SMILE - Репозиторијум Стоматолошког факултета
Универзитет у Београду - Стоматолошки факултет
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • Српски (ћирилица) 
    • Енглески
    • Српски (ћирилица)
    • Српски (латиница)
  • Пријава
Преглед записа 
  •   SMILE
  • Stomatološki fakultet
  • Završni radovi
  • Преглед записа
  •   SMILE
  • Stomatološki fakultet
  • Završni radovi
  • Преглед записа
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

Geografski jezik : problemi diferencijalne dijagnoze u svakodnevnoj praksi

Само за регистроване кориснике
2018
Аутори
Živanović, Tanja
Остала ауторства
Pucar, Ana
Дипломски рад (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документу
Апстракт
Benigni migrirajući glositis, ili Geografski jezik (GJ), je česta oralna mukozna promena čija etiologija i dalje nije razjašnjena. Simptomi, ako postoje, nisu izraženi i manifestuju se periodičnim žarenjem i peckanjem jezika sa pojačanom osetljivošću na određene namirnice. Subjektivne tegobe i objektivne promene dovode do propisivanja nepotrebne antigljivične terapije bez potvrđenog mikrobiološkog nalaza gljivice u brisu jezika. Cilj ove studije bio je utvrditi da li je infekcija Candidom spp. povezana sa GJ-om. Osim toga, ciljevi su bili razjasniti koliko je često GJ pogrešno dijagnostikovan kao gljivična infekcija uz antigljivičnu terapiju, kao i da se definišu najzastupljeniji znaci i simptomi GJ-a. Studija je sprovedena na 35 ispitanika podeljenih u dve grupe: Kontrolna grupa (KG) - 17 dobrovoljaca sa klinički zdravom oralnom sluzokožom i geografski jezik grupa (GJG) - 17 ispitanika sa GJ-om. Nakon popunjavanja anamnestičkog upitnika obavljen je klinički pregled. Uzorci sa dorzal...ne površine jezika uzeti su pomoću sterilnih briseva i odmah zasejavani na Sabouraud agar sa dekstrozom na 37°C tokom 48 časova. U kontrolnoj grupi, kod 22,2% ispitanika ustanovljena je Candida spp. na jeziku, dok je ova gljivična infekcija otkrivena na 17,6% uzoraka u GJ grupi (χ2 = 0,735). Među ispitanicima sa GJ-om, 58,8% je svesno svoje dijagnoze, a 29,4% je koristilo oralnu antigljivičnu terapiju za GJ lezije. Zaključak: GJ nije u korelaciji sa izolacijom Candide spp. Upotreba antigljivične terapije za lečenje GJ promena je nepotrebna, istraživanje je pokazalo da je trećina pacijenata koristila terapiju po savetu nadležnih lekara.

Кључне речи:
Oralna medicina
Извор:
2018
Издавач:
  • Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet
[ Google Scholar ]
Handle
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_850
URI
https://plus.sr.cobiss.net/opac7/bib/1024361358
https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/850
Колекције
  • Završni radovi
Институција/група
Stomatološki fakultet
TY  - THES
AU  - Živanović, Tanja
PY  - 2018
UR  - https://plus.sr.cobiss.net/opac7/bib/1024361358
UR  - https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/850
AB  - Benigni migrirajući glositis, ili Geografski jezik (GJ), je česta oralna mukozna promena čija etiologija i dalje nije razjašnjena. Simptomi, ako postoje, nisu izraženi i manifestuju se periodičnim žarenjem i peckanjem jezika sa pojačanom osetljivošću na određene namirnice. Subjektivne tegobe i objektivne promene  dovode do propisivanja nepotrebne antigljivične terapije bez potvrđenog mikrobiološkog nalaza gljivice u brisu jezika.
Cilj ove studije bio je utvrditi da li je infekcija Candidom spp. povezana sa GJ-om. Osim toga, ciljevi su bili razjasniti koliko je često GJ pogrešno dijagnostikovan kao gljivična infekcija uz antigljivičnu terapiju, kao i da se definišu najzastupljeniji znaci i simptomi GJ-a. Studija je sprovedena na 35 ispitanika podeljenih u dve grupe: Kontrolna grupa (KG) - 17 dobrovoljaca sa klinički zdravom oralnom sluzokožom i geografski jezik grupa (GJG) - 17 ispitanika sa GJ-om. Nakon popunjavanja anamnestičkog upitnika obavljen je klinički pregled. Uzorci sa dorzalne površine jezika uzeti su pomoću sterilnih briseva i odmah zasejavani na Sabouraud agar sa dekstrozom na 37°C tokom 48 časova.
U kontrolnoj grupi, kod 22,2% ispitanika ustanovljena je Candida spp. na jeziku, dok je ova gljivična infekcija  otkrivena na 17,6% uzoraka u GJ grupi (χ2 = 0,735). Među ispitanicima sa GJ-om, 58,8% je svesno svoje dijagnoze, a 29,4% je koristilo oralnu antigljivičnu  terapiju za GJ lezije.
Zaključak: GJ nije u korelaciji sa izolacijom Candide spp. Upotreba antigljivične terapije za lečenje GJ promena je nepotrebna, istraživanje je pokazalo da je trećina pacijenata koristila terapiju po savetu nadležnih lekara.
PB  - Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet
T1  - Geografski jezik : problemi diferencijalne dijagnoze u svakodnevnoj praksi
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_850
ER  - 
@misc{
author = "Živanović, Tanja",
year = "2018",
abstract = "Benigni migrirajući glositis, ili Geografski jezik (GJ), je česta oralna mukozna promena čija etiologija i dalje nije razjašnjena. Simptomi, ako postoje, nisu izraženi i manifestuju se periodičnim žarenjem i peckanjem jezika sa pojačanom osetljivošću na određene namirnice. Subjektivne tegobe i objektivne promene  dovode do propisivanja nepotrebne antigljivične terapije bez potvrđenog mikrobiološkog nalaza gljivice u brisu jezika.
Cilj ove studije bio je utvrditi da li je infekcija Candidom spp. povezana sa GJ-om. Osim toga, ciljevi su bili razjasniti koliko je često GJ pogrešno dijagnostikovan kao gljivična infekcija uz antigljivičnu terapiju, kao i da se definišu najzastupljeniji znaci i simptomi GJ-a. Studija je sprovedena na 35 ispitanika podeljenih u dve grupe: Kontrolna grupa (KG) - 17 dobrovoljaca sa klinički zdravom oralnom sluzokožom i geografski jezik grupa (GJG) - 17 ispitanika sa GJ-om. Nakon popunjavanja anamnestičkog upitnika obavljen je klinički pregled. Uzorci sa dorzalne površine jezika uzeti su pomoću sterilnih briseva i odmah zasejavani na Sabouraud agar sa dekstrozom na 37°C tokom 48 časova.
U kontrolnoj grupi, kod 22,2% ispitanika ustanovljena je Candida spp. na jeziku, dok je ova gljivična infekcija  otkrivena na 17,6% uzoraka u GJ grupi (χ2 = 0,735). Među ispitanicima sa GJ-om, 58,8% je svesno svoje dijagnoze, a 29,4% je koristilo oralnu antigljivičnu  terapiju za GJ lezije.
Zaključak: GJ nije u korelaciji sa izolacijom Candide spp. Upotreba antigljivične terapije za lečenje GJ promena je nepotrebna, istraživanje je pokazalo da je trećina pacijenata koristila terapiju po savetu nadležnih lekara.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet",
title = "Geografski jezik : problemi diferencijalne dijagnoze u svakodnevnoj praksi",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_850"
}
Živanović, T.. (2018). Geografski jezik : problemi diferencijalne dijagnoze u svakodnevnoj praksi. 
Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_850
Živanović T. Geografski jezik : problemi diferencijalne dijagnoze u svakodnevnoj praksi. 2018;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_850 .
Živanović, Tanja, "Geografski jezik : problemi diferencijalne dijagnoze u svakodnevnoj praksi" (2018),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_850 .

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
О SMILE – School of dental Medicine dIgitaL archivE | Пошаљите запажања

OpenAIRERCUB
 

 

Комплетан репозиторијумГрупеАуториНасловиТемеОва институцијаАуториНасловиТеме

Статистика

Преглед статистика

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
О SMILE – School of dental Medicine dIgitaL archivE | Пошаљите запажања

OpenAIRERCUB