Приказ основних података о документу

dc.contributor.advisorAndrić, Miroslav
dc.creatorBrajović, Marina
dc.date.accessioned2021-05-29T09:13:06Z
dc.date.available2021-05-29T09:13:06Z
dc.date.issued2019
dc.identifier.urihttps://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/2671
dc.description.abstractАntibiotska profilaksa podrazumeva primenu antibiotika pre hirurške intervencije koja ima za cilj sprečavanje nastanka lokalne i udaljene (metastatske) infekcije. Infekcija operativnog mesta nastaje nakon hirurške intervencije i zahvata organ ili deo tela koji je otvoren ili kojim je manipulisano u toku operacije. U oralnoj hirurgiji se rane dele na: čiste, čiste kontaminirane, kontaminirane i inficirane. Čiste hirurške rane ne zahtevaju antibiotsku profilaksu, osim u slučaju kada se ugrađuje implant ili proteza, međutim treba je koristiti u čistim kontaminiranim ranama. Kontaminirane rane (sve rane usne duplje su kontaminirane) ne zahtevaju antibiotsku profilaksu osim u slučajevima kada postoje dodatni faktori rizika. Pacijenti sa inficiranim ranama zahtevaju preoperativne i postoperativne terapijske antibiotike. U pacijente rizika spadaju osobe sa određenim bolestima srca kod kojih se može javiti IE. Takođe u ovu grupu spadaju i pacijenti sa dijabetesom melitusom, bolestima jetre, hroničnim bolestima bubrega, leukemijom, pacijenti sa transplanriranim organima, pacijenati na antikoagulantnoj terapiji kao i pacijenati posle zračne terapije glave i vrata. Kada su u pitanju udaljene infekcije profilaksa se generalno sprovodi kod pacijenata sa rizikom od nastanka IE i infekcije veštačkih zglobova. Najnovija istraživanaj pokazala su da veoma mali broj IE je uzrokovan bakterijemijom koja nastaje tokom stomatološke intervencije za šta postoje objavljeni dokazi. Shodno tome, izuzetno mali broj slučajeva IE može biti spečeno antibiotskom profilaksom, čak i da je ona 100% efikasna. Velika većina slučajeva IE uzrokovana oralnom mikroflorom najverovatnije je rezultat bakterijemija nastalih tokom rutinskih dnevnih aktivnosti kao što su žvaknje hrane, pranje zuba četkicom i koncem i drugih aktivnosti. Prisustvo bolesti zuba može povećati rizik od bakterijemije povezane sa ovim rutinskim dnevnim aktivnostima. Takođe su najnovija istraživanja pokazala da kod pacijenata sa veštačkim zglobovima AP nije potrebna. Najčešći antibiotici koji se primenjuju u profilaksi su amoksicilin 2g pola sata ili sat vremena pre intervencije i, u slučaju alergije na penicillin, klindamicin 600mg takođe pola sata ili sat vremena pre intervencije. Kod pacijenata kod kojih nije moguća upotreba antibiotika oralnim putem koristi se ampicilin u dozi od 2g IV pola sata pre intervencije. U slučaju alergije na penicillin koristi se klindamicin u dozi od 600mg takođe pola sata pre intervencije. Najnovije preporuke su da se napusti praksa rutinske primene antibiotika, proceni rizik od nastanka infekcije, planira profilaksa unapred i primenjuje pre operacije, maksimalno skrati vreme primene antibiotika i da se da prednost jednokratnoj primeni pogotovo za primarno zatvorene rane.sr
dc.language.isosrsr
dc.publisherUniverzitet u Beogradu, Stomatološki fakultetsr
dc.rightsrestrictedAccesssr
dc.subjectOralna hirurgijasr
dc.subjectAntibioticisr
dc.titleProfilaktička primena antibiotika u oralnoj hirurgijisr
dc.typebachelorThesissr
dc.rights.licenseARRsr
dcterms.abstractAндрић, Мирослав; Брајовић, Марина; Профилактичка примена антибиотика у оралној хирургији; Профилактичка примена антибиотика у оралној хирургији;
dc.identifier.rcubhttps://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_2671
dc.type.versionpublishedVersionsr


Документи

Thumbnail

Овај документ се појављује у следећим колекцијама

Приказ основних података о документу