SMILE – Repozitorijum Stomatološkog fakulteta
Univerzitet u Beogradu - Stomatološki fakultet
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • Srpski (latinica) 
    • Engleski
    • Srpski (ćirilica)
    • Srpski (latinica)
  • Prijava
Pregled zapisa 
  •   SMILE
  • Stomatološki fakultet
  • Završni radovi
  • Pregled zapisa
  •   SMILE
  • Stomatološki fakultet
  • Završni radovi
  • Pregled zapisa
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

Završna obrada kompozitnih ispuna

Samo za registrovane korisnike
2017
Autori
Žole, Đorđe
Ostala autorstva
Vulićević, Zoran
Diplomski rad (Objavljena verzija)
Metapodaci
Prikaz svih podataka o dokumentu
Apstrakt
Posle postavljanja kompozitnih ispuna neophodno je uraditi završnu fazu restaurativne procedure, tj. definitivno oblikovanje ispuna da bi se ostvario zadovoljavajući anatomski oblik, ali i glatka i sjajna površina ispuna. Kvalitet definitivne obrade kompozitnog ispuna, osim tehnike i sredstva, znatno zavisi i od samog restaurativnog materijala. Klasifikacija kompozitnih materijala zasniva se na veličini i prirodi neorganskih čestica punioca zato što one daju materijalu dominantne osobine. Mylar celuloidna matrica formira najglatkiju površinu materijala. Za završnu obradu koriste se specijalna karbidna svrdla koja za finiranje imaju više od 12 plićih i finijih sečiva, a sa 30 sečiva koriste se za poliranje kao i specijalna dijamantska svrdla koja poseduju veličinu čestica od 50 do 10 μm. Takodje, koriste se celuloidni diskovi različite finoće, četkice impregnirane abrazivnim česticama, silikonske gumice različitog oblika i finoće, metalne ili celuloidne trake sa abrazivnim česticama, ab...razivne paste. Veličina čestica kreće se u rasponu od 50 μm kod grubih sve do 6 μm kod ekstra finih instrumenata. Pravilnom i potpunom završnom obradom ispuna postiže se skladan i nevidljiv prelaz komozitnog materijala prema zdravoj zubnoj supstanci, smanjuje rizik za nastanak pukotina u ispunu, smanjuju površinske nepravilnosti, umanjuje trošenje ispuna, stvara glatka površina koja je manje podložna akumulaciji plaka i sledstveno tome smanjena je učestalost pojave karijesa i paradontopatije, olakšava održavanje higijene, stvara restauracija koja prirodnije reflektuje svetlost, poboljšavajući estetski učinak.

Ključne reči:
Kompozitni ispuni
Izvor:
2017
Izdavač:
  • Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet
[ Google Scholar ]
Handle
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_731
URI
https://plus.sr.cobiss.net/opac7/bib/1024291214
https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/731
Kolekcije
  • Završni radovi
Institucija/grupa
Stomatološki fakultet
TY  - THES
AU  - Žole, Đorđe
PY  - 2017
UR  - https://plus.sr.cobiss.net/opac7/bib/1024291214
UR  - https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/731
AB  - Posle postavljanja kompozitnih ispuna neophodno je uraditi završnu fazu restaurativne procedure, tj. definitivno oblikovanje ispuna da bi se ostvario zadovoljavajući anatomski oblik, ali i glatka i sjajna površina ispuna. Kvalitet definitivne obrade kompozitnog ispuna, osim tehnike i sredstva, znatno zavisi i od samog restaurativnog materijala. Klasifikacija kompozitnih materijala zasniva se na veličini i prirodi neorganskih čestica punioca zato što one daju materijalu dominantne osobine. Mylar celuloidna matrica formira najglatkiju površinu materijala. Za završnu obradu koriste se specijalna karbidna svrdla koja za finiranje imaju više od 12 plićih i finijih sečiva, a sa 30 sečiva koriste se za poliranje kao i specijalna dijamantska svrdla koja poseduju veličinu čestica od 50 do 10 μm. Takodje, koriste se celuloidni diskovi različite finoće, četkice impregnirane abrazivnim česticama, silikonske gumice različitog oblika i finoće, metalne ili celuloidne trake sa abrazivnim česticama, abrazivne paste. Veličina čestica kreće se u rasponu od 50 μm kod grubih sve do 6 μm kod ekstra finih instrumenata. Pravilnom i potpunom završnom obradom ispuna postiže se skladan i nevidljiv prelaz komozitnog materijala prema zdravoj zubnoj supstanci, smanjuje rizik za nastanak pukotina u ispunu, smanjuju površinske nepravilnosti, umanjuje trošenje ispuna, stvara glatka površina koja je manje podložna akumulaciji plaka i sledstveno tome smanjena je učestalost pojave karijesa i paradontopatije, olakšava održavanje higijene, stvara restauracija koja prirodnije reflektuje svetlost, poboljšavajući estetski učinak.
PB  - Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet
T1  - Završna obrada kompozitnih ispuna
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_731
ER  - 
@misc{
author = "Žole, Đorđe",
year = "2017",
abstract = "Posle postavljanja kompozitnih ispuna neophodno je uraditi završnu fazu restaurativne procedure, tj. definitivno oblikovanje ispuna da bi se ostvario zadovoljavajući anatomski oblik, ali i glatka i sjajna površina ispuna. Kvalitet definitivne obrade kompozitnog ispuna, osim tehnike i sredstva, znatno zavisi i od samog restaurativnog materijala. Klasifikacija kompozitnih materijala zasniva se na veličini i prirodi neorganskih čestica punioca zato što one daju materijalu dominantne osobine. Mylar celuloidna matrica formira najglatkiju površinu materijala. Za završnu obradu koriste se specijalna karbidna svrdla koja za finiranje imaju više od 12 plićih i finijih sečiva, a sa 30 sečiva koriste se za poliranje kao i specijalna dijamantska svrdla koja poseduju veličinu čestica od 50 do 10 μm. Takodje, koriste se celuloidni diskovi različite finoće, četkice impregnirane abrazivnim česticama, silikonske gumice različitog oblika i finoće, metalne ili celuloidne trake sa abrazivnim česticama, abrazivne paste. Veličina čestica kreće se u rasponu od 50 μm kod grubih sve do 6 μm kod ekstra finih instrumenata. Pravilnom i potpunom završnom obradom ispuna postiže se skladan i nevidljiv prelaz komozitnog materijala prema zdravoj zubnoj supstanci, smanjuje rizik za nastanak pukotina u ispunu, smanjuju površinske nepravilnosti, umanjuje trošenje ispuna, stvara glatka površina koja je manje podložna akumulaciji plaka i sledstveno tome smanjena je učestalost pojave karijesa i paradontopatije, olakšava održavanje higijene, stvara restauracija koja prirodnije reflektuje svetlost, poboljšavajući estetski učinak.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet",
title = "Završna obrada kompozitnih ispuna",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_731"
}
Žole, Đ.. (2017). Završna obrada kompozitnih ispuna. 
Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_731
Žole Đ. Završna obrada kompozitnih ispuna. 2017;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_731 .
Žole, Đorđe, "Završna obrada kompozitnih ispuna" (2017),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_731 .

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
O SMILE – School of dental Medicine dIgitaL archivE | Pošaljite zapažanja

OpenAIRERCUB
 

 

Kompletan repozitorijumGrupeAutoriNasloviTemeOva institucijaAutoriNasloviTeme

Statistika

Pregled statistika

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
O SMILE – School of dental Medicine dIgitaL archivE | Pošaljite zapažanja

OpenAIRERCUB