Ispitivanje povezanosti biotipa gingive i mukogingivalnih anomalija u odnosu na skeletnu klasu
Samo za registrovane korisnike
2019
Diplomski rad (Objavljena verzija)
Metapodaci
Prikaz svih podataka o dokumentuApstrakt
Uvod: Biotip gingive predstavlja debljinu gingive u vestibulooralnom smeru i može biti debeo ili tanak, pri čemu se smtara da je prisustvo mukogingivalnih anomalija češće prisutno kod osoba sa tankim biotipom. U zavisnosti od međusobnih odnosa koštanih struktura gornje i donje vilice u sagitalnom pravcu razlikuju se tri skeletne klase.
Cilj rada: Cilj ove studije je bio da se utvrdi povezanost između biotipa gingive i prisustva mukogingivalnih anomalija u odnosu na skeletnu klasu.
Materijal i metode: U istražvanje je bio uključen 51 ispitanik sistemski zdrav i sa klinički zdravim parodonicjumom starosnog uzrasta od 14 do 31 godine. Od toga je bilo 29 žena i 22 muškarca. Ispitanici su podeljeni u 3 grupe u odnosu na skeletnu klasu (n1=34, n2=11, n3=6). Parodontalni status i nivo oralne higijene su verifikovani kliničkim parametrima (DS, NIG, NPE, KNP, PI). Biotip je određivan na 3 načina: vizuelno, sondiranjem gingivalnog sulkusa i transgingivalnim merenjem. Pregledom je evidentirano ...i prisustvo mukogingivalnih anomalija, kao i teskoba i rastresitost zubnog niza. Prikupljeni podaci su analizirani pomoću χ2 i Mann-Whitney testa.
Rezultati: U pogledu zastupljenosti mukogingivalnih anomalija u odnosu na skeletnu klasu, kao i u odnosu na biotip gingive nije postojala statistički značajna razlika (p>0,05). Takođe, analizirajući ispitivane ortodontske anomalije nije primećena statistički značajna razlika u njihovom prisustvu u odnosu na skeletnu klasu (p>0,05). U prvoj i drugoj grupi ispitanika najčešće su postojali koronarno inserirani frenulumi donje usne, dok je u trećoj grupi najčešća bila pojava recesije gingive. Statistički značajna razlika je utvrđena između vizuelne procene biotipa u odnosu na metodu sondiranjem.
Zaključak: Ne može se utvrditi korelacija između biotipa gingive i određene skeletne klase, kao ni između postojanja mukogingivalnih anomalija u odnosu na skeletnu klasu.
Ključne reči:
biotip / skeletna klasa / mukogingivalne anomalijeIzvor:
2019Izdavač:
- Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet
Kolekcije
Institucija/grupa
Stomatološki fakultetTY - THES AU - Pavlović, Anica PY - 2019 UR - https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/2612 AB - Uvod: Biotip gingive predstavlja debljinu gingive u vestibulooralnom smeru i može biti debeo ili tanak, pri čemu se smtara da je prisustvo mukogingivalnih anomalija češće prisutno kod osoba sa tankim biotipom. U zavisnosti od međusobnih odnosa koštanih struktura gornje i donje vilice u sagitalnom pravcu razlikuju se tri skeletne klase. Cilj rada: Cilj ove studije je bio da se utvrdi povezanost između biotipa gingive i prisustva mukogingivalnih anomalija u odnosu na skeletnu klasu. Materijal i metode: U istražvanje je bio uključen 51 ispitanik sistemski zdrav i sa klinički zdravim parodonicjumom starosnog uzrasta od 14 do 31 godine. Od toga je bilo 29 žena i 22 muškarca. Ispitanici su podeljeni u 3 grupe u odnosu na skeletnu klasu (n1=34, n2=11, n3=6). Parodontalni status i nivo oralne higijene su verifikovani kliničkim parametrima (DS, NIG, NPE, KNP, PI). Biotip je određivan na 3 načina: vizuelno, sondiranjem gingivalnog sulkusa i transgingivalnim merenjem. Pregledom je evidentirano i prisustvo mukogingivalnih anomalija, kao i teskoba i rastresitost zubnog niza. Prikupljeni podaci su analizirani pomoću χ2 i Mann-Whitney testa. Rezultati: U pogledu zastupljenosti mukogingivalnih anomalija u odnosu na skeletnu klasu, kao i u odnosu na biotip gingive nije postojala statistički značajna razlika (p>0,05). Takođe, analizirajući ispitivane ortodontske anomalije nije primećena statistički značajna razlika u njihovom prisustvu u odnosu na skeletnu klasu (p>0,05). U prvoj i drugoj grupi ispitanika najčešće su postojali koronarno inserirani frenulumi donje usne, dok je u trećoj grupi najčešća bila pojava recesije gingive. Statistički značajna razlika je utvrđena između vizuelne procene biotipa u odnosu na metodu sondiranjem. Zaključak: Ne može se utvrditi korelacija između biotipa gingive i određene skeletne klase, kao ni između postojanja mukogingivalnih anomalija u odnosu na skeletnu klasu. PB - Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet T1 - Ispitivanje povezanosti biotipa gingive i mukogingivalnih anomalija u odnosu na skeletnu klasu UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_2612 ER -
@misc{ author = "Pavlović, Anica", year = "2019", abstract = "Uvod: Biotip gingive predstavlja debljinu gingive u vestibulooralnom smeru i može biti debeo ili tanak, pri čemu se smtara da je prisustvo mukogingivalnih anomalija češće prisutno kod osoba sa tankim biotipom. U zavisnosti od međusobnih odnosa koštanih struktura gornje i donje vilice u sagitalnom pravcu razlikuju se tri skeletne klase. Cilj rada: Cilj ove studije je bio da se utvrdi povezanost između biotipa gingive i prisustva mukogingivalnih anomalija u odnosu na skeletnu klasu. Materijal i metode: U istražvanje je bio uključen 51 ispitanik sistemski zdrav i sa klinički zdravim parodonicjumom starosnog uzrasta od 14 do 31 godine. Od toga je bilo 29 žena i 22 muškarca. Ispitanici su podeljeni u 3 grupe u odnosu na skeletnu klasu (n1=34, n2=11, n3=6). Parodontalni status i nivo oralne higijene su verifikovani kliničkim parametrima (DS, NIG, NPE, KNP, PI). Biotip je određivan na 3 načina: vizuelno, sondiranjem gingivalnog sulkusa i transgingivalnim merenjem. Pregledom je evidentirano i prisustvo mukogingivalnih anomalija, kao i teskoba i rastresitost zubnog niza. Prikupljeni podaci su analizirani pomoću χ2 i Mann-Whitney testa. Rezultati: U pogledu zastupljenosti mukogingivalnih anomalija u odnosu na skeletnu klasu, kao i u odnosu na biotip gingive nije postojala statistički značajna razlika (p>0,05). Takođe, analizirajući ispitivane ortodontske anomalije nije primećena statistički značajna razlika u njihovom prisustvu u odnosu na skeletnu klasu (p>0,05). U prvoj i drugoj grupi ispitanika najčešće su postojali koronarno inserirani frenulumi donje usne, dok je u trećoj grupi najčešća bila pojava recesije gingive. Statistički značajna razlika je utvrđena između vizuelne procene biotipa u odnosu na metodu sondiranjem. Zaključak: Ne može se utvrditi korelacija između biotipa gingive i određene skeletne klase, kao ni između postojanja mukogingivalnih anomalija u odnosu na skeletnu klasu.", publisher = "Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet", title = "Ispitivanje povezanosti biotipa gingive i mukogingivalnih anomalija u odnosu na skeletnu klasu", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_2612" }
Pavlović, A.. (2019). Ispitivanje povezanosti biotipa gingive i mukogingivalnih anomalija u odnosu na skeletnu klasu. Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet.. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_2612
Pavlović A. Ispitivanje povezanosti biotipa gingive i mukogingivalnih anomalija u odnosu na skeletnu klasu. 2019;. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_2612 .
Pavlović, Anica, "Ispitivanje povezanosti biotipa gingive i mukogingivalnih anomalija u odnosu na skeletnu klasu" (2019), https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_2612 .