Minimalno invazivni pristup u lečenju karijesa dentina

Abstract

Cilj je bio da se kroz anketu identifikuje stav studenata Stomatološkog fakulteta svih univerziteta u Srbiji i mladih doktora stomatologije o dijagnostici, kao i o primeni različitih vidova terapije dubokog karijesa. MATERIJAL I METODE: Ukupno 239 ispitanika je popunilo anketu koja se sastojala od 23 pitanja. Sedam pitanja se odnosilo na značaj određenih dijagnostičkih procedura u svakodnevnoj praksi, devet na preparaciju kaviteta, a preostalih sedam na lečenje dubokog karijesa. Pored toga, anketa je uključila i analizu kliničkih slučajeva. REZULTATI: Velika većina ispitanika je dala visoki značaj ponuđenim dijagnostičkim procedurama dubokog karijesa, a najveći anamnezi i radiografisanju. Čak 65 (27,2%) primenjuje i dodatne procedure (perkusija, test na termičke nadražaje, dijafanoskopija, test translucencije). Kod kriterijuma za uklanjanje karijesno promenjenog tkiva 229 (95%) ispitanika se odlučilo za tvrdoću, a 186 (77,8%) ispitanika dala je prednost mašinskom uklanjanju. Čak 194 ispitanika (84,1%) smatra da kariogene mikroorganizme treba u potpunosti ukloniti, dok 35 ispitanika (15,2%) smatra da se određene količine mogu ostaviti ako bi se kavitet hermetički zatvorio. U postupku prekrivanja pulpe vrednost je u visokom procentu data kalcijum- hidoksidu. Analiza kliničkih slučajeva pokazala je da se većina ispitanika zalaže za kompletno uklanjanje karijesa. ZAKLJUČAK: Saznanja o dijagnostičkim procedurama među studentima i mladim lekarima su dovoljna, ali terapijijski postupci u praksi nedovoljno zastupljeni. Iako je koncept potpunog uklanjanja karijesa zastupljen i uspešan u kliničkoj praksi, određene količine karijesa se mogu ostaviti ispod ispuna koji hermetički zatvara kavitet.