "Chondrosarcoma of the Alveolar Process of the Mandible Initially Suspected to Be a Periodontal Lesion" in Diagnostics (Basel), 14, no. 4 (2024-02):348,
https://doi.org/10.3390/diagnostics14040348 . .

Demographic and imaging features of oral squamous cell cancer in Serbia: a retrospective cross-sectional study

Janović, Aleksa; Bracanović, Đurđa; Antić, Svetlana; Marković-Vasiljković, Biljana

(Springer, 2024-01-29)

TY  - JOUR
AU  - Janović, Aleksa
AU  - Bracanović, Đurđa
AU  - Antić, Svetlana
AU  - Marković-Vasiljković, Biljana
PY  - 2024-01-29
UR  - https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/3297
AB  - Background
The mortality of oral squamous cell cancer (OSCC) in Serbia increased in the last decade. Recent studies on the Serbian population focused mainly on the epidemiological aspect of OSCC. This study aimed to investigate the demographic and imaging features of OSCC in the Serbian population at the time of diagnosis.

Methods
We retrospectively analyzed computed tomography (CT) images of 276 patients with OSCC diagnosed between 2017 and 2022. Age, gender, tumor site, tumor volume (CT-TV, in cm3), depth of invasion (CT-DOI, in mm), and bone invasion (CT-BI, in %) were evaluated. TNM status and tumor stage were also analyzed. All parameters were analyzed with appropriate statistical tests.

Results
The mean age was 62.32 ± 11.39 and 63.25 ± 11.71 for males and females, respectively. Male to female ratio was 1.63:1. The tongue (36.2%), mouth floor (21.0%), and alveolar ridge (19.9%) were the most frequent sites of OSCC. There was a significant gender-related difference in OSCC distribution between oral cavity subsites (Z=-4.225; p < 0.001). Mean values of CT-TV in males (13.8 ± 21.5) and females (5.4 ± 6.8) were significantly different (t = 4.620; p < 0.001). CT-DOI also differed significantly (t = 4.621; p < 0.001) between males (14.4 ± 7.4) and females (10.7 ± 4.4). CT-BI was detected in 30.1%, the most common in the alveolar ridge OSCC. T2 tumor status (31.4%) and stage IVA (28.3%) were the most dominant at the time of diagnosis. Metastatic lymph nodes were detected in 41.1%.

Conclusion
Our findings revealed significant gender-related differences in OSCC imaging features. The predominance of moderate and advanced tumor stages indicates a long time interval to the OSCC diagnosis.
PB  - Springer
T2  - BMC Oral Health
T1  - Demographic and imaging features of oral squamous cell cancer in Serbia: a retrospective cross-sectional study
VL  - 24
IS  - 141
DO  - https://doi.org/10.1186/s12903-024-03869-8
ER  - 
@article{
author = "Janović, Aleksa and Bracanović, Đurđa and Antić, Svetlana and Marković-Vasiljković, Biljana",
year = "2024-01-29",
abstract = "Background
The mortality of oral squamous cell cancer (OSCC) in Serbia increased in the last decade. Recent studies on the Serbian population focused mainly on the epidemiological aspect of OSCC. This study aimed to investigate the demographic and imaging features of OSCC in the Serbian population at the time of diagnosis.

Methods
We retrospectively analyzed computed tomography (CT) images of 276 patients with OSCC diagnosed between 2017 and 2022. Age, gender, tumor site, tumor volume (CT-TV, in cm3), depth of invasion (CT-DOI, in mm), and bone invasion (CT-BI, in %) were evaluated. TNM status and tumor stage were also analyzed. All parameters were analyzed with appropriate statistical tests.

Results
The mean age was 62.32 ± 11.39 and 63.25 ± 11.71 for males and females, respectively. Male to female ratio was 1.63:1. The tongue (36.2%), mouth floor (21.0%), and alveolar ridge (19.9%) were the most frequent sites of OSCC. There was a significant gender-related difference in OSCC distribution between oral cavity subsites (Z=-4.225; p < 0.001). Mean values of CT-TV in males (13.8 ± 21.5) and females (5.4 ± 6.8) were significantly different (t = 4.620; p < 0.001). CT-DOI also differed significantly (t = 4.621; p < 0.001) between males (14.4 ± 7.4) and females (10.7 ± 4.4). CT-BI was detected in 30.1%, the most common in the alveolar ridge OSCC. T2 tumor status (31.4%) and stage IVA (28.3%) were the most dominant at the time of diagnosis. Metastatic lymph nodes were detected in 41.1%.

Conclusion
Our findings revealed significant gender-related differences in OSCC imaging features. The predominance of moderate and advanced tumor stages indicates a long time interval to the OSCC diagnosis.",
publisher = "Springer",
journal = "BMC Oral Health",
title = "Demographic and imaging features of oral squamous cell cancer in Serbia: a retrospective cross-sectional study",
volume = "24",
number = "141",
doi = "https://doi.org/10.1186/s12903-024-03869-8"
}
Janović, A., Bracanović, Đ., Antić, S.,& Marković-Vasiljković, B.. (2024-01-29). Demographic and imaging features of oral squamous cell cancer in Serbia: a retrospective cross-sectional study. in BMC Oral Health
Springer., 24(141).
https://doi.org/https://doi.org/10.1186/s12903-024-03869-8
Janović A, Bracanović Đ, Antić S, Marković-Vasiljković B. Demographic and imaging features of oral squamous cell cancer in Serbia: a retrospective cross-sectional study. in BMC Oral Health. 2024;24(141).
doi:https://doi.org/10.1186/s12903-024-03869-8 .
Janović, Aleksa, Bracanović, Đurđa, Antić, Svetlana, Marković-Vasiljković, Biljana, "Demographic and imaging features of oral squamous cell cancer in Serbia: a retrospective cross-sectional study" in BMC Oral Health, 24, no. 141 (2024-01-29),
https://doi.org/https://doi.org/10.1186/s12903-024-03869-8 . .

Feasibility of using cross-sectional area of masticatory muscles to predict sarcopenia in healthy aging subjects

Janović, Aleksa; Miličić, Biljana; Antić, Svetlana; Bracanović, Đurđa; Marković‑Vasiljković, Biljana

(Springer Nature, 2024-01)

TY  - JOUR
AU  - Janović, Aleksa
AU  - Miličić, Biljana
AU  - Antić, Svetlana
AU  - Bracanović, Đurđa
AU  - Marković‑Vasiljković, Biljana
PY  - 2024-01
UR  - https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/3292
AB  - Determination of sarcopenia is crucial in identifying patients at high risk of adverse health outcomes. Recent studies reported a significant decline in masticatory muscle (MM) function in patients with sarcopenia. This study aimed to analyze the cross-sectional area (CSA) of MMs on computed tomography (CT) images and to explore their potential to predict sarcopenia. The study included 149 adult subjects retrospectively (59 males, 90 females, mean age 57.4 ± 14.8 years) who underwent head and neck CT examination for diagnostic purposes. Sarcopenia was diagnosed on CT by measuring CSA of neck muscles at the C3 vertebral level and estimating skeletal muscle index. CSA of MMs (temporal, masseter, medial pterygoid, and lateral pterygoid) were measured bilaterally on reference CT slices. Sarcopenia was diagnosed in 67 (45%) patients. Univariate logistic regression analysis demonstrated a significant association between CSA of all MMs and sarcopenia. In the multivariate logistic regression model, only masseter CSA, lateral pterygoid CSA, age, and gender were marked as predictors of sarcopenia. These parameters were combined in a regression equation, which showed excellent sensitivity and specificity in predicting sarcopenia. The masseter and lateral pterygoid CSA can be used to predict sarcopenia in healthy aging subjects with a high accuracy.
PB  - Springer Nature
T2  - Scientific Reports
T1  - Feasibility of using cross-sectional area of masticatory muscles to predict sarcopenia in healthy aging subjects
VL  - 14
SP  - 2079
DO  - 10.1038/s41598-024-51589-4
ER  - 
@article{
author = "Janović, Aleksa and Miličić, Biljana and Antić, Svetlana and Bracanović, Đurđa and Marković‑Vasiljković, Biljana",
year = "2024-01",
abstract = "Determination of sarcopenia is crucial in identifying patients at high risk of adverse health outcomes. Recent studies reported a significant decline in masticatory muscle (MM) function in patients with sarcopenia. This study aimed to analyze the cross-sectional area (CSA) of MMs on computed tomography (CT) images and to explore their potential to predict sarcopenia. The study included 149 adult subjects retrospectively (59 males, 90 females, mean age 57.4 ± 14.8 years) who underwent head and neck CT examination for diagnostic purposes. Sarcopenia was diagnosed on CT by measuring CSA of neck muscles at the C3 vertebral level and estimating skeletal muscle index. CSA of MMs (temporal, masseter, medial pterygoid, and lateral pterygoid) were measured bilaterally on reference CT slices. Sarcopenia was diagnosed in 67 (45%) patients. Univariate logistic regression analysis demonstrated a significant association between CSA of all MMs and sarcopenia. In the multivariate logistic regression model, only masseter CSA, lateral pterygoid CSA, age, and gender were marked as predictors of sarcopenia. These parameters were combined in a regression equation, which showed excellent sensitivity and specificity in predicting sarcopenia. The masseter and lateral pterygoid CSA can be used to predict sarcopenia in healthy aging subjects with a high accuracy.",
publisher = "Springer Nature",
journal = "Scientific Reports",
title = "Feasibility of using cross-sectional area of masticatory muscles to predict sarcopenia in healthy aging subjects",
volume = "14",
pages = "2079",
doi = "10.1038/s41598-024-51589-4"
}
Janović, A., Miličić, B., Antić, S., Bracanović, Đ.,& Marković‑Vasiljković, B.. (2024-01). Feasibility of using cross-sectional area of masticatory muscles to predict sarcopenia in healthy aging subjects. in Scientific Reports
Springer Nature., 14, 2079.
https://doi.org/10.1038/s41598-024-51589-4
Janović A, Miličić B, Antić S, Bracanović Đ, Marković‑Vasiljković B. Feasibility of using cross-sectional area of masticatory muscles to predict sarcopenia in healthy aging subjects. in Scientific Reports. 2024;14:2079.
doi:10.1038/s41598-024-51589-4 .
Janović, Aleksa, Miličić, Biljana, Antić, Svetlana, Bracanović, Đurđa, Marković‑Vasiljković, Biljana, "Feasibility of using cross-sectional area of masticatory muscles to predict sarcopenia in healthy aging subjects" in Scientific Reports, 14 (2024-01):2079,
https://doi.org/10.1038/s41598-024-51589-4 . .
1

Poređenje promena mekotkivnog profila kod pacijenata nakon terapije funkconalnim aparatima za vreme i nakon pubertetskog ubrzanja rasta

Marković, Aleksandra

(Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet, 2023)

TY  - THES
AU  - Marković, Aleksandra
PY  - 2023
UR  - https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/3349
AB  - Uvod: Kod pacijenata sa malokluzijom II/1 klase prisutne su nepravilnosti položaja mekih tkiva. Plan ortodontske terapije funkcionalnim aparatima je ispravljanje dentalnih i skeletnih nepravilnosti i mekotkivne promene, koje dovode do poboljšanja estetike lica.
Cilj: Utvrditi kolika je razlika u stepenu promena mekotkivnog profila kod osoba sa malokluzijom II/1 klase, kod kojih je sprovedena terapija pokretnim funkcionalnim aparatima za vreme i nakon pubertetskog ubrzanja rasta.
Materijal i metode: Istraživanjem je obuhvaćeno 52 pacijenata sa prisutnom malokluzijom II/1 klase, koji su podeljeni u dve eksperimentalne grupe. U prvoj grupi sprovedena je terapija tokom skoka rasta, u drugoj nakon skoka rasta. Mekotkivni profil na profilnim teleradiogramima pre i posle terapije, analiziran je merenjem: rastojanja gornje i donje usne od estetske linija po Rickettsu-u, debljine brade, debljine gornje usne i uglova Z, ANB i SNB. Primenom t-testa za zavsine uzorke, poređene su vrednosti parametara unutar grupa, a t-test za nezavisne uzorke je korišćen za poređenje vrednosti parametara između grupa.
Rezultati: Prosečna starost ispitanika u prvoj grupi je bila 11,58±1,36, u drugoj 13,04±2,01 godina. Vreme trajanja terapije u obe grupe je iznosilo prosečno dve godine. Poređenjem vrednosti nakon terapije nije ustanovljena statistički značajna razlika po grupama za sve linearne i angularne ispitivane parametare. U obe grupe došlo je do poboljšanja izgleda profila.
Zaključak: Promena izgleda mekotkivnog profila koja doprinosi poboljšanju estetike lice kod pacijenata sa malokluzijom II/1 klase, može se postići i u toku i nakon pubertetskog skoka rasta.
PB  - Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet
T1  - Poređenje promena mekotkivnog profila kod pacijenata nakon terapije funkconalnim aparatima za vreme i nakon pubertetskog ubrzanja rasta
ER  - 
@misc{
author = "Marković, Aleksandra",
year = "2023",
abstract = "Uvod: Kod pacijenata sa malokluzijom II/1 klase prisutne su nepravilnosti položaja mekih tkiva. Plan ortodontske terapije funkcionalnim aparatima je ispravljanje dentalnih i skeletnih nepravilnosti i mekotkivne promene, koje dovode do poboljšanja estetike lica.
Cilj: Utvrditi kolika je razlika u stepenu promena mekotkivnog profila kod osoba sa malokluzijom II/1 klase, kod kojih je sprovedena terapija pokretnim funkcionalnim aparatima za vreme i nakon pubertetskog ubrzanja rasta.
Materijal i metode: Istraživanjem je obuhvaćeno 52 pacijenata sa prisutnom malokluzijom II/1 klase, koji su podeljeni u dve eksperimentalne grupe. U prvoj grupi sprovedena je terapija tokom skoka rasta, u drugoj nakon skoka rasta. Mekotkivni profil na profilnim teleradiogramima pre i posle terapije, analiziran je merenjem: rastojanja gornje i donje usne od estetske linija po Rickettsu-u, debljine brade, debljine gornje usne i uglova Z, ANB i SNB. Primenom t-testa za zavsine uzorke, poređene su vrednosti parametara unutar grupa, a t-test za nezavisne uzorke je korišćen za poređenje vrednosti parametara između grupa.
Rezultati: Prosečna starost ispitanika u prvoj grupi je bila 11,58±1,36, u drugoj 13,04±2,01 godina. Vreme trajanja terapije u obe grupe je iznosilo prosečno dve godine. Poređenjem vrednosti nakon terapije nije ustanovljena statistički značajna razlika po grupama za sve linearne i angularne ispitivane parametare. U obe grupe došlo je do poboljšanja izgleda profila.
Zaključak: Promena izgleda mekotkivnog profila koja doprinosi poboljšanju estetike lice kod pacijenata sa malokluzijom II/1 klase, može se postići i u toku i nakon pubertetskog skoka rasta.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet",
title = "Poređenje promena mekotkivnog profila kod pacijenata nakon terapije funkconalnim aparatima za vreme i nakon pubertetskog ubrzanja rasta"
}
Marković, A.. (2023). Poređenje promena mekotkivnog profila kod pacijenata nakon terapije funkconalnim aparatima za vreme i nakon pubertetskog ubrzanja rasta. 
Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet..
Marković A. Poređenje promena mekotkivnog profila kod pacijenata nakon terapije funkconalnim aparatima za vreme i nakon pubertetskog ubrzanja rasta. 2023;..
Marković, Aleksandra, "Poređenje promena mekotkivnog profila kod pacijenata nakon terapije funkconalnim aparatima za vreme i nakon pubertetskog ubrzanja rasta" (2023).

Vrste teratogena i njihov uticaj na razvoj

Radojević, Aleksandar

(Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet, 2023)

TY  - THES
AU  - Radojević, Aleksandar
PY  - 2023
UR  - https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/3348
AB  - Supstance koje imaju potencijal da prouzrokuju anomalije fetusa/embriona tokom trudnoće nazivaju se teratogeni. Anomalije se opisuju kao strukturni ili funkcionalni poremećaji razvoja fetalnih organa. Odlikuju se poremećajima u rastu, karcinogenezom, većim ili manjim malformacijama, a mogu dovesti i do smrti embriona/fetusa. Polovinom 20. veka identifikovan je prvi teratogen. Radi se o virusu rubeole kojim su se zarazile trudnice, a njihova novorođenčad su se rađala sa srčanim malformacijama, kataraktom ili gluvoćom Današnji teratogeni su podeljeni u četiri grupe: fizički agensi, metabolička stanja majke, lekovi i hemikalije, i infekcije. Mehanizmi dejstva teratogena su većinom dobro proučeni, naročito dejstvo pojedinih lekova, alkohola I nikotina na razvoj ploda. Danas se izuzetno mnogo radi na tome da uvek postoji procena rizika, upravljanje rizicima i praćenje neželjenih pojava jer su zbog stresnog načina života, velikog prisustva hemikalija u hrani i vodi, velike upotrebe lekova i učestalih zavisnosti od alkohola i nikotina, trudnice sve više ugrožene, kao i njihova novorođenčad.
PB  - Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet
T1  - Vrste teratogena i njihov uticaj na razvoj
ER  - 
@misc{
author = "Radojević, Aleksandar",
year = "2023",
abstract = "Supstance koje imaju potencijal da prouzrokuju anomalije fetusa/embriona tokom trudnoće nazivaju se teratogeni. Anomalije se opisuju kao strukturni ili funkcionalni poremećaji razvoja fetalnih organa. Odlikuju se poremećajima u rastu, karcinogenezom, većim ili manjim malformacijama, a mogu dovesti i do smrti embriona/fetusa. Polovinom 20. veka identifikovan je prvi teratogen. Radi se o virusu rubeole kojim su se zarazile trudnice, a njihova novorođenčad su se rađala sa srčanim malformacijama, kataraktom ili gluvoćom Današnji teratogeni su podeljeni u četiri grupe: fizički agensi, metabolička stanja majke, lekovi i hemikalije, i infekcije. Mehanizmi dejstva teratogena su većinom dobro proučeni, naročito dejstvo pojedinih lekova, alkohola I nikotina na razvoj ploda. Danas se izuzetno mnogo radi na tome da uvek postoji procena rizika, upravljanje rizicima i praćenje neželjenih pojava jer su zbog stresnog načina života, velikog prisustva hemikalija u hrani i vodi, velike upotrebe lekova i učestalih zavisnosti od alkohola i nikotina, trudnice sve više ugrožene, kao i njihova novorođenčad.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet",
title = "Vrste teratogena i njihov uticaj na razvoj"
}
Radojević, A.. (2023). Vrste teratogena i njihov uticaj na razvoj. 
Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet..
Radojević A. Vrste teratogena i njihov uticaj na razvoj. 2023;..
Radojević, Aleksandar, "Vrste teratogena i njihov uticaj na razvoj" (2023).

Ortodontsko – hirurška terapija neizniklih zuba

Petrović, Milena

(Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet, 2023)

TY  - THES
AU  - Petrović, Milena
PY  - 2023
UR  - https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/3347
PB  - Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet
T1  - Ortodontsko – hirurška terapija neizniklih zuba
ER  - 
@misc{
author = "Petrović, Milena",
year = "2023",
publisher = "Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet",
title = "Ortodontsko – hirurška terapija neizniklih zuba"
}
Petrović, M.. (2023). Ortodontsko – hirurška terapija neizniklih zuba. 
Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet..
Petrović M. Ortodontsko – hirurška terapija neizniklih zuba. 2023;..
Petrović, Milena, "Ortodontsko – hirurška terapija neizniklih zuba" (2023).

Jatrogeni faktori u restaurativnoj stomatologiji

Popović, Luka

(Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet, 2023)

TY  - THES
AU  - Popović, Luka
PY  - 2023
UR  - https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/3346
PB  - Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet
T1  - Jatrogeni faktori u restaurativnoj stomatologiji
ER  - 
@misc{
author = "Popović, Luka",
year = "2023",
publisher = "Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet",
title = "Jatrogeni faktori u restaurativnoj stomatologiji"
}
Popović, L.. (2023). Jatrogeni faktori u restaurativnoj stomatologiji. 
Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet..
Popović L. Jatrogeni faktori u restaurativnoj stomatologiji. 2023;..
Popović, Luka, "Jatrogeni faktori u restaurativnoj stomatologiji" (2023).

Ispitivanje površinskih karakteristika dentina sa veštački indukovanim karijesom

Bojanić, Marko

(Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet, 2023)

TY  - THES
AU  - Bojanić, Marko
PY  - 2023
UR  - https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/3322
AB  - Uvod: Kvašenje površine dentina i njegova površinka energija mogu imati uticaj na
distribuciju dentalnih adhezivnih sistema. Tokom preparacije kaviteta, pri primeni
selektivne metode uklanjanja karijesa, u najdubljem delu kaviteta usled njegovog
prisustva, može doći do smanjene jačine veze sa adhezivnim sistemom.
Cilj rada: Izmeriti kvašenje zdravog dentina i dentina sa veštački indukovanim
karijesom (VIK) merenjem kontaktnog ugla referentnih tečnosti i odrediti njihovu
površinsku energiju kod tretmana sa i bez primene ortofosforne kiseline.
Materijali i metode: Dentinski diskovi su bili podeljeni u dve osnovne grupe (30
uzoraka) pri čemu su eksperimentalnu grupu činili diskovi tretirani rastvorom 8%
metil-celuloze i 0,1M mlečne kiseline (pH 4,6), a kontrolnu grupu intaktni dentinski
diskovi. U svakoj grupi su formirane po dve podgrupe. Podgrupu I (n=15) su činili
uzorci tretirani ortofosfornom kiselinom u trajanju od 15 sek. a podgrupu II (n=15) su
činili uzorci bez tretmana. Merenje kontaktnog ugla vršeno je uz pomoć tri referentne
tečnosti metodom statične kapi. Na osnovu dobijenih vrednosti kontaktnih uglova i uz
pomoć van Oss-Chaudhury-Good formule izračunata je površinska energija.
Rezultati: Na uzorcima sa VIK koji su tretirani ortofosfornom kiselinom izmerene su
statistički značajno veće vrednosti kontaktnih uglova za sve referentne tečnosti
(Destilovana voda_69,97±0,86°; Etilen-glikol_69,38±5,13°; Dijod
metan_51,30±5,63°) u odnosu na netretirane uzorke (Destilovana voda_51,67±2,30º;
Etilen-glikol_34,74±4,76º; Dijod metan_27,28±3,02°). Na uzorcima intaktnog dentina
izmerene su statistički značajno manje vrednosti kontaktnih uglova za sve referentne
tečnosti nakon primene ortofosforne kiseline (Destilovana voda_51,09±5,37°; Etilen glikol_30,32±4,68°; Dijod metan_25,44±4,24°) u odnosu na netretirane uzorke
(Destilovana voda_58,99±6,58º; Etilen-glikol_48,22±6,26º; Dijod
metan_45,69±8,47°). Statistički značajno smanjenje površinske energije dobijeno je
kod dentinskih uzoraka sa VIK nakon kiselinskog nagrizanja (56,31±10,29mJ/m²) u
odnosu na netretirane uzorke u okviru iste grupe (78,69±7,51mJ/m²), p=0,004.
Zaključak: Uzorci VIK bez dodatnih tretmana pokazali su veći stepen kvašenja za
razliku od uzoraka sa VIK kod kojih je primenjen tretman nagrizanja ortofosfornom
kiselinom. Dobijeni rezultati sugerišu da na selektivno ostavljenom karijesu nije nužno
primenjivati ortofosfornu kiselinu u cilju povećanja kvaliteta adhezije.
PB  - Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet
T1  - Ispitivanje površinskih karakteristika dentina sa veštački indukovanim karijesom
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3322
ER  - 
@misc{
author = "Bojanić, Marko",
year = "2023",
abstract = "Uvod: Kvašenje površine dentina i njegova površinka energija mogu imati uticaj na
distribuciju dentalnih adhezivnih sistema. Tokom preparacije kaviteta, pri primeni
selektivne metode uklanjanja karijesa, u najdubljem delu kaviteta usled njegovog
prisustva, može doći do smanjene jačine veze sa adhezivnim sistemom.
Cilj rada: Izmeriti kvašenje zdravog dentina i dentina sa veštački indukovanim
karijesom (VIK) merenjem kontaktnog ugla referentnih tečnosti i odrediti njihovu
površinsku energiju kod tretmana sa i bez primene ortofosforne kiseline.
Materijali i metode: Dentinski diskovi su bili podeljeni u dve osnovne grupe (30
uzoraka) pri čemu su eksperimentalnu grupu činili diskovi tretirani rastvorom 8%
metil-celuloze i 0,1M mlečne kiseline (pH 4,6), a kontrolnu grupu intaktni dentinski
diskovi. U svakoj grupi su formirane po dve podgrupe. Podgrupu I (n=15) su činili
uzorci tretirani ortofosfornom kiselinom u trajanju od 15 sek. a podgrupu II (n=15) su
činili uzorci bez tretmana. Merenje kontaktnog ugla vršeno je uz pomoć tri referentne
tečnosti metodom statične kapi. Na osnovu dobijenih vrednosti kontaktnih uglova i uz
pomoć van Oss-Chaudhury-Good formule izračunata je površinska energija.
Rezultati: Na uzorcima sa VIK koji su tretirani ortofosfornom kiselinom izmerene su
statistički značajno veće vrednosti kontaktnih uglova za sve referentne tečnosti
(Destilovana voda_69,97±0,86°; Etilen-glikol_69,38±5,13°; Dijod
metan_51,30±5,63°) u odnosu na netretirane uzorke (Destilovana voda_51,67±2,30º;
Etilen-glikol_34,74±4,76º; Dijod metan_27,28±3,02°). Na uzorcima intaktnog dentina
izmerene su statistički značajno manje vrednosti kontaktnih uglova za sve referentne
tečnosti nakon primene ortofosforne kiseline (Destilovana voda_51,09±5,37°; Etilen glikol_30,32±4,68°; Dijod metan_25,44±4,24°) u odnosu na netretirane uzorke
(Destilovana voda_58,99±6,58º; Etilen-glikol_48,22±6,26º; Dijod
metan_45,69±8,47°). Statistički značajno smanjenje površinske energije dobijeno je
kod dentinskih uzoraka sa VIK nakon kiselinskog nagrizanja (56,31±10,29mJ/m²) u
odnosu na netretirane uzorke u okviru iste grupe (78,69±7,51mJ/m²), p=0,004.
Zaključak: Uzorci VIK bez dodatnih tretmana pokazali su veći stepen kvašenja za
razliku od uzoraka sa VIK kod kojih je primenjen tretman nagrizanja ortofosfornom
kiselinom. Dobijeni rezultati sugerišu da na selektivno ostavljenom karijesu nije nužno
primenjivati ortofosfornu kiselinu u cilju povećanja kvaliteta adhezije.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet",
title = "Ispitivanje površinskih karakteristika dentina sa veštački indukovanim karijesom",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3322"
}
Bojanić, M.. (2023). Ispitivanje površinskih karakteristika dentina sa veštački indukovanim karijesom. 
Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3322
Bojanić M. Ispitivanje površinskih karakteristika dentina sa veštački indukovanim karijesom. 2023;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3322 .
Bojanić, Marko, "Ispitivanje površinskih karakteristika dentina sa veštački indukovanim karijesom" (2023),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3322 .

Aspekti hibridizacije adhezivnih sistema

Todorović, Marina

(Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet, 2023)

TY  - THES
AU  - Todorović, Marina
PY  - 2023
UR  - https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/3266
AB  - Dentalni adhezivni sistemi su tečne smeše koji obezbeđuju vezu između kompozitnih materijala i čvrstih zubnih tikva. Hibridizacija je proces formiranja hibridnog sloja koji predstavlja proces preplitanja smole u demineralizovanoj površini dentina. Demineralizacijom dentina, infiltracijom monomera i naknadnom polimerizacijom formira se hibridni sloj i na taj način se ostvaruje mikromehanička veza između dentina i smole. U gleđi se dešava sličan proces, polimerizacijom materijal ostaje zaključan u površinu gleđi i formiraju se mikrotagovi i makrotagovi, odnosno prstoliki produžeci koji predstavljaju osnovu mikromehaničke veze gleđi. Dentalni adhezivni sistemi se mogu podeliti na adhezive sa kiselinskim nagrizanjem koji mogu biti trofazni i dvofazni i na samonagrizajuće adhezive koji mogu biti dvofazni i jednofazni. U kliničkoj praksi se koriste tri vrste protokola primene dentalnih adhezivnih sistema to su protokol ,,totalnog nagrizanja“, protokol ,,samonagrizanja“ i protokol ,,selektivnog nagrizanja“.
PB  - Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet
T1  - Aspekti hibridizacije adhezivnih sistema
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3266
ER  - 
@misc{
author = "Todorović, Marina",
year = "2023",
abstract = "Dentalni adhezivni sistemi su tečne smeše koji obezbeđuju vezu između kompozitnih materijala i čvrstih zubnih tikva. Hibridizacija je proces formiranja hibridnog sloja koji predstavlja proces preplitanja smole u demineralizovanoj površini dentina. Demineralizacijom dentina, infiltracijom monomera i naknadnom polimerizacijom formira se hibridni sloj i na taj način se ostvaruje mikromehanička veza između dentina i smole. U gleđi se dešava sličan proces, polimerizacijom materijal ostaje zaključan u površinu gleđi i formiraju se mikrotagovi i makrotagovi, odnosno prstoliki produžeci koji predstavljaju osnovu mikromehaničke veze gleđi. Dentalni adhezivni sistemi se mogu podeliti na adhezive sa kiselinskim nagrizanjem koji mogu biti trofazni i dvofazni i na samonagrizajuće adhezive koji mogu biti dvofazni i jednofazni. U kliničkoj praksi se koriste tri vrste protokola primene dentalnih adhezivnih sistema to su protokol ,,totalnog nagrizanja“, protokol ,,samonagrizanja“ i protokol ,,selektivnog nagrizanja“.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet",
title = "Aspekti hibridizacije adhezivnih sistema",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3266"
}
Todorović, M.. (2023). Aspekti hibridizacije adhezivnih sistema. 
Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3266
Todorović M. Aspekti hibridizacije adhezivnih sistema. 2023;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3266 .
Todorović, Marina, "Aspekti hibridizacije adhezivnih sistema" (2023),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3266 .

Urgentna stanja u endodonciji – dijagnostika i terapija

Vujnović, Neda

(Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet, 2023)

TY  - THES
AU  - Vujnović, Neda
PY  - 2023
UR  - https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/3345
AB  - Urgentna stanja u endodonciji uključuju pre svega simptome bola i otoka, a
uzrokovane su najčešće zapaljenjima pulpe i periapikalnog tkiva kao i traumatske
povrede zuba. Zadatak stomatologa je uklanjanje bola, a to može jedino
dijagnostikovanjem uzroka bola. Pravovremena i tačna dijagnoza je u ovim situacijama
osnovni uslov za adekvatnu terapiju. Dijagnoza oboljenja pulpe i apeksnog
periodoncijuma se postavlja na osnovu detaljne stomatološke anamneze, objektivnog
kliničkog nalaza, dodatnih dijagnostičkih testova, rendgenografije i laboratorijskih
ispitivanja. Osnovni princip terapije je potpuno uklanjanje nadražaja koji su doveli do
nastanka bolesti. Takođe je neophodno objasniti pacijentu sve potencijalne komplikacije
endodontske terapije i dati postterapijske savete ili ordinirati odgovarajuću
farmakoterapiju ukoliko je neophodna u konkretnom slučaju.
PB  - Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet
T1  - Urgentna stanja u endodonciji – dijagnostika i terapija
ER  - 
@misc{
author = "Vujnović, Neda",
year = "2023",
abstract = "Urgentna stanja u endodonciji uključuju pre svega simptome bola i otoka, a
uzrokovane su najčešće zapaljenjima pulpe i periapikalnog tkiva kao i traumatske
povrede zuba. Zadatak stomatologa je uklanjanje bola, a to može jedino
dijagnostikovanjem uzroka bola. Pravovremena i tačna dijagnoza je u ovim situacijama
osnovni uslov za adekvatnu terapiju. Dijagnoza oboljenja pulpe i apeksnog
periodoncijuma se postavlja na osnovu detaljne stomatološke anamneze, objektivnog
kliničkog nalaza, dodatnih dijagnostičkih testova, rendgenografije i laboratorijskih
ispitivanja. Osnovni princip terapije je potpuno uklanjanje nadražaja koji su doveli do
nastanka bolesti. Takođe je neophodno objasniti pacijentu sve potencijalne komplikacije
endodontske terapije i dati postterapijske savete ili ordinirati odgovarajuću
farmakoterapiju ukoliko je neophodna u konkretnom slučaju.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet",
title = "Urgentna stanja u endodonciji – dijagnostika i terapija"
}
Vujnović, N.. (2023). Urgentna stanja u endodonciji – dijagnostika i terapija. 
Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet..
Vujnović N. Urgentna stanja u endodonciji – dijagnostika i terapija. 2023;..
Vujnović, Neda, "Urgentna stanja u endodonciji – dijagnostika i terapija" (2023).

Urgentna endodontska terapija

Stojanović, Katarina

(Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet, 2023)

TY  - THES
AU  - Stojanović, Katarina
PY  - 2023
UR  - https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/3250
AB  - Urgentna endodontska terapija je neizostavni deo svakodnevnog rada
stomatologa. Ovakav vid terapije se sprovodi kod akutnih reverzibilnih i
ireverzibilnih pulpitisa, akutnih apeksnih periodontitisa. Takođe, traume
zuba i potpornog aparata zahtevaju urgentnu terapiju. S obzirom na brzi i
nagli razvoj simptoma, pacijenti često dolaze uplašeni sa prisutnim jakim
bolom ili otokom, što su dva najčešća simptoma koja pacijenti prijavljuju.
Bol je odlika inflamacije pulpe ili periapikalnog tkiva. Karakteristike bola razlikuju reverzbilne i ireverzibilne pulpitise. Inflamacija
periapikalnog tkiva je posledica infekcije kanala korena u vidu akutnog
apeksnog periodontitisa koji može progredirati u apsces što se manifestuje
intraoralnim otokom. Daljim razvojem infekcije prisutni su i ekstraoralni
simptomi. Širenjem infekcije dolazi do poremećaja opšteg stanja pacijenta.
Očekuje se da intervencija bude brza, što se postiže definitivnim
tretmanom i medikamentnom terapijom zasnovanoj na temeljnoj anamnezi,
kliničkom pregledu, primeni pomoćnih dijagnostičkih sredstava. Poštovanje
ove ,,3D” procedure čini intervenciju efikasnom. Bilo kakvi propusti
dovode do grešaka i neuspeha primenjene terapije, što može rezultovati
pogoršanjem kliničke slike i razvojem komplikacija. Primena antibiotika i
analgetika mora biti opravdana i primenjena samo kao dopunska urgentnoj
endodontskoj terapiji. S obzirom na varijetet akutnih kliničkih stanja,
terapija se sprovodi u vidu indirektnog ili direktnog prekrivanja pulpe,
pulpotomije, pulpektomije ili terapije inficiranog kanala korena. Hitan
endodontski tretman se najčešće odnosi na terapiju akutnog apeksnog
periodontitisa i zasniva se na transkanalnoj drenaži i inciziji i drenaži
apscesa u slučaju postojanja fluktuacije. Definitivni tretman podrazumeva
endodontsku terapiju inficiranog kanala korena. Urgentna stanja
predstavljaju i traume u vidu fraktura krunica i korena, kontuzija,
subluksacija, luksacija i avulzija. Postoje različiti terapijski modaliteti
navedenih trauma. Endodontska terapija se izvodi neposredno kod fraktura
krunice sa otvaranjem zubne pulpe u vidu pulpotomije i pulpektomije. Povrede
potpornog aparata zuba se prvenstveno saniraju repozicijom i imobilizacijom, dok se endodontska terapija obično sprovodi nakon 7-10
dana. Nakon izvršene urgentne endodontske terapije, kao i definitivnog
tretmana, neophodni su redovni kontrolni pregledi.
PB  - Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet
T1  - Urgentna endodontska terapija
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3250
ER  - 
@misc{
author = "Stojanović, Katarina",
year = "2023",
abstract = "Urgentna endodontska terapija je neizostavni deo svakodnevnog rada
stomatologa. Ovakav vid terapije se sprovodi kod akutnih reverzibilnih i
ireverzibilnih pulpitisa, akutnih apeksnih periodontitisa. Takođe, traume
zuba i potpornog aparata zahtevaju urgentnu terapiju. S obzirom na brzi i
nagli razvoj simptoma, pacijenti često dolaze uplašeni sa prisutnim jakim
bolom ili otokom, što su dva najčešća simptoma koja pacijenti prijavljuju.
Bol je odlika inflamacije pulpe ili periapikalnog tkiva. Karakteristike bola razlikuju reverzbilne i ireverzibilne pulpitise. Inflamacija
periapikalnog tkiva je posledica infekcije kanala korena u vidu akutnog
apeksnog periodontitisa koji može progredirati u apsces što se manifestuje
intraoralnim otokom. Daljim razvojem infekcije prisutni su i ekstraoralni
simptomi. Širenjem infekcije dolazi do poremećaja opšteg stanja pacijenta.
Očekuje se da intervencija bude brza, što se postiže definitivnim
tretmanom i medikamentnom terapijom zasnovanoj na temeljnoj anamnezi,
kliničkom pregledu, primeni pomoćnih dijagnostičkih sredstava. Poštovanje
ove ,,3D” procedure čini intervenciju efikasnom. Bilo kakvi propusti
dovode do grešaka i neuspeha primenjene terapije, što može rezultovati
pogoršanjem kliničke slike i razvojem komplikacija. Primena antibiotika i
analgetika mora biti opravdana i primenjena samo kao dopunska urgentnoj
endodontskoj terapiji. S obzirom na varijetet akutnih kliničkih stanja,
terapija se sprovodi u vidu indirektnog ili direktnog prekrivanja pulpe,
pulpotomije, pulpektomije ili terapije inficiranog kanala korena. Hitan
endodontski tretman se najčešće odnosi na terapiju akutnog apeksnog
periodontitisa i zasniva se na transkanalnoj drenaži i inciziji i drenaži
apscesa u slučaju postojanja fluktuacije. Definitivni tretman podrazumeva
endodontsku terapiju inficiranog kanala korena. Urgentna stanja
predstavljaju i traume u vidu fraktura krunica i korena, kontuzija,
subluksacija, luksacija i avulzija. Postoje različiti terapijski modaliteti
navedenih trauma. Endodontska terapija se izvodi neposredno kod fraktura
krunice sa otvaranjem zubne pulpe u vidu pulpotomije i pulpektomije. Povrede
potpornog aparata zuba se prvenstveno saniraju repozicijom i imobilizacijom, dok se endodontska terapija obično sprovodi nakon 7-10
dana. Nakon izvršene urgentne endodontske terapije, kao i definitivnog
tretmana, neophodni su redovni kontrolni pregledi.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet",
title = "Urgentna endodontska terapija",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3250"
}
Stojanović, K.. (2023). Urgentna endodontska terapija. 
Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3250
Stojanović K. Urgentna endodontska terapija. 2023;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3250 .
Stojanović, Katarina, "Urgentna endodontska terapija" (2023),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3250 .

Keramičke zubne nadoknade

Živković, Hana

(Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet, 2023)

TY  - THES
AU  - Živković, Hana
PY  - 2023
UR  - https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/3344
PB  - Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet
T1  - Keramičke zubne nadoknade
ER  - 
@misc{
author = "Živković, Hana",
year = "2023",
publisher = "Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet",
title = "Keramičke zubne nadoknade"
}
Živković, H.. (2023). Keramičke zubne nadoknade. 
Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet..
Živković H. Keramičke zubne nadoknade. 2023;..
Živković, Hana, "Keramičke zubne nadoknade" (2023).

Otiskivanje u implant protetici

Marjanović, Vanja

(Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet, 2023)

TY  - THES
AU  - Marjanović, Vanja
PY  - 2023
UR  - https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/3313
PB  - Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet
T1  - Otiskivanje u implant protetici
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3313
ER  - 
@misc{
author = "Marjanović, Vanja",
year = "2023",
publisher = "Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet",
title = "Otiskivanje u implant protetici",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3313"
}
Marjanović, V.. (2023). Otiskivanje u implant protetici. 
Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3313
Marjanović V. Otiskivanje u implant protetici. 2023;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3313 .
Marjanović, Vanja, "Otiskivanje u implant protetici" (2023),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3313 .

Livena nadogradnja u terapiji devitalizovanih zuba

Petrović, Tamara

(Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet, 2023)

TY  - THES
AU  - Petrović, Tamara
PY  - 2023
UR  - https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/3245
PB  - Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet
T1  - Livena nadogradnja u terapiji devitalizovanih zuba
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3245
ER  - 
@misc{
author = "Petrović, Tamara",
year = "2023",
publisher = "Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet",
title = "Livena nadogradnja u terapiji devitalizovanih zuba",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3245"
}
Petrović, T.. (2023). Livena nadogradnja u terapiji devitalizovanih zuba. 
Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3245
Petrović T. Livena nadogradnja u terapiji devitalizovanih zuba. 2023;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3245 .
Petrović, Tamara, "Livena nadogradnja u terapiji devitalizovanih zuba" (2023),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3245 .

Premaligne lezije i premaligna stanja usne duplje

Golubov, Jelena

(Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet, 2023)

TY  - THES
AU  - Golubov, Jelena
PY  - 2023
UR  - https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/3343
PB  - Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet
T1  - Premaligne lezije i premaligna stanja usne duplje
ER  - 
@misc{
author = "Golubov, Jelena",
year = "2023",
publisher = "Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet",
title = "Premaligne lezije i premaligna stanja usne duplje"
}
Golubov, J.. (2023). Premaligne lezije i premaligna stanja usne duplje. 
Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet..
Golubov J. Premaligne lezije i premaligna stanja usne duplje. 2023;..
Golubov, Jelena, "Premaligne lezije i premaligna stanja usne duplje" (2023).

Dijagnostičke metode u oralnoj medicini

Ćitić, Aleksandra

(Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet, 2023)

TY  - THES
AU  - Ćitić, Aleksandra
PY  - 2023
UR  - https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/3326
PB  - Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet
T1  - Dijagnostičke metode u oralnoj medicini
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3326
ER  - 
@misc{
author = "Ćitić, Aleksandra",
year = "2023",
publisher = "Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet",
title = "Dijagnostičke metode u oralnoj medicini",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3326"
}
Ćitić, A.. (2023). Dijagnostičke metode u oralnoj medicini. 
Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3326
Ćitić A. Dijagnostičke metode u oralnoj medicini. 2023;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3326 .
Ćitić, Aleksandra, "Dijagnostičke metode u oralnoj medicini" (2023),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3326 .

Premaligne lezije usne duplje

Stojanov, Katarina

(Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet, 2023)

TY  - THES
AU  - Stojanov, Katarina
PY  - 2023
UR  - https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/3241
AB  - Premaligne lezije usne duplje su oralne lezije koje imaju potencijal da progrediraju do maligniteta. Najčešća potencijalno maligna lazije je leukoplakija. Mnoge druge promene takođe se mogu povezati sa povećanim rizikom od nastanka skvamocelularnog karcinoma. To su eritroplakija, oralni lichen planus, aktinični heilitis, oralna submukozna fibroza, diskoidni lupus eritematodes, ali i neki nasledni poremećaju, kao što su kongenitalna diskeratoza i Fanconi anemija. Bitni prognostički faktori su lokalizacija lezije, njen izgled i veličina, starost pacijenta i dužina postojanja lezije, pol i navike. Sa histološkog aspekta najbitnija je epitelna displazija. Mnoge studije dokazuju da je rizik od nastanka oralnog karcinoma kod pacijenata kod kojih postoji samo jedan etiološki faktor mnogo manji, u poređenju sa slučajevima gde su ti faktori kombinovani. Samo pravilno postavljena dijagnoza omogućava pravilan izbor terapije. Lečenje uključuje redovno praćenje lezije, medikamentoznu i hiruršku terapiju. Uloga stomatologa je kako u ranom otkrivanju, tako i u ranom tretiranju lazije, te sprečavanju nastanka oralnog karcinoma.
PB  - Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet
T1  - Premaligne lezije usne duplje
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3241
ER  - 
@misc{
author = "Stojanov, Katarina",
year = "2023",
abstract = "Premaligne lezije usne duplje su oralne lezije koje imaju potencijal da progrediraju do maligniteta. Najčešća potencijalno maligna lazije je leukoplakija. Mnoge druge promene takođe se mogu povezati sa povećanim rizikom od nastanka skvamocelularnog karcinoma. To su eritroplakija, oralni lichen planus, aktinični heilitis, oralna submukozna fibroza, diskoidni lupus eritematodes, ali i neki nasledni poremećaju, kao što su kongenitalna diskeratoza i Fanconi anemija. Bitni prognostički faktori su lokalizacija lezije, njen izgled i veličina, starost pacijenta i dužina postojanja lezije, pol i navike. Sa histološkog aspekta najbitnija je epitelna displazija. Mnoge studije dokazuju da je rizik od nastanka oralnog karcinoma kod pacijenata kod kojih postoji samo jedan etiološki faktor mnogo manji, u poređenju sa slučajevima gde su ti faktori kombinovani. Samo pravilno postavljena dijagnoza omogućava pravilan izbor terapije. Lečenje uključuje redovno praćenje lezije, medikamentoznu i hiruršku terapiju. Uloga stomatologa je kako u ranom otkrivanju, tako i u ranom tretiranju lazije, te sprečavanju nastanka oralnog karcinoma.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet",
title = "Premaligne lezije usne duplje",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3241"
}
Stojanov, K.. (2023). Premaligne lezije usne duplje. 
Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3241
Stojanov K. Premaligne lezije usne duplje. 2023;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3241 .
Stojanov, Katarina, "Premaligne lezije usne duplje" (2023),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3241 .

Alergijske reakcije i usna duplja

Ćalić, Tamara

(Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet, 2023)

TY  - THES
AU  - Ćalić, Tamara
PY  - 2023
UR  - https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/3235
PB  - Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet
T1  - Alergijske reakcije i usna duplja
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3235
ER  - 
@misc{
author = "Ćalić, Tamara",
year = "2023",
publisher = "Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet",
title = "Alergijske reakcije i usna duplja",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3235"
}
Ćalić, T.. (2023). Alergijske reakcije i usna duplja. 
Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3235
Ćalić T. Alergijske reakcije i usna duplja. 2023;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3235 .
Ćalić, Tamara, "Alergijske reakcije i usna duplja" (2023),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3235 .

Bionator po Baltersu tip III

Rajić, Iva

(Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet, 2023)

TY  - THES
AU  - Rajić, Iva
PY  - 2023
UR  - https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/3342
PB  - Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet
T1  - Bionator po Baltersu tip III
ER  - 
@misc{
author = "Rajić, Iva",
year = "2023",
publisher = "Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet",
title = "Bionator po Baltersu tip III"
}
Rajić, I.. (2023). Bionator po Baltersu tip III. 
Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet..
Rajić I. Bionator po Baltersu tip III. 2023;..
Rajić, Iva, "Bionator po Baltersu tip III" (2023).

Prevalenca i izraženost TMD kod ortodontskih pacijenata

Milenković, Maša

(Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet, 2023)

TY  - THES
AU  - Milenković, Maša
PY  - 2023
UR  - https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/3224
AB  - Uvod: Temporomandibularna disfunkcija (TMD) manifestuje se kao skup simptoma od kojih su najčešći bol u regiji mastikatornih mišića ili temporomandibularnih zglobova, ograničeno otvaranje usta, neregularne kretnje donje vilice, glavobolje i zvučni efekti u TMZ.
Cilj rada: Utvrditi prevalencu i izraženost TMD kod ortodontskih pacijenata na Klinici za ortopediju vilica, i ispitati da li vrsta malokluzije utiče na učestalost i izraženost TMD.
Materijal i metode: Istraživanje je sprovedeno u vidu Fonseka upitnika, koji ispitanike klasifikuje u odnosu na izraženost TMD (bez TMD, blaga, umerena i izražena TMD). Eksperimentalnu grupu činili su pacijenti Klinike za Ortopediju vilica sa potvrđenim ortodontskim nepravilnostima, dok su kontrolnu grupu činili studenti Stomatološkog fakulteta u Beogradu sa okluzijom prve klase po Englu, bez nepravilnosti zagrižaja i potrebe za ortodontskim tretmanom. Ortodontski pacijenti su klasifikovani u tri grupe na osnovu sagitalnih nepravilnosti zagrižaja.
Rezultati: U eksperimentalnoj grupi 46,96% ortodontskih pacijenata pokazalo je neku formu TMD, dok je među studentima taj procenat bio 54,29%. Pacijenti sa manje ili više izraženom malokluzijom druge klase pokazali su veću učestalost TMD u odnosu na prvu i treću klasu, kao i kontrolnu grupu (64,71%). I u eksperimentalnoj i u kontrolnoj grupi, najčešće su bile zastupljene blage forme TMD. U eksperimentalnoj grupi učestalost TMD bila je veća kod žena nego kod muškaraca. Zaključak: Pacijenti sa distookluzijom su u najvećem procentu pokazali učestalost TMD. Visok procenat zastupljenosti TMD u kontrolnoj grupi govori u prilog jako složenoj etiologiji TMD i tome da su ortodontske nepravilnosti samo jedan od brojnih faktora koji mogu uticati na njen nastanak i izraženost, ali da se ne smeju smatrati najznačajnijim. Fonseka upitnik na vrlo jednostavan način može utvrditi postojanje i stepen izraženosti TMD.
PB  - Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet
T1  - Prevalenca i izraženost TMD kod ortodontskih pacijenata
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3224
ER  - 
@misc{
author = "Milenković, Maša",
year = "2023",
abstract = "Uvod: Temporomandibularna disfunkcija (TMD) manifestuje se kao skup simptoma od kojih su najčešći bol u regiji mastikatornih mišića ili temporomandibularnih zglobova, ograničeno otvaranje usta, neregularne kretnje donje vilice, glavobolje i zvučni efekti u TMZ.
Cilj rada: Utvrditi prevalencu i izraženost TMD kod ortodontskih pacijenata na Klinici za ortopediju vilica, i ispitati da li vrsta malokluzije utiče na učestalost i izraženost TMD.
Materijal i metode: Istraživanje je sprovedeno u vidu Fonseka upitnika, koji ispitanike klasifikuje u odnosu na izraženost TMD (bez TMD, blaga, umerena i izražena TMD). Eksperimentalnu grupu činili su pacijenti Klinike za Ortopediju vilica sa potvrđenim ortodontskim nepravilnostima, dok su kontrolnu grupu činili studenti Stomatološkog fakulteta u Beogradu sa okluzijom prve klase po Englu, bez nepravilnosti zagrižaja i potrebe za ortodontskim tretmanom. Ortodontski pacijenti su klasifikovani u tri grupe na osnovu sagitalnih nepravilnosti zagrižaja.
Rezultati: U eksperimentalnoj grupi 46,96% ortodontskih pacijenata pokazalo je neku formu TMD, dok je među studentima taj procenat bio 54,29%. Pacijenti sa manje ili više izraženom malokluzijom druge klase pokazali su veću učestalost TMD u odnosu na prvu i treću klasu, kao i kontrolnu grupu (64,71%). I u eksperimentalnoj i u kontrolnoj grupi, najčešće su bile zastupljene blage forme TMD. U eksperimentalnoj grupi učestalost TMD bila je veća kod žena nego kod muškaraca. Zaključak: Pacijenti sa distookluzijom su u najvećem procentu pokazali učestalost TMD. Visok procenat zastupljenosti TMD u kontrolnoj grupi govori u prilog jako složenoj etiologiji TMD i tome da su ortodontske nepravilnosti samo jedan od brojnih faktora koji mogu uticati na njen nastanak i izraženost, ali da se ne smeju smatrati najznačajnijim. Fonseka upitnik na vrlo jednostavan način može utvrditi postojanje i stepen izraženosti TMD.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet",
title = "Prevalenca i izraženost TMD kod ortodontskih pacijenata",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3224"
}
Milenković, M.. (2023). Prevalenca i izraženost TMD kod ortodontskih pacijenata. 
Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3224
Milenković M. Prevalenca i izraženost TMD kod ortodontskih pacijenata. 2023;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3224 .
Milenković, Maša, "Prevalenca i izraženost TMD kod ortodontskih pacijenata" (2023),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3224 .

Nejednakosti vezane za oralno zdravlje kod dece predškolskog uzrasta

Mladenović, Milica

(Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet, 2023)

TY  - THES
AU  - Mladenović, Milica
PY  - 2023
UR  - https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/3341
AB  - Uvod: Karijes ranog detinjstva kao hronična nezarazna bolest, je značajan
zbog svoje široke zastupljenosti kod dece predškolskog uzrasta i šire. Boljim
razumevanjem socio-ekonomkih faktora i politike, koji imaju snažan uticaj na
oralno zdravlje i nastanak karijesa, može omogućiti efikasnije preventivne mere
u oralnom zdravlju.
Cilj: Ova studija je imala za cilj da proceni uticaj socio-ekonomskih
faktora na status karijesa kod dece predškolskog uzrasta širom evropskih
zemalja.
Materijali i metode: Istraživanje je bilo po tipu sistematskog pregleda
literature. Istaživanje je izvršeno od juna do avgusta 2023. godine. Obuhvatalo
je epidemiološka i eksperimentalna istraživanja o statusu karijesa kod dece
predškolskog uzrasta u poslednjih 10 godina. Karijes indeks prosek mlečnih zuba
je izračunat i analiziran u odnosu na tip zdravstvenog sistema, bruto nacionalni
dohodak i stopu nezaposlenosti. Kriterijumi za uključivanje radova u
istraživanje jesu da su radovi objavljivani u poslednjih 10 godina (2013-2023), kao
i podaci o učestalosti karijesa, ili bar jednom karijesnom, izvađenom ili
plombiranom mlečnom zubu ili njihove prosečne vrednosti. Kao i da su radovi
isključivo iz zemalja Evrope, i isključivo kod dece predškolskog uzrasta. U
suprotnom su radovi bili odbacivani. Podaci su analizirani korišćenjem statističkog programa SPSS 26.0.
Rezultati: Pretraživanjem literature u naučnoj bazi podataka Medline
identifikovano je ukupno 188 publikacija. Nakon eliminacije radova koji nisu
bili u skladu sa kriterijumima za uključivanje u ovo istraživanje, preostala je 51
publikacija koje su preuzete radi prikupljanja podataka Od ukupnog broja
analiziranih publikacija najučestalije su bile studije preseka (n=25).
Istraživanje je ukupno obuhvatilo 77959 dece prosečnog uzrasta 4,05 godina.
Analiza podataka je pokazala statistički značajno veću učestalost KRD-a u
zemljama sa istočno evropskim modelom zdravstvene zaštite, u zemljama sa nižim
nivoom bruto nacionalnog dohodka. Iako nije uočena statistički značajna razlika
u učestalosti KRD, dalja analiza je pokazala jasan trend povećanja učestalosti
karijes indeks proseka i šrevalencija KRD-a sa povećanjem stope nezaposlenosti
u zemljama.
Zaključak: Snažan uticaj socio-ekonomskih faktora na oralno zdravlje dece
sugeriše favorizovanje naprednih pristupa u preventivnim merama oralnog
zdravlja, pogotovo u zemljama sa poteškoćama u finansiranju samog zdravstvenog
sistema.
PB  - Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet
T1  - Nejednakosti vezane za oralno zdravlje kod dece predškolskog uzrasta
ER  - 
@misc{
author = "Mladenović, Milica",
year = "2023",
abstract = "Uvod: Karijes ranog detinjstva kao hronična nezarazna bolest, je značajan
zbog svoje široke zastupljenosti kod dece predškolskog uzrasta i šire. Boljim
razumevanjem socio-ekonomkih faktora i politike, koji imaju snažan uticaj na
oralno zdravlje i nastanak karijesa, može omogućiti efikasnije preventivne mere
u oralnom zdravlju.
Cilj: Ova studija je imala za cilj da proceni uticaj socio-ekonomskih
faktora na status karijesa kod dece predškolskog uzrasta širom evropskih
zemalja.
Materijali i metode: Istraživanje je bilo po tipu sistematskog pregleda
literature. Istaživanje je izvršeno od juna do avgusta 2023. godine. Obuhvatalo
je epidemiološka i eksperimentalna istraživanja o statusu karijesa kod dece
predškolskog uzrasta u poslednjih 10 godina. Karijes indeks prosek mlečnih zuba
je izračunat i analiziran u odnosu na tip zdravstvenog sistema, bruto nacionalni
dohodak i stopu nezaposlenosti. Kriterijumi za uključivanje radova u
istraživanje jesu da su radovi objavljivani u poslednjih 10 godina (2013-2023), kao
i podaci o učestalosti karijesa, ili bar jednom karijesnom, izvađenom ili
plombiranom mlečnom zubu ili njihove prosečne vrednosti. Kao i da su radovi
isključivo iz zemalja Evrope, i isključivo kod dece predškolskog uzrasta. U
suprotnom su radovi bili odbacivani. Podaci su analizirani korišćenjem statističkog programa SPSS 26.0.
Rezultati: Pretraživanjem literature u naučnoj bazi podataka Medline
identifikovano je ukupno 188 publikacija. Nakon eliminacije radova koji nisu
bili u skladu sa kriterijumima za uključivanje u ovo istraživanje, preostala je 51
publikacija koje su preuzete radi prikupljanja podataka Od ukupnog broja
analiziranih publikacija najučestalije su bile studije preseka (n=25).
Istraživanje je ukupno obuhvatilo 77959 dece prosečnog uzrasta 4,05 godina.
Analiza podataka je pokazala statistički značajno veću učestalost KRD-a u
zemljama sa istočno evropskim modelom zdravstvene zaštite, u zemljama sa nižim
nivoom bruto nacionalnog dohodka. Iako nije uočena statistički značajna razlika
u učestalosti KRD, dalja analiza je pokazala jasan trend povećanja učestalosti
karijes indeks proseka i šrevalencija KRD-a sa povećanjem stope nezaposlenosti
u zemljama.
Zaključak: Snažan uticaj socio-ekonomskih faktora na oralno zdravlje dece
sugeriše favorizovanje naprednih pristupa u preventivnim merama oralnog
zdravlja, pogotovo u zemljama sa poteškoćama u finansiranju samog zdravstvenog
sistema.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet",
title = "Nejednakosti vezane za oralno zdravlje kod dece predškolskog uzrasta"
}
Mladenović, M.. (2023). Nejednakosti vezane za oralno zdravlje kod dece predškolskog uzrasta. 
Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet..
Mladenović M. Nejednakosti vezane za oralno zdravlje kod dece predškolskog uzrasta. 2023;..
Mladenović, Milica, "Nejednakosti vezane za oralno zdravlje kod dece predškolskog uzrasta" (2023).

Spremnost budućih stomatologa za rad sa osetljivim grupama pacijenata

Pešić, Ana

(Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet, 2023)

TY  - THES
AU  - Pešić, Ana
PY  - 2023
UR  - https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/3210
AB  - Uvod: Oralno zdravlje dece sa posebnim potrebama je lošije od oralnog zdravlja njihovih zdravih vršnjaka, zbog čestog neadekvatnog održavanja oralne higijene i dijetetskog režima. Na visok rizik za nastanak oralnih oboljenja u ovoj grupi pacijenata utiče i nedovoljna dostupnost stomatološke zdravstvene zaštite. Smatra se da bi bolja obuka mladih stomatologa i studenata osnovnih studija za rad sa pacijentima sa posebnim potrebama omogućila da veći broj stomatologa bude dostupan za stomatološke usluge.
Cilj rada: Cilj rada bio je da se ispita trenutna obučenost studenata osnovnih studija za rad sa osobama sa posebnim potrebama.
Materijal i metode: Istraživanje je bilo po tipu studije preseka. Izvršeno je u toku letnjeg semestra 2021/22. godine, na Stomatološkom fakultetu u Beogradu. Uzorak su bili svi studenti, link sa upitnikom je poslat putem mejla preko studentske službe. Upitnik predstavlja srpsku verziju upitnika Međunarodnog udruženja za oralno zdravlje osoba sa posebnim potrebama. Upitnik je preveden, kulturološki i semantički adaptiran i pilotiran.
Rezultati: U istraživanju je učestvovalo 203 studenta Stomatološkog fakulteta u Beogradu, 21% uzorka su činili studenti 6. godine. Nije uočena statistički značajna razlika u stavovima studenata različitih godina vezano za obuku za rad sa osobama sa posebnim potrebama. Dve trećine ispitanika (63,1%) je izjavilo da studenti osnovnih studija nisu u mogućnosti da klinički rade sa osobama sa posebnim potrebama na studentskim vežbama. Nakon diplomiranja 81,3% studenata bi pohađalo dodatnu obuku za rad sa osobama sa posebnim potrebama. Od 71,2%-94% ispitanika je smatralo da bi bilo adekvatno da studenti osnovnih studija kroz praktičnu nastavu pružaju usluge različitim kategorijama osoba sa posebnim potrebama.
Zaključak: Postoji značajna zainteresovanost studenata za klinički rad sa osobama sa posebnim potrebama, kao i za proširenje teorijskog znanja iz ove oblasti.
PB  - Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet
T1  - Spremnost budućih stomatologa za rad sa osetljivim grupama pacijenata
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3210
ER  - 
@misc{
author = "Pešić, Ana",
year = "2023",
abstract = "Uvod: Oralno zdravlje dece sa posebnim potrebama je lošije od oralnog zdravlja njihovih zdravih vršnjaka, zbog čestog neadekvatnog održavanja oralne higijene i dijetetskog režima. Na visok rizik za nastanak oralnih oboljenja u ovoj grupi pacijenata utiče i nedovoljna dostupnost stomatološke zdravstvene zaštite. Smatra se da bi bolja obuka mladih stomatologa i studenata osnovnih studija za rad sa pacijentima sa posebnim potrebama omogućila da veći broj stomatologa bude dostupan za stomatološke usluge.
Cilj rada: Cilj rada bio je da se ispita trenutna obučenost studenata osnovnih studija za rad sa osobama sa posebnim potrebama.
Materijal i metode: Istraživanje je bilo po tipu studije preseka. Izvršeno je u toku letnjeg semestra 2021/22. godine, na Stomatološkom fakultetu u Beogradu. Uzorak su bili svi studenti, link sa upitnikom je poslat putem mejla preko studentske službe. Upitnik predstavlja srpsku verziju upitnika Međunarodnog udruženja za oralno zdravlje osoba sa posebnim potrebama. Upitnik je preveden, kulturološki i semantički adaptiran i pilotiran.
Rezultati: U istraživanju je učestvovalo 203 studenta Stomatološkog fakulteta u Beogradu, 21% uzorka su činili studenti 6. godine. Nije uočena statistički značajna razlika u stavovima studenata različitih godina vezano za obuku za rad sa osobama sa posebnim potrebama. Dve trećine ispitanika (63,1%) je izjavilo da studenti osnovnih studija nisu u mogućnosti da klinički rade sa osobama sa posebnim potrebama na studentskim vežbama. Nakon diplomiranja 81,3% studenata bi pohađalo dodatnu obuku za rad sa osobama sa posebnim potrebama. Od 71,2%-94% ispitanika je smatralo da bi bilo adekvatno da studenti osnovnih studija kroz praktičnu nastavu pružaju usluge različitim kategorijama osoba sa posebnim potrebama.
Zaključak: Postoji značajna zainteresovanost studenata za klinički rad sa osobama sa posebnim potrebama, kao i za proširenje teorijskog znanja iz ove oblasti.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet",
title = "Spremnost budućih stomatologa za rad sa osetljivim grupama pacijenata",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3210"
}
Pešić, A.. (2023). Spremnost budućih stomatologa za rad sa osetljivim grupama pacijenata. 
Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3210
Pešić A. Spremnost budućih stomatologa za rad sa osetljivim grupama pacijenata. 2023;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3210 .
Pešić, Ana, "Spremnost budućih stomatologa za rad sa osetljivim grupama pacijenata" (2023),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3210 .

Antimikrobna svojstva kalcijum silikatnih pasta za punjenje kanala – in vitro

Milentijević, Emilija

(Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet, 2023)

TY  - THES
AU  - Milentijević, Emilija
PY  - 2023
UR  - https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/3340
AB  - Uvod: Kalcijum silikatne paste za punjenje kanala u kontaktu sa dentinskom
tečnošću dovode do oslobađanja Ca(OH)2 koji dovodi do porasta alkalne vrednosti
sredine i osobađanja Ca2+ jona koji se smatraju zaslužnim za antimikrobna svojsta
ovih materijala.
Cilj rada: Ispitati antimikrobna svojstva kalcijum silikatnih pasta u in vitro
uslovima.
Materijal i metode: Antimikrobna svojstva ispitivana su na tri kalcijum silikatne
paste: Bio C® , EndoSequence BC® , BioRoot® i kontrolnoj pasti AH Plus®.
Ispitivanje antimikrobnih svojstava je rađeno disk difuzionom metodom na tri
referentna soja (Candida albicans ATCC 10231; Enterococcus faecalis ATCC
29212; Staphylococcus aureus ATCC 25923) i direktnim kontakt testom na dva
referentna soja (E. faecalis i S. aureus). Rezultati disk difuzione metode predstavljeni
su zonom inhibicije rasta (ZIR) i izraženi u milimetrima, dok su rezultati direktne
metode predstavljeni brojem kolonija po mililitru (CFUs/ml). Dobijeni rezultati su
obrađeni SPSS statističkim paketom.
Rezultati: Disk difuziona metoda je pokazala sledeće rezultate: ZIR od 12mm
očitava se oko sve tri silikatne paste prema C. albicans. ZIR od 5 mm prema S.
aureus uočavala se samo kod AH Plus. Nije uočena ZIR ni oko jedne isptiivane paste
za E. faecalis. Direknti test pokazao je značajno smanjenje broja kolonija S. aureus
za Bio C (p=0,037) i BC Sealer (p=0,037). Sve tri kalcijum silikatne paste su
pokazale smanjenje broja kolonija E. faecalis (p<0,05 za sve tri paste). Zaključak: Sposobnost antimikrobnih supstanci da iz kalcijum silikatnih pasti
difunduju i zaustavljaju rast mikroorganizama je pokazana samo prema C. albicans.
Sa druge strane, pri direktnom kontaktu bakterija sa ovim pastama, pokazano je
njihovo baktericidno dejstvo koje je bitno pri samom kontaktu paste za punjenje
kanala korena sa mikroorganizmima zaostalim u kanalnom sistemu.
PB  - Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet
T1  - Antimikrobna svojstva kalcijum silikatnih pasta za punjenje kanala – in vitro
ER  - 
@misc{
author = "Milentijević, Emilija",
year = "2023",
abstract = "Uvod: Kalcijum silikatne paste za punjenje kanala u kontaktu sa dentinskom
tečnošću dovode do oslobađanja Ca(OH)2 koji dovodi do porasta alkalne vrednosti
sredine i osobađanja Ca2+ jona koji se smatraju zaslužnim za antimikrobna svojsta
ovih materijala.
Cilj rada: Ispitati antimikrobna svojstva kalcijum silikatnih pasta u in vitro
uslovima.
Materijal i metode: Antimikrobna svojstva ispitivana su na tri kalcijum silikatne
paste: Bio C® , EndoSequence BC® , BioRoot® i kontrolnoj pasti AH Plus®.
Ispitivanje antimikrobnih svojstava je rađeno disk difuzionom metodom na tri
referentna soja (Candida albicans ATCC 10231; Enterococcus faecalis ATCC
29212; Staphylococcus aureus ATCC 25923) i direktnim kontakt testom na dva
referentna soja (E. faecalis i S. aureus). Rezultati disk difuzione metode predstavljeni
su zonom inhibicije rasta (ZIR) i izraženi u milimetrima, dok su rezultati direktne
metode predstavljeni brojem kolonija po mililitru (CFUs/ml). Dobijeni rezultati su
obrađeni SPSS statističkim paketom.
Rezultati: Disk difuziona metoda je pokazala sledeće rezultate: ZIR od 12mm
očitava se oko sve tri silikatne paste prema C. albicans. ZIR od 5 mm prema S.
aureus uočavala se samo kod AH Plus. Nije uočena ZIR ni oko jedne isptiivane paste
za E. faecalis. Direknti test pokazao je značajno smanjenje broja kolonija S. aureus
za Bio C (p=0,037) i BC Sealer (p=0,037). Sve tri kalcijum silikatne paste su
pokazale smanjenje broja kolonija E. faecalis (p<0,05 za sve tri paste). Zaključak: Sposobnost antimikrobnih supstanci da iz kalcijum silikatnih pasti
difunduju i zaustavljaju rast mikroorganizama je pokazana samo prema C. albicans.
Sa druge strane, pri direktnom kontaktu bakterija sa ovim pastama, pokazano je
njihovo baktericidno dejstvo koje je bitno pri samom kontaktu paste za punjenje
kanala korena sa mikroorganizmima zaostalim u kanalnom sistemu.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet",
title = "Antimikrobna svojstva kalcijum silikatnih pasta za punjenje kanala – in vitro"
}
Milentijević, E.. (2023). Antimikrobna svojstva kalcijum silikatnih pasta za punjenje kanala – in vitro. 
Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet..
Milentijević E. Antimikrobna svojstva kalcijum silikatnih pasta za punjenje kanala – in vitro. 2023;..
Milentijević, Emilija, "Antimikrobna svojstva kalcijum silikatnih pasta za punjenje kanala – in vitro" (2023).

Regionalne metastaze malignih tumora usne duplje

Šolajić, Jovana

(Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet, 2023)

TY  - THES
AU  - Šolajić, Jovana
PY  - 2023
UR  - https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/3334
AB  - Jasno određivanje regionalnih metastaza malignih tumora usne duplje u predelu glave i vrata je moguće izvesti samo ukoliko se odlično poznaje anatomija i lokalizacija limfnih čvorova. Najbolji vid prevencije malignih tumora je pravovremeno otkrivanje redovnim pregledima.
PB  - Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet
T1  - Regionalne metastaze malignih tumora usne duplje
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3334
ER  - 
@misc{
author = "Šolajić, Jovana",
year = "2023",
abstract = "Jasno određivanje regionalnih metastaza malignih tumora usne duplje u predelu glave i vrata je moguće izvesti samo ukoliko se odlično poznaje anatomija i lokalizacija limfnih čvorova. Najbolji vid prevencije malignih tumora je pravovremeno otkrivanje redovnim pregledima.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet",
title = "Regionalne metastaze malignih tumora usne duplje",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3334"
}
Šolajić, J.. (2023). Regionalne metastaze malignih tumora usne duplje. 
Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3334
Šolajić J. Regionalne metastaze malignih tumora usne duplje. 2023;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3334 .
Šolajić, Jovana, "Regionalne metastaze malignih tumora usne duplje" (2023),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3334 .