Komplikacije etmoidnog sinuzitisa
Само за регистроване кориснике
2021
Дипломски рад (Објављена верзија)

Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Komplikacije sinuzitisa se najčešće javljaju kod egzacerebacija hroničnih sinuzitisa. Po lokalizaciji nastanka komplikacija podelili smo ih na egzokranijumske (osteomijelitis pljosnatih kostiju, orbitalne komplikacije , retrobulbarno zapaljenje očnog nerva), endokranijumske i ostale (mukokele i piokele). Orbitalne komplikacije su česta komplikacija sinuzitisa kod dece. One su podeljene u pet stadijuma: preseptalni celulitis, postseptalni orbitalni celulitis, subperiostalni apsces, orbitalni apsces, intrakranijalna zahvaćenost. Endokranijumske komplikacije sinusnog porekla znatno su ređe nego otogene, i obično se javljaju kada su narušene odbrambene snage organizma usled infektivnih i drugih bolesti. Dijagnoza sinuzitisa i njihovih komplikacija se postavlja inspekcijom, prednjom i zadnjom rinoskopijom, punkcijom i lavažom, sinusoskopijom i rentgenskom dijagnostikom. Danas se najčešće koriste savremene dijagnostičke tehnike pomoću modernih aparata kao što su CT, CBCT i magnetna rezonanca.... Terapija zavisi od vrste i težine komplikacija, a može biti konzervativna ili hirurška. Prevencija nastanka sinuzitisa nije uvek moguća, međutim, pravovremenim postupcima moguće je smanjiti težinu i ponavljanje upale, te sprečiti nastanak hroničnog sinuzitisa.
Кључне речи:
Etmoidni sinuzitis / Komplikacije / Lečenje / Hronična infekcija / Akutna infekcija / Ethmoidal sinusitis / Complications / Treatment / Chronic infection / Acute infectionИзвор:
2021Издавач:
- Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet
Колекције
Институција/група
Stomatološki fakultetTY - THES AU - Marković, Nemanja PY - 2021 UR - https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/2945 AB - Komplikacije sinuzitisa se najčešće javljaju kod egzacerebacija hroničnih sinuzitisa. Po lokalizaciji nastanka komplikacija podelili smo ih na egzokranijumske (osteomijelitis pljosnatih kostiju, orbitalne komplikacije , retrobulbarno zapaljenje očnog nerva), endokranijumske i ostale (mukokele i piokele). Orbitalne komplikacije su česta komplikacija sinuzitisa kod dece. One su podeljene u pet stadijuma: preseptalni celulitis, postseptalni orbitalni celulitis, subperiostalni apsces, orbitalni apsces, intrakranijalna zahvaćenost. Endokranijumske komplikacije sinusnog porekla znatno su ređe nego otogene, i obično se javljaju kada su narušene odbrambene snage organizma usled infektivnih i drugih bolesti. Dijagnoza sinuzitisa i njihovih komplikacija se postavlja inspekcijom, prednjom i zadnjom rinoskopijom, punkcijom i lavažom, sinusoskopijom i rentgenskom dijagnostikom. Danas se najčešće koriste savremene dijagnostičke tehnike pomoću modernih aparata kao što su CT, CBCT i magnetna rezonanca. Terapija zavisi od vrste i težine komplikacija, a može biti konzervativna ili hirurška. Prevencija nastanka sinuzitisa nije uvek moguća, međutim, pravovremenim postupcima moguće je smanjiti težinu i ponavljanje upale, te sprečiti nastanak hroničnog sinuzitisa. PB - Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet T1 - Komplikacije etmoidnog sinuzitisa UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_2945 ER -
@misc{ author = "Marković, Nemanja", year = "2021", abstract = "Komplikacije sinuzitisa se najčešće javljaju kod egzacerebacija hroničnih sinuzitisa. Po lokalizaciji nastanka komplikacija podelili smo ih na egzokranijumske (osteomijelitis pljosnatih kostiju, orbitalne komplikacije , retrobulbarno zapaljenje očnog nerva), endokranijumske i ostale (mukokele i piokele). Orbitalne komplikacije su česta komplikacija sinuzitisa kod dece. One su podeljene u pet stadijuma: preseptalni celulitis, postseptalni orbitalni celulitis, subperiostalni apsces, orbitalni apsces, intrakranijalna zahvaćenost. Endokranijumske komplikacije sinusnog porekla znatno su ređe nego otogene, i obično se javljaju kada su narušene odbrambene snage organizma usled infektivnih i drugih bolesti. Dijagnoza sinuzitisa i njihovih komplikacija se postavlja inspekcijom, prednjom i zadnjom rinoskopijom, punkcijom i lavažom, sinusoskopijom i rentgenskom dijagnostikom. Danas se najčešće koriste savremene dijagnostičke tehnike pomoću modernih aparata kao što su CT, CBCT i magnetna rezonanca. Terapija zavisi od vrste i težine komplikacija, a može biti konzervativna ili hirurška. Prevencija nastanka sinuzitisa nije uvek moguća, međutim, pravovremenim postupcima moguće je smanjiti težinu i ponavljanje upale, te sprečiti nastanak hroničnog sinuzitisa.", publisher = "Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet", title = "Komplikacije etmoidnog sinuzitisa", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_2945" }
Marković, N.. (2021). Komplikacije etmoidnog sinuzitisa. Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet.. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_2945
Marković N. Komplikacije etmoidnog sinuzitisa. 2021;. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_2945 .
Marković, Nemanja, "Komplikacije etmoidnog sinuzitisa" (2021), https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_2945 .