Приказ основних података о документу

dc.contributor.advisorSavić-Stanković, Tatjana
dc.creatorPetrović, Lazar
dc.date.accessioned2021-06-17T10:46:08Z
dc.date.available2021-06-17T10:46:08Z
dc.date.issued2021
dc.identifier.urihttps://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/2915
dc.description.abstractUvod: Aplikacija različitih aktivnih gelova tokom izvođenja tretmana izbeljivanja zuba utiču i na kompozitne ispune tretiranih zuba. Cilj rada: Ispitati uticaj kućne i ambulantne tehnike izbeljivanja zuba na hrapavost, sjaj i promenu boje nanohibridnog i mikrohibridnog kompozita u laboratorijskim uslovima. Materijal i metode: Za istraživanje je napravljeno 20 uzoraka kompozita (A3) dimenzija 10x10x2mm od kojih 10 uzoraka nanohibridnog (Herculite™ XRV Ultra™ Kerr, Switzerland), 10 uzoraka mikrohibridnog kompozita (Herculite™ XRV, Kerr, Switzerland). Po pet uzoraka oba kompozita izlagano je gelu karbamid peroksida koncentracije 16% (Whiteness perfect 16%, FGM, Brazil), 4 časa dnevno u trajanju od 14 dana i gelu vodonik peroksida koncetracije 40% (Power whitening YF 40%, WHITESmile, Germany), 3 puta po 20 min, u skladu sa preporukom proizvođača primene kućne, odnosno ambulatne tehnike beljenja zuba. Na svakom uzorku urađena su po tri merenja hrapavosti primenom profilometra (SJ310, Mitutoyo, Japan), sjaja primenom glosmetra (IG331, Horiba, Japan) i boje primenom spektrofotometra (VITA EasyShade V, VITA Zahnfabrik, Germany). Merenja su vršena na početku, posle 7 i 14 dana za uzorke tretirane 16% karbamid peroksidom, odnosno na početku, posle 20, 40 i 60 min za uzorke tretirane 40% vodonik peroksidom. Podaci su statistički obrađeni trofaktorskom analizom varijanse za merenje hrapavosti i sjaja, a dvofaktorskom analizom varijanse za merenje promene boje pri α=0,05. Rezultati: Nije uočena statistički značajna razlika u hrapavosti, sjaju i promeni boje (ΔE) između mikrohibridnog i nanohibridnog kompozita, kućne i ambulantne tehnike, kao i za svaki kompozit pre i posle tretmana (p>0,05), što dokazuje nultu hipotezu. Uočene su veće vrednosti sjaja za nanohiridni u odnosu na mikrohibridni kompozit (p=0,014). Za sve kompozite i tretmane uočena je promena boje (svetljenje) preko granice opažanja/percepcije (ΔE₀₀≥0,81), ali ne i preko granice kliničke prihvatljivosti (ΔE₀₀≥1,77 ). Zaključak: Različite vrste, koncentracije gelova i tehnike za beljenje nisu dovele do promene boje, hrapavosti i sjaja ispitivanih kompozita. Kod oba materijala je došlo do povećanja svetline zbog čega su materijali postali svetliji, ali razlike nisu bile statistički značajne.sr
dc.language.isosrsr
dc.publisherUniverzitet u Beogradu, Stomatološki fakultetsr
dc.rightsrestrictedAccesssr
dc.subjectIzbeljivanje zubasr
dc.subjectProtokol ambulantnog izbeljivanjasr
dc.subjectProtokol kućnog izbeljivanjasr
dc.subjectKompozitisr
dc.titleUticaj izbeljivača na boju kompozitasr
dc.typebachelorThesissr
dc.rights.licenseARRsr
dcterms.abstractСавић-Станковић, Татјана; Петровић, Лазар; Утицај избељивача на боју композита; Утицај избељивача на боју композита;
dc.identifier.rcubhttps://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_2915
dc.type.versionpublishedVersionsr


Документи

Thumbnail

Овај документ се појављује у следећим колекцијама

Приказ основних података о документу