Antimikrobni potencijal biljnih iriganasa na Enterococcus Faecalis
Само за регистроване кориснике
2018
Дипломски рад (Објављена верзија)

Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Uvod: Biofilm predstavlja zajednicu bakterija koje se nalaze u matriksu od ekstracelularnih polimernih supstanci koje same produkuju pričvršćene za različite površine. Biofilm u dentinskim tubulima, apeksnim ramifikacijama i istmusima je često teško eliminisati uobičajenim protokolom dezinfekcije u toku terapije kanala korena tako da postoji stalna potreba za pronalaženjem novih preparata prirodnog porekla.
Cilj: Cilj rada je bio ispitavanje uticaja biljnih iriganasa na formiranje biofilma, formiran biofilm i adherenciju Enterococcus faecalis na dentin.
Materijal i metod: Za sve testirane iriganse određen je MIK. Za određivanje ukupne biomase biofilma korišćena je standardna metoda bojenja kristal violetom u mikrotitracionim pločama sa ravnim dnom (96-bunarne). U svaki bunarčić se dodaje određena koncentracija test supstance i bakterija. Biofilm se boji kristal violet i njegova masa se kvantifikuje merenjem optičke gustine na 570nm. Za treći deo istraživanja, 20 jednokorenih ekstraho...vanih zuba je vertikalno sečeno i polirano do debljine od 100μm. Uzorci su podeljeni u 8 grupa (n=4). Posle uklanjanja razmaznog sloja, završni irigansi su bili fiziološki rastvor, 2% hlorheksidin, 2% NaOCl, nim ulje, nim list, ulje karanfilića i čajevac (30 minuta). Dentinski blokovi su inokulirani sa 200 μl E. faecalis (106cells/ml) na 37° C 96 sati. Uzorci su bojeni etidijum bromidom/akridin oranž i posmatrani na fluorescentnom mikroskopu .
Rezultati: Najveći potencijal u inhibiciji formiranja biofilma pokazao je čajevac sa 88% (4xMIC), zatim karanfilić sa 78% (4xMIC), nim list sa 41% (4xMIC) i nim ulje koje je na nižim koncentracijama inhibiralo formiranje biofilma do 50% (MIC1/8). Ove nalaze prate i odgovarajuće mikrofotografije sa fluorescentnog mikroskopa.
Zaključak: Biljni irigansi su pokazali efikasnost u prevenciji adhezije Enterococcus faecalis na dentin, kao i u sprečavanju formiranja biofilma. Ovi nalazi potvrđuju veliki potencijal bioaktivnih komponenti testiranih biljaka kao endodontskih iriganasa, a da bi se one koristile u tretmanu infekcija u kanalu korena neophodna su in vivo istraživanja.
Кључне речи:
Bolesti zuba / Irigacija / Biofilm / Enterococcus faecalis / Biljni irigansiИзвор:
2018, -Издавач:
- Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet
URI
https://plus.sr.cobiss.net/opac7/bib/1024352398https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/884
Колекције
Институција/група
Stomatološki fakultetTY - THES AU - Adžić, Savo PY - 2018 UR - https://plus.sr.cobiss.net/opac7/bib/1024352398 UR - https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/884 AB - Uvod: Biofilm predstavlja zajednicu bakterija koje se nalaze u matriksu od ekstracelularnih polimernih supstanci koje same produkuju pričvršćene za različite površine. Biofilm u dentinskim tubulima, apeksnim ramifikacijama i istmusima je često teško eliminisati uobičajenim protokolom dezinfekcije u toku terapije kanala korena tako da postoji stalna potreba za pronalaženjem novih preparata prirodnog porekla. Cilj: Cilj rada je bio ispitavanje uticaja biljnih iriganasa na formiranje biofilma, formiran biofilm i adherenciju Enterococcus faecalis na dentin. Materijal i metod: Za sve testirane iriganse određen je MIK. Za određivanje ukupne biomase biofilma korišćena je standardna metoda bojenja kristal violetom u mikrotitracionim pločama sa ravnim dnom (96-bunarne). U svaki bunarčić se dodaje određena koncentracija test supstance i bakterija. Biofilm se boji kristal violet i njegova masa se kvantifikuje merenjem optičke gustine na 570nm. Za treći deo istraživanja, 20 jednokorenih ekstrahovanih zuba je vertikalno sečeno i polirano do debljine od 100μm. Uzorci su podeljeni u 8 grupa (n=4). Posle uklanjanja razmaznog sloja, završni irigansi su bili fiziološki rastvor, 2% hlorheksidin, 2% NaOCl, nim ulje, nim list, ulje karanfilića i čajevac (30 minuta). Dentinski blokovi su inokulirani sa 200 μl E. faecalis (106cells/ml) na 37° C 96 sati. Uzorci su bojeni etidijum bromidom/akridin oranž i posmatrani na fluorescentnom mikroskopu . Rezultati: Najveći potencijal u inhibiciji formiranja biofilma pokazao je čajevac sa 88% (4xMIC), zatim karanfilić sa 78% (4xMIC), nim list sa 41% (4xMIC) i nim ulje koje je na nižim koncentracijama inhibiralo formiranje biofilma do 50% (MIC1/8). Ove nalaze prate i odgovarajuće mikrofotografije sa fluorescentnog mikroskopa. Zaključak: Biljni irigansi su pokazali efikasnost u prevenciji adhezije Enterococcus faecalis na dentin, kao i u sprečavanju formiranja biofilma. Ovi nalazi potvrđuju veliki potencijal bioaktivnih komponenti testiranih biljaka kao endodontskih iriganasa, a da bi se one koristile u tretmanu infekcija u kanalu korena neophodna su in vivo istraživanja. PB - Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet T1 - Antimikrobni potencijal biljnih iriganasa na Enterococcus Faecalis EP - UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_884 ER -
@misc{ author = "Adžić, Savo", year = "2018", abstract = "Uvod: Biofilm predstavlja zajednicu bakterija koje se nalaze u matriksu od ekstracelularnih polimernih supstanci koje same produkuju pričvršćene za različite površine. Biofilm u dentinskim tubulima, apeksnim ramifikacijama i istmusima je često teško eliminisati uobičajenim protokolom dezinfekcije u toku terapije kanala korena tako da postoji stalna potreba za pronalaženjem novih preparata prirodnog porekla. Cilj: Cilj rada je bio ispitavanje uticaja biljnih iriganasa na formiranje biofilma, formiran biofilm i adherenciju Enterococcus faecalis na dentin. Materijal i metod: Za sve testirane iriganse određen je MIK. Za određivanje ukupne biomase biofilma korišćena je standardna metoda bojenja kristal violetom u mikrotitracionim pločama sa ravnim dnom (96-bunarne). U svaki bunarčić se dodaje određena koncentracija test supstance i bakterija. Biofilm se boji kristal violet i njegova masa se kvantifikuje merenjem optičke gustine na 570nm. Za treći deo istraživanja, 20 jednokorenih ekstrahovanih zuba je vertikalno sečeno i polirano do debljine od 100μm. Uzorci su podeljeni u 8 grupa (n=4). Posle uklanjanja razmaznog sloja, završni irigansi su bili fiziološki rastvor, 2% hlorheksidin, 2% NaOCl, nim ulje, nim list, ulje karanfilića i čajevac (30 minuta). Dentinski blokovi su inokulirani sa 200 μl E. faecalis (106cells/ml) na 37° C 96 sati. Uzorci su bojeni etidijum bromidom/akridin oranž i posmatrani na fluorescentnom mikroskopu . Rezultati: Najveći potencijal u inhibiciji formiranja biofilma pokazao je čajevac sa 88% (4xMIC), zatim karanfilić sa 78% (4xMIC), nim list sa 41% (4xMIC) i nim ulje koje je na nižim koncentracijama inhibiralo formiranje biofilma do 50% (MIC1/8). Ove nalaze prate i odgovarajuće mikrofotografije sa fluorescentnog mikroskopa. Zaključak: Biljni irigansi su pokazali efikasnost u prevenciji adhezije Enterococcus faecalis na dentin, kao i u sprečavanju formiranja biofilma. Ovi nalazi potvrđuju veliki potencijal bioaktivnih komponenti testiranih biljaka kao endodontskih iriganasa, a da bi se one koristile u tretmanu infekcija u kanalu korena neophodna su in vivo istraživanja.", publisher = "Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet", title = "Antimikrobni potencijal biljnih iriganasa na Enterococcus Faecalis", pages = "", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_884" }
Adžić, S.. (2018). Antimikrobni potencijal biljnih iriganasa na Enterococcus Faecalis. Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet.. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_884
Adžić S. Antimikrobni potencijal biljnih iriganasa na Enterococcus Faecalis. 2018;:null-. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_884 .
Adžić, Savo, "Antimikrobni potencijal biljnih iriganasa na Enterococcus Faecalis" (2018), https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_884 .