Apeksna trećina korena zuba i njen značaj u endodontskoj terapiji
Abstract
Poznavanje anatomske građe neophodno je za pravilnu procenu stadijuma bolesti, plana terapije i korektan operativni pristup patološkoj leziji. Predeo vrha korena zuba je prostor u kojem se sustiču nekoliko funkcionalnih i morfoloških celina zubnih tkiva, gde se završava kanal korena zuba i nastavlja na apikalni periodoncijum. Krvni sudovi, limfni sudovi, nervna vlakna ulaze i napuštaju pulpu preko apikalnog foramena. U predelu apeksa zuba može postojati i više apikalnih foramena sto je posledica postojanja apikalnog račvanja kanala ili postojanja apikalne delte sa većim brojem ogranaka apikalne pulpe, postoje različite varijacije ne samo u broju vec i u položaju apikalnog foramena. Najuži deo koreskog kanala u apeksnom delu korena je fiziološko suženje (foramen physiologicum). Ovaj deo formira spoj dentina i cementa unutar kanalskog prostora i najčešce predstavlja granicu endodontske obrade kanala, odnosno granicu opturacije kanalskog sistema.“Blekov prostor” je anastomoza izmedju pu...lpnog i perodoncijumskog tkiva, čime se i objasnjava uzajamna fiziološka zavisnost ova dva tkiva. U apikalnom delu korena deo unutrašnje površine kanala oblaže i cement (celularni i acelularni). Važna je uloga cementa u reparatornim procesima apikalnog dela korena i stvaranje tzv „cementnog mosta“ koji razdvaja apikalni deo zuba od periodoncijuma u toku reparacije nakon endodontske terapije. Nelečeno zapaljenje pulpe se postepeno preko apikalnog foramena širi izvan apeksa zuba. Stanje korena zuba i periapikalnog prostora možemo kontrolisati radiografskim postupcima. Pulpa se kod nekih terapijskih postupaka uklanja u potpunosti, prekida u blizini fiziološkog suženja. U zavisnosti od patologije obolele pulpe izbor endodontske terapije može ići u dva pravca: Priveremena i trajna desenzibilizacija pulpe –ako je pulpa vitalna, terapija inficiranog kanala- ako je pulpa avitalna.Biomehanička preparacija, instrumentacija i medikacija kanala korena se ograničava na najuži deo kanala, dentino-cementnu granicu ili fiziološko suženje (gde se završava pulpno i počinje pulpo-periodontalno tkivo).Tehnike preparacije mogu biti: Apeksno-krunične tehnike, krunično apeksne tehnike a apikotomija je tehnika uklanjanja vrha korena zuba.
Keywords:
Koren zubaSource:
2018Publisher:
- Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet
URI
https://plus.sr.cobiss.net/opac7/bib/1024341902https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/927
Collections
Institution/Community
Stomatološki fakultetTY - THES AU - Josić, Jovanka PY - 2018 UR - https://plus.sr.cobiss.net/opac7/bib/1024341902 UR - https://smile.stomf.bg.ac.rs/handle/123456789/927 AB - Poznavanje anatomske građe neophodno je za pravilnu procenu stadijuma bolesti, plana terapije i korektan operativni pristup patološkoj leziji. Predeo vrha korena zuba je prostor u kojem se sustiču nekoliko funkcionalnih i morfoloških celina zubnih tkiva, gde se završava kanal korena zuba i nastavlja na apikalni periodoncijum. Krvni sudovi, limfni sudovi, nervna vlakna ulaze i napuštaju pulpu preko apikalnog foramena. U predelu apeksa zuba može postojati i više apikalnih foramena sto je posledica postojanja apikalnog račvanja kanala ili postojanja apikalne delte sa većim brojem ogranaka apikalne pulpe, postoje različite varijacije ne samo u broju vec i u položaju apikalnog foramena. Najuži deo koreskog kanala u apeksnom delu korena je fiziološko suženje (foramen physiologicum). Ovaj deo formira spoj dentina i cementa unutar kanalskog prostora i najčešce predstavlja granicu endodontske obrade kanala, odnosno granicu opturacije kanalskog sistema.“Blekov prostor” je anastomoza izmedju pulpnog i perodoncijumskog tkiva, čime se i objasnjava uzajamna fiziološka zavisnost ova dva tkiva. U apikalnom delu korena deo unutrašnje površine kanala oblaže i cement (celularni i acelularni). Važna je uloga cementa u reparatornim procesima apikalnog dela korena i stvaranje tzv „cementnog mosta“ koji razdvaja apikalni deo zuba od periodoncijuma u toku reparacije nakon endodontske terapije. Nelečeno zapaljenje pulpe se postepeno preko apikalnog foramena širi izvan apeksa zuba. Stanje korena zuba i periapikalnog prostora možemo kontrolisati radiografskim postupcima. Pulpa se kod nekih terapijskih postupaka uklanja u potpunosti, prekida u blizini fiziološkog suženja. U zavisnosti od patologije obolele pulpe izbor endodontske terapije može ići u dva pravca: Priveremena i trajna desenzibilizacija pulpe –ako je pulpa vitalna, terapija inficiranog kanala- ako je pulpa avitalna.Biomehanička preparacija, instrumentacija i medikacija kanala korena se ograničava na najuži deo kanala, dentino-cementnu granicu ili fiziološko suženje (gde se završava pulpno i počinje pulpo-periodontalno tkivo).Tehnike preparacije mogu biti: Apeksno-krunične tehnike, krunično apeksne tehnike a apikotomija je tehnika uklanjanja vrha korena zuba. PB - Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet T1 - Apeksna trećina korena zuba i njen značaj u endodontskoj terapiji UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_927 ER -
@misc{ author = "Josić, Jovanka", year = "2018", abstract = "Poznavanje anatomske građe neophodno je za pravilnu procenu stadijuma bolesti, plana terapije i korektan operativni pristup patološkoj leziji. Predeo vrha korena zuba je prostor u kojem se sustiču nekoliko funkcionalnih i morfoloških celina zubnih tkiva, gde se završava kanal korena zuba i nastavlja na apikalni periodoncijum. Krvni sudovi, limfni sudovi, nervna vlakna ulaze i napuštaju pulpu preko apikalnog foramena. U predelu apeksa zuba može postojati i više apikalnih foramena sto je posledica postojanja apikalnog račvanja kanala ili postojanja apikalne delte sa većim brojem ogranaka apikalne pulpe, postoje različite varijacije ne samo u broju vec i u položaju apikalnog foramena. Najuži deo koreskog kanala u apeksnom delu korena je fiziološko suženje (foramen physiologicum). Ovaj deo formira spoj dentina i cementa unutar kanalskog prostora i najčešce predstavlja granicu endodontske obrade kanala, odnosno granicu opturacije kanalskog sistema.“Blekov prostor” je anastomoza izmedju pulpnog i perodoncijumskog tkiva, čime se i objasnjava uzajamna fiziološka zavisnost ova dva tkiva. U apikalnom delu korena deo unutrašnje površine kanala oblaže i cement (celularni i acelularni). Važna je uloga cementa u reparatornim procesima apikalnog dela korena i stvaranje tzv „cementnog mosta“ koji razdvaja apikalni deo zuba od periodoncijuma u toku reparacije nakon endodontske terapije. Nelečeno zapaljenje pulpe se postepeno preko apikalnog foramena širi izvan apeksa zuba. Stanje korena zuba i periapikalnog prostora možemo kontrolisati radiografskim postupcima. Pulpa se kod nekih terapijskih postupaka uklanja u potpunosti, prekida u blizini fiziološkog suženja. U zavisnosti od patologije obolele pulpe izbor endodontske terapije može ići u dva pravca: Priveremena i trajna desenzibilizacija pulpe –ako je pulpa vitalna, terapija inficiranog kanala- ako je pulpa avitalna.Biomehanička preparacija, instrumentacija i medikacija kanala korena se ograničava na najuži deo kanala, dentino-cementnu granicu ili fiziološko suženje (gde se završava pulpno i počinje pulpo-periodontalno tkivo).Tehnike preparacije mogu biti: Apeksno-krunične tehnike, krunično apeksne tehnike a apikotomija je tehnika uklanjanja vrha korena zuba.", publisher = "Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet", title = "Apeksna trećina korena zuba i njen značaj u endodontskoj terapiji", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_927" }
Josić, J.. (2018). Apeksna trećina korena zuba i njen značaj u endodontskoj terapiji. Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet.. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_927
Josić J. Apeksna trećina korena zuba i njen značaj u endodontskoj terapiji. 2018;. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_927 .
Josić, Jovanka, "Apeksna trećina korena zuba i njen značaj u endodontskoj terapiji" (2018), https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_smile_927 .