Analiza salivarnih komponenti kod obolelih od Sjogrenovog sindroma
Samo za registrovane korisnike
2021
Diplomski rad (Objavljena verzija)
Metapodaci
Prikaz svih podataka o dokumentuApstrakt
Uvod: Dijagnostika Sjogrenovog sindroma (SS), autoimunog oboljenja koje prevashodno zahvata i destruiše pljuvačne i suzne žlezde, kompleksan je i dugotrajan proces. Ona podrazumeva klinički pregled, biopsiju i testove funkcije pomenutih žlezda, registrovanje imunoloških parametara, razlikovanje primarnog od sekundarnog sindroma itd. Danas saliva postaje sve aktuelniji medijum za analizu i dijagnostiku različitih oboljenja, jer odslikava svojim sastavom stanje celog organizma i stanje samih pljuvačnih žlezda koje je sekretuju. Poznato je da se, pored raznih drugih proteina, u pljuvački može registrovati i karcinoembrionalni antigen iliti CEA kako kod zdravih osoba tako i kod osoba sa brojnim patološkim stanjima. Reč je o proteinu koji je prisutan u GIT-u fetusa, a kasnije i u serumu odraslih osoba u nižim koncentracijama, međutim u većoj količini registrovan je kod određenih karcinoma (najčešće debelog creva) ali i nekih inflamatornih oboljenja.
Cilj: Ispitati odnos koncentracija CEA u... salivi kod obolelih od SS i kontrolne grupe.
Materijal i metode: Analizirano je 58 uzoraka nestimulisane pljuvačke uzete tokom perioda od 10 minuta, koja je potom centrifugirana. 40 uzoraka pripada osobama sa SS, ženama prosečne starosti 54,9±13,6 godina, čije su dijagnoze uspostavljene na Institutu za reumatologiju, dok preostalih 18 pripada zdravim osobama, takođe ženama prosečne starosti 54,3±8,3 godina. Kriterijumi za isključivanje iz studije bili su sekundarni SS, druga autoimuna oboljenja, karcinomi. Za izolovanje i merenje koncentracije CEA u salivi, sproveden je imunoradiometrički test pomoću komercijalnog kompleta proizvedenog u INEP-u.
Rezultati: Za upoređivanje srednjih vrednosti CEA između dve grupe korišćen je Independent samples t-test u SPSS-u. Srednja vrednost iznosi 2282,3ng/ml za SS grupu, i 547,8ng/ml za kontrolnu grupu. α vrednost Levenovog testa pretpostavke o normalnosti raspodela je >0,01, a p vrednost za sprovedeni t-test je <0,05 (0,037).
Zaključak: Uočena je statistički značajna razlika između srednjih vrednosti koncentracija CEA kod obolelih od SS i kontrolne grupe, pri čemu je vrednost kod obolelih ispitanika veća.
Ključne reči:
Sjogrenov sindrom / PljuvačkaIzvor:
2021Izdavač:
- Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet
Kolekcije
Institucija/grupa
Stomatološki fakultetTY - THES AU - Koljenšić, Ksenija PY - 2021 UR - https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/3061 AB - Uvod: Dijagnostika Sjogrenovog sindroma (SS), autoimunog oboljenja koje prevashodno zahvata i destruiše pljuvačne i suzne žlezde, kompleksan je i dugotrajan proces. Ona podrazumeva klinički pregled, biopsiju i testove funkcije pomenutih žlezda, registrovanje imunoloških parametara, razlikovanje primarnog od sekundarnog sindroma itd. Danas saliva postaje sve aktuelniji medijum za analizu i dijagnostiku različitih oboljenja, jer odslikava svojim sastavom stanje celog organizma i stanje samih pljuvačnih žlezda koje je sekretuju. Poznato je da se, pored raznih drugih proteina, u pljuvački može registrovati i karcinoembrionalni antigen iliti CEA kako kod zdravih osoba tako i kod osoba sa brojnim patološkim stanjima. Reč je o proteinu koji je prisutan u GIT-u fetusa, a kasnije i u serumu odraslih osoba u nižim koncentracijama, međutim u većoj količini registrovan je kod određenih karcinoma (najčešće debelog creva) ali i nekih inflamatornih oboljenja. Cilj: Ispitati odnos koncentracija CEA u salivi kod obolelih od SS i kontrolne grupe. Materijal i metode: Analizirano je 58 uzoraka nestimulisane pljuvačke uzete tokom perioda od 10 minuta, koja je potom centrifugirana. 40 uzoraka pripada osobama sa SS, ženama prosečne starosti 54,9±13,6 godina, čije su dijagnoze uspostavljene na Institutu za reumatologiju, dok preostalih 18 pripada zdravim osobama, takođe ženama prosečne starosti 54,3±8,3 godina. Kriterijumi za isključivanje iz studije bili su sekundarni SS, druga autoimuna oboljenja, karcinomi. Za izolovanje i merenje koncentracije CEA u salivi, sproveden je imunoradiometrički test pomoću komercijalnog kompleta proizvedenog u INEP-u. Rezultati: Za upoređivanje srednjih vrednosti CEA između dve grupe korišćen je Independent samples t-test u SPSS-u. Srednja vrednost iznosi 2282,3ng/ml za SS grupu, i 547,8ng/ml za kontrolnu grupu. α vrednost Levenovog testa pretpostavke o normalnosti raspodela je >0,01, a p vrednost za sprovedeni t-test je <0,05 (0,037). Zaključak: Uočena je statistički značajna razlika između srednjih vrednosti koncentracija CEA kod obolelih od SS i kontrolne grupe, pri čemu je vrednost kod obolelih ispitanika veća. PB - Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet T1 - Analiza salivarnih komponenti kod obolelih od Sjogrenovog sindroma UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3061 ER -
@misc{ author = "Koljenšić, Ksenija", year = "2021", abstract = "Uvod: Dijagnostika Sjogrenovog sindroma (SS), autoimunog oboljenja koje prevashodno zahvata i destruiše pljuvačne i suzne žlezde, kompleksan je i dugotrajan proces. Ona podrazumeva klinički pregled, biopsiju i testove funkcije pomenutih žlezda, registrovanje imunoloških parametara, razlikovanje primarnog od sekundarnog sindroma itd. Danas saliva postaje sve aktuelniji medijum za analizu i dijagnostiku različitih oboljenja, jer odslikava svojim sastavom stanje celog organizma i stanje samih pljuvačnih žlezda koje je sekretuju. Poznato je da se, pored raznih drugih proteina, u pljuvački može registrovati i karcinoembrionalni antigen iliti CEA kako kod zdravih osoba tako i kod osoba sa brojnim patološkim stanjima. Reč je o proteinu koji je prisutan u GIT-u fetusa, a kasnije i u serumu odraslih osoba u nižim koncentracijama, međutim u većoj količini registrovan je kod određenih karcinoma (najčešće debelog creva) ali i nekih inflamatornih oboljenja. Cilj: Ispitati odnos koncentracija CEA u salivi kod obolelih od SS i kontrolne grupe. Materijal i metode: Analizirano je 58 uzoraka nestimulisane pljuvačke uzete tokom perioda od 10 minuta, koja je potom centrifugirana. 40 uzoraka pripada osobama sa SS, ženama prosečne starosti 54,9±13,6 godina, čije su dijagnoze uspostavljene na Institutu za reumatologiju, dok preostalih 18 pripada zdravim osobama, takođe ženama prosečne starosti 54,3±8,3 godina. Kriterijumi za isključivanje iz studije bili su sekundarni SS, druga autoimuna oboljenja, karcinomi. Za izolovanje i merenje koncentracije CEA u salivi, sproveden je imunoradiometrički test pomoću komercijalnog kompleta proizvedenog u INEP-u. Rezultati: Za upoređivanje srednjih vrednosti CEA između dve grupe korišćen je Independent samples t-test u SPSS-u. Srednja vrednost iznosi 2282,3ng/ml za SS grupu, i 547,8ng/ml za kontrolnu grupu. α vrednost Levenovog testa pretpostavke o normalnosti raspodela je >0,01, a p vrednost za sprovedeni t-test je <0,05 (0,037). Zaključak: Uočena je statistički značajna razlika između srednjih vrednosti koncentracija CEA kod obolelih od SS i kontrolne grupe, pri čemu je vrednost kod obolelih ispitanika veća.", publisher = "Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet", title = "Analiza salivarnih komponenti kod obolelih od Sjogrenovog sindroma", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3061" }
Koljenšić, K.. (2021). Analiza salivarnih komponenti kod obolelih od Sjogrenovog sindroma. Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet.. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3061
Koljenšić K. Analiza salivarnih komponenti kod obolelih od Sjogrenovog sindroma. 2021;. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3061 .
Koljenšić, Ksenija, "Analiza salivarnih komponenti kod obolelih od Sjogrenovog sindroma" (2021), https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_3061 .