Etiologija i teorije karijesa
Samo za registrovane korisnike
2021
Diplomski rad (Objavljena verzija)

Metapodaci
Prikaz svih podataka o dokumentuApstrakt
Karijes je destruktivno progresivno oboljenje tvrdih zubnih tkiva uzrokovano opštim i lokalnim predisponirajućim faktorima među kojima se najviše ističe dentalni plak. Dentalni plak predstavlja naslagu bakterija na tvrdim zubnim tkivima. Kada ga nastane mikroorganizmi (a naročito infektivan među njima Streptococcus mutans) dolazi do fermentacije ugljenih hidrata unetih putem hrane. Kao rezultat nastaju kiseline koje smanjuju nivo pH usne duplje, remete njenu homeostazu i smanjuju zaštitne mehanizme pljuvačke i njenih činilaca. Svako narušavanje ove homeostaze dovodi do pokretanja procesa demineralizacija i remineralizacije tvrdih zubnih tkiva, što za posledicu ima pojavu karijesnih lezija. To mogu biti opšti (poput nasleđa, rase, pola, ishrane) i lokalni faktori (oblik i struktura zuba, zubne naslage, pljuvačka, mikroorganizmi) koji mogu značajno uticati i doprineti nastanku karijesa. Uzročnici karijesa su mnogobrojni, kao i teorije njegovog nastanka, počev od nekoliko hiljada godina s...tare teorije o crvima, preko endogenih i egzogenih teorija pa sve do Milerove teorije koja predstavlja prekretnicu u proučavanju karijesne patologije. U ovom razmaku od jednog ipo veka nizale su se brojne teorije koje su pokušavale da dokažu ili opovrgnu Milerov stav, što je sve doprinelo razvoju savremene teorije etiologije karijesa. Iako bi se moglo reći da savremena shvatanja predstavljaju izvesnu sublimaciju svih dosadašnjih teorija, jedna od glavnih razlika je način posmatranja ove patologije. Današnja teorija posmatra karijes kao bolest usne duplje a svoje ciljeve ogleda kroz upotrebu preventivnih i profilaktičkih mera prvenstveno za sprečavanja nastanka bolesti.
Ključne reči:
Karijes / Etiologija / Teorije o nastanku karijesaIzvor:
2021Izdavač:
- Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet
Kolekcije
Institucija/grupa
Stomatološki fakultetTY - THES AU - Vulović, Miroslava PY - 2021 UR - https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/2943 AB - Karijes je destruktivno progresivno oboljenje tvrdih zubnih tkiva uzrokovano opštim i lokalnim predisponirajućim faktorima među kojima se najviše ističe dentalni plak. Dentalni plak predstavlja naslagu bakterija na tvrdim zubnim tkivima. Kada ga nastane mikroorganizmi (a naročito infektivan među njima Streptococcus mutans) dolazi do fermentacije ugljenih hidrata unetih putem hrane. Kao rezultat nastaju kiseline koje smanjuju nivo pH usne duplje, remete njenu homeostazu i smanjuju zaštitne mehanizme pljuvačke i njenih činilaca. Svako narušavanje ove homeostaze dovodi do pokretanja procesa demineralizacija i remineralizacije tvrdih zubnih tkiva, što za posledicu ima pojavu karijesnih lezija. To mogu biti opšti (poput nasleđa, rase, pola, ishrane) i lokalni faktori (oblik i struktura zuba, zubne naslage, pljuvačka, mikroorganizmi) koji mogu značajno uticati i doprineti nastanku karijesa. Uzročnici karijesa su mnogobrojni, kao i teorije njegovog nastanka, počev od nekoliko hiljada godina stare teorije o crvima, preko endogenih i egzogenih teorija pa sve do Milerove teorije koja predstavlja prekretnicu u proučavanju karijesne patologije. U ovom razmaku od jednog ipo veka nizale su se brojne teorije koje su pokušavale da dokažu ili opovrgnu Milerov stav, što je sve doprinelo razvoju savremene teorije etiologije karijesa. Iako bi se moglo reći da savremena shvatanja predstavljaju izvesnu sublimaciju svih dosadašnjih teorija, jedna od glavnih razlika je način posmatranja ove patologije. Današnja teorija posmatra karijes kao bolest usne duplje a svoje ciljeve ogleda kroz upotrebu preventivnih i profilaktičkih mera prvenstveno za sprečavanja nastanka bolesti. PB - Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet T1 - Etiologija i teorije karijesa UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_2943 ER -
@misc{ author = "Vulović, Miroslava", year = "2021", abstract = "Karijes je destruktivno progresivno oboljenje tvrdih zubnih tkiva uzrokovano opštim i lokalnim predisponirajućim faktorima među kojima se najviše ističe dentalni plak. Dentalni plak predstavlja naslagu bakterija na tvrdim zubnim tkivima. Kada ga nastane mikroorganizmi (a naročito infektivan među njima Streptococcus mutans) dolazi do fermentacije ugljenih hidrata unetih putem hrane. Kao rezultat nastaju kiseline koje smanjuju nivo pH usne duplje, remete njenu homeostazu i smanjuju zaštitne mehanizme pljuvačke i njenih činilaca. Svako narušavanje ove homeostaze dovodi do pokretanja procesa demineralizacija i remineralizacije tvrdih zubnih tkiva, što za posledicu ima pojavu karijesnih lezija. To mogu biti opšti (poput nasleđa, rase, pola, ishrane) i lokalni faktori (oblik i struktura zuba, zubne naslage, pljuvačka, mikroorganizmi) koji mogu značajno uticati i doprineti nastanku karijesa. Uzročnici karijesa su mnogobrojni, kao i teorije njegovog nastanka, počev od nekoliko hiljada godina stare teorije o crvima, preko endogenih i egzogenih teorija pa sve do Milerove teorije koja predstavlja prekretnicu u proučavanju karijesne patologije. U ovom razmaku od jednog ipo veka nizale su se brojne teorije koje su pokušavale da dokažu ili opovrgnu Milerov stav, što je sve doprinelo razvoju savremene teorije etiologije karijesa. Iako bi se moglo reći da savremena shvatanja predstavljaju izvesnu sublimaciju svih dosadašnjih teorija, jedna od glavnih razlika je način posmatranja ove patologije. Današnja teorija posmatra karijes kao bolest usne duplje a svoje ciljeve ogleda kroz upotrebu preventivnih i profilaktičkih mera prvenstveno za sprečavanja nastanka bolesti.", publisher = "Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet", title = "Etiologija i teorije karijesa", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_2943" }
Vulović, M.. (2021). Etiologija i teorije karijesa. Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet.. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_2943
Vulović M. Etiologija i teorije karijesa. 2021;. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_2943 .
Vulović, Miroslava, "Etiologija i teorije karijesa" (2021), https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_2943 .