Duboki zagrižaj - dijagnoza i terapija
Abstract
Malokluzija je stanje u kome postoji odstupanje od normalnog odnosa jednih zuba prema drugim zubima u istom luku, kao i prema zubima suprotnog luka, dakle, svako odstupanje od normalne okluzije.
Duboki zagrižaj, kao malokluzija vertikalnog pravca, može imati dentoalveolarno i skeletno poreklo. U diferencijalnoj dijagnozi najznačajniji su analiza lica, intraoralne karakteristike zagrižaja kao i analiza profilnog rendgen snimka glave.
Terapija se planira u odnosu na tip dubokog zagrižaja i može ostvariti pločastim, funkcionalnim ili fiksnim ortodontskim aparatima.
Može se izraditi gornji pločasti aparat sa nagriznim grebenom u frontu koji se postavlja palatinalno iza gornjih inciziva i proteže distalno u tolikoj meri da omogući donjim sekutićima da upiru u njega neposredno pred stanje fiziološkog mirovanja. Na taj način je zagrižaj podignut, bočni zubi više nisu u kontaktu, što im daje mogućnost izrastanja, što doprinosi korekciji nepravilnosti.
Sledeće mogućnosti su aktivator ili mo...noblok, kao i fiksni ortodontski aparat.
Aktivator, monoblok, ili bimaksilarni aparat pripada grupi funkcionalnih ortodontskih aparata. Ova grupa aparata deluje tako što aktivira mišiće promenom prostornog položaja mandibule. Za funkcionalne aparate je karakteristično uzimanje konstrukcionog zagrižaja. Konstrukcioni zagrižaj određuje kako će se snaga mišića preneti na tkiva, zube i kost vilica, tok lečenja, kao i njegovo trajanje. Cilj konstrukcionog zagrižaja je da izazove aktivaciju mišića protraktora, elevatora i retraktora mandibule.
Fiksni ortodontski aparat je indikovan u periodu stalne denticije.
Keywords:
OrtodoncijaSource:
2019Publisher:
- Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet
URI
https://plus.sr.cobiss.net/opac7/bib/1024371854https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/937
Collections
Institution/Community
Stomatološki fakultetTY - THES AU - Stanojević, Sara PY - 2019 UR - https://plus.sr.cobiss.net/opac7/bib/1024371854 UR - https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/937 AB - Malokluzija je stanje u kome postoji odstupanje od normalnog odnosa jednih zuba prema drugim zubima u istom luku, kao i prema zubima suprotnog luka, dakle, svako odstupanje od normalne okluzije. Duboki zagrižaj, kao malokluzija vertikalnog pravca, može imati dentoalveolarno i skeletno poreklo. U diferencijalnoj dijagnozi najznačajniji su analiza lica, intraoralne karakteristike zagrižaja kao i analiza profilnog rendgen snimka glave. Terapija se planira u odnosu na tip dubokog zagrižaja i može ostvariti pločastim, funkcionalnim ili fiksnim ortodontskim aparatima. Može se izraditi gornji pločasti aparat sa nagriznim grebenom u frontu koji se postavlja palatinalno iza gornjih inciziva i proteže distalno u tolikoj meri da omogući donjim sekutićima da upiru u njega neposredno pred stanje fiziološkog mirovanja. Na taj način je zagrižaj podignut, bočni zubi više nisu u kontaktu, što im daje mogućnost izrastanja, što doprinosi korekciji nepravilnosti. Sledeće mogućnosti su aktivator ili monoblok, kao i fiksni ortodontski aparat. Aktivator, monoblok, ili bimaksilarni aparat pripada grupi funkcionalnih ortodontskih aparata. Ova grupa aparata deluje tako što aktivira mišiće promenom prostornog položaja mandibule. Za funkcionalne aparate je karakteristično uzimanje konstrukcionog zagrižaja. Konstrukcioni zagrižaj određuje kako će se snaga mišića preneti na tkiva, zube i kost vilica, tok lečenja, kao i njegovo trajanje. Cilj konstrukcionog zagrižaja je da izazove aktivaciju mišića protraktora, elevatora i retraktora mandibule. Fiksni ortodontski aparat je indikovan u periodu stalne denticije. PB - Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet T1 - Duboki zagrižaj - dijagnoza i terapija UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_937 ER -
@misc{ author = "Stanojević, Sara", year = "2019", abstract = "Malokluzija je stanje u kome postoji odstupanje od normalnog odnosa jednih zuba prema drugim zubima u istom luku, kao i prema zubima suprotnog luka, dakle, svako odstupanje od normalne okluzije. Duboki zagrižaj, kao malokluzija vertikalnog pravca, može imati dentoalveolarno i skeletno poreklo. U diferencijalnoj dijagnozi najznačajniji su analiza lica, intraoralne karakteristike zagrižaja kao i analiza profilnog rendgen snimka glave. Terapija se planira u odnosu na tip dubokog zagrižaja i može ostvariti pločastim, funkcionalnim ili fiksnim ortodontskim aparatima. Može se izraditi gornji pločasti aparat sa nagriznim grebenom u frontu koji se postavlja palatinalno iza gornjih inciziva i proteže distalno u tolikoj meri da omogući donjim sekutićima da upiru u njega neposredno pred stanje fiziološkog mirovanja. Na taj način je zagrižaj podignut, bočni zubi više nisu u kontaktu, što im daje mogućnost izrastanja, što doprinosi korekciji nepravilnosti. Sledeće mogućnosti su aktivator ili monoblok, kao i fiksni ortodontski aparat. Aktivator, monoblok, ili bimaksilarni aparat pripada grupi funkcionalnih ortodontskih aparata. Ova grupa aparata deluje tako što aktivira mišiće promenom prostornog položaja mandibule. Za funkcionalne aparate je karakteristično uzimanje konstrukcionog zagrižaja. Konstrukcioni zagrižaj određuje kako će se snaga mišića preneti na tkiva, zube i kost vilica, tok lečenja, kao i njegovo trajanje. Cilj konstrukcionog zagrižaja je da izazove aktivaciju mišića protraktora, elevatora i retraktora mandibule. Fiksni ortodontski aparat je indikovan u periodu stalne denticije.", publisher = "Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet", title = "Duboki zagrižaj - dijagnoza i terapija", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_937" }
Stanojević, S.. (2019). Duboki zagrižaj - dijagnoza i terapija. Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet.. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_937
Stanojević S. Duboki zagrižaj - dijagnoza i terapija. 2019;. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_937 .
Stanojević, Sara, "Duboki zagrižaj - dijagnoza i terapija" (2019), https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_937 .