SMILE – Repository of the Faculty of Dental Medicine
University of Belgrade - Faculty of Dental Medicine
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • English 
    • English
    • Serbian (Cyrillic)
    • Serbian (Latin)
  • Login
View Item 
  •   SMILE
  • Stomatološki fakultet
  • Završni radovi
  • View Item
  •   SMILE
  • Stomatološki fakultet
  • Završni radovi
  • View Item
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

Apeksna trećina korena zuba i njen značaj u endodontskoj terapiji

Authorized Users Only
2018
Authors
Josić, Jovanka
Contributors
Karadžić, Branislav
Bachelor Thesis (Published version)
Metadata
Show full item record
Abstract
Poznavanje anatomske građe neophodno je za pravilnu procenu stadijuma bolesti, plana terapije i korektan operativni pristup patološkoj leziji. Predeo vrha korena zuba je prostor u kojem se sustiču nekoliko funkcionalnih i morfoloških celina zubnih tkiva, gde se završava kanal korena zuba i nastavlja na apikalni periodoncijum. Krvni sudovi, limfni sudovi, nervna vlakna ulaze i napuštaju pulpu preko apikalnog foramena. U predelu apeksa zuba može postojati i više apikalnih foramena sto je posledica postojanja apikalnog račvanja kanala ili postojanja apikalne delte sa većim brojem ogranaka apikalne pulpe, postoje različite varijacije ne samo u broju vec i u položaju apikalnog foramena. Najuži deo koreskog kanala u apeksnom delu korena je fiziološko suženje (foramen physiologicum). Ovaj deo formira spoj dentina i cementa unutar kanalskog prostora i najčešce predstavlja granicu endodontske obrade kanala, odnosno granicu opturacije kanalskog sistema.“Blekov prostor” je anastomoza izmedju pu...lpnog i perodoncijumskog tkiva, čime se i objasnjava uzajamna fiziološka zavisnost ova dva tkiva. U apikalnom delu korena deo unutrašnje površine kanala oblaže i cement (celularni i acelularni). Važna je uloga cementa u reparatornim procesima apikalnog dela korena i stvaranje tzv „cementnog mosta“ koji razdvaja apikalni deo zuba od periodoncijuma u toku reparacije nakon endodontske terapije. Nelečeno zapaljenje pulpe se postepeno preko apikalnog foramena širi izvan apeksa zuba. Stanje korena zuba i periapikalnog prostora možemo kontrolisati radiografskim postupcima. Pulpa se kod nekih terapijskih postupaka uklanja u potpunosti, prekida u blizini fiziološkog suženja. U zavisnosti od patologije obolele pulpe izbor endodontske terapije može ići u dva pravca: Priveremena i trajna desenzibilizacija pulpe –ako je pulpa vitalna, terapija inficiranog kanala- ako je pulpa avitalna.Biomehanička preparacija, instrumentacija i medikacija kanala korena se ograničava na najuži deo kanala, dentino-cementnu granicu ili fiziološko suženje (gde se završava pulpno i počinje pulpo-periodontalno tkivo).Tehnike preparacije mogu biti: Apeksno-krunične tehnike, krunično apeksne tehnike a apikotomija je tehnika uklanjanja vrha korena zuba.

Keywords:
Koren zuba
Source:
2018
Publisher:
  • Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet
[ Google Scholar ]
Handle
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_927
URI
https://plus.sr.cobiss.net/opac7/bib/1024341902
https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/927
Collections
  • Završni radovi
Institution/Community
Stomatološki fakultet
TY  - THES
AU  - Josić, Jovanka
PY  - 2018
UR  - https://plus.sr.cobiss.net/opac7/bib/1024341902
UR  - https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/927
AB  - Poznavanje anatomske građe neophodno je za pravilnu procenu stadijuma bolesti, plana terapije i korektan operativni pristup patološkoj leziji. Predeo vrha korena zuba je prostor  u kojem se sustiču nekoliko funkcionalnih i morfoloških celina zubnih tkiva, gde se završava kanal korena zuba i nastavlja na apikalni periodoncijum.  Krvni sudovi, limfni sudovi, nervna vlakna ulaze i napuštaju pulpu preko apikalnog foramena. U predelu apeksa zuba može postojati i više apikalnih foramena sto je posledica postojanja apikalnog račvanja kanala ili postojanja apikalne delte sa većim brojem ogranaka apikalne pulpe, postoje različite varijacije ne samo u broju vec i u položaju apikalnog foramena. Najuži deo koreskog kanala u apeksnom delu korena je fiziološko suženje (foramen physiologicum). Ovaj deo formira spoj dentina i cementa unutar kanalskog prostora i najčešce predstavlja granicu endodontske obrade kanala, odnosno granicu opturacije kanalskog sistema.“Blekov prostor” je anastomoza izmedju pulpnog i  perodoncijumskog tkiva, čime se i objasnjava uzajamna fiziološka zavisnost ova dva tkiva. U apikalnom delu korena deo unutrašnje površine kanala oblaže i cement (celularni i acelularni). Važna je uloga cementa u reparatornim procesima apikalnog dela korena i stvaranje tzv „cementnog mosta“  koji razdvaja apikalni deo zuba od periodoncijuma u toku reparacije nakon endodontske terapije. Nelečeno zapaljenje pulpe se postepeno preko apikalnog foramena širi izvan apeksa zuba. Stanje korena zuba i periapikalnog prostora možemo kontrolisati radiografskim postupcima. Pulpa se kod nekih terapijskih postupaka uklanja u potpunosti, prekida u blizini fiziološkog suženja. U zavisnosti od patologije obolele pulpe  izbor endodontske terapije može ići u dva pravca: Priveremena i trajna desenzibilizacija pulpe –ako je pulpa vitalna, terapija inficiranog kanala- ako je pulpa avitalna.Biomehanička preparacija, instrumentacija i medikacija  kanala korena se ograničava na najuži deo kanala, dentino-cementnu granicu ili fiziološko suženje (gde se završava pulpno i počinje pulpo-periodontalno tkivo).Tehnike preparacije mogu biti: Apeksno-krunične tehnike, krunično apeksne tehnike a apikotomija je tehnika uklanjanja vrha korena zuba.
PB  - Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet
T1  - Apeksna trećina korena zuba i njen značaj u endodontskoj terapiji
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_927
ER  - 
@misc{
author = "Josić, Jovanka",
year = "2018",
abstract = "Poznavanje anatomske građe neophodno je za pravilnu procenu stadijuma bolesti, plana terapije i korektan operativni pristup patološkoj leziji. Predeo vrha korena zuba je prostor  u kojem se sustiču nekoliko funkcionalnih i morfoloških celina zubnih tkiva, gde se završava kanal korena zuba i nastavlja na apikalni periodoncijum.  Krvni sudovi, limfni sudovi, nervna vlakna ulaze i napuštaju pulpu preko apikalnog foramena. U predelu apeksa zuba može postojati i više apikalnih foramena sto je posledica postojanja apikalnog račvanja kanala ili postojanja apikalne delte sa većim brojem ogranaka apikalne pulpe, postoje različite varijacije ne samo u broju vec i u položaju apikalnog foramena. Najuži deo koreskog kanala u apeksnom delu korena je fiziološko suženje (foramen physiologicum). Ovaj deo formira spoj dentina i cementa unutar kanalskog prostora i najčešce predstavlja granicu endodontske obrade kanala, odnosno granicu opturacije kanalskog sistema.“Blekov prostor” je anastomoza izmedju pulpnog i  perodoncijumskog tkiva, čime se i objasnjava uzajamna fiziološka zavisnost ova dva tkiva. U apikalnom delu korena deo unutrašnje površine kanala oblaže i cement (celularni i acelularni). Važna je uloga cementa u reparatornim procesima apikalnog dela korena i stvaranje tzv „cementnog mosta“  koji razdvaja apikalni deo zuba od periodoncijuma u toku reparacije nakon endodontske terapije. Nelečeno zapaljenje pulpe se postepeno preko apikalnog foramena širi izvan apeksa zuba. Stanje korena zuba i periapikalnog prostora možemo kontrolisati radiografskim postupcima. Pulpa se kod nekih terapijskih postupaka uklanja u potpunosti, prekida u blizini fiziološkog suženja. U zavisnosti od patologije obolele pulpe  izbor endodontske terapije može ići u dva pravca: Priveremena i trajna desenzibilizacija pulpe –ako je pulpa vitalna, terapija inficiranog kanala- ako je pulpa avitalna.Biomehanička preparacija, instrumentacija i medikacija  kanala korena se ograničava na najuži deo kanala, dentino-cementnu granicu ili fiziološko suženje (gde se završava pulpno i počinje pulpo-periodontalno tkivo).Tehnike preparacije mogu biti: Apeksno-krunične tehnike, krunično apeksne tehnike a apikotomija je tehnika uklanjanja vrha korena zuba.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet",
title = "Apeksna trećina korena zuba i njen značaj u endodontskoj terapiji",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_927"
}
Josić, J.. (2018). Apeksna trećina korena zuba i njen značaj u endodontskoj terapiji. 
Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_927
Josić J. Apeksna trećina korena zuba i njen značaj u endodontskoj terapiji. 2018;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_927 .
Josić, Jovanka, "Apeksna trećina korena zuba i njen značaj u endodontskoj terapiji" (2018),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_927 .

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About Smile – School of dental Medicine dIgitaL archivE | Send Feedback

OpenAIRERCUB
 

 

All of DSpaceCommunitiesAuthorsTitlesSubjectsThis institutionAuthorsTitlesSubjects

Statistics

View Usage Statistics

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About Smile – School of dental Medicine dIgitaL archivE | Send Feedback

OpenAIRERCUB